Sa strepnjom se pripremaju za život bez Amerikanaca

Slikoviti bavarski gradić Filzek domaćin je američkim trupama od kraja Drugog svjetskog rata i mogao bi najteže osjetiti posljedice odluke predsjednika Donalda Trampa da iz Njemačke povuče najmanje 5.000 vojnika.

Iako detalji o jedinicama na koje se naredba odnosi nijesu potvrđeni, očekuje se da ode 2. mehanizovani puk “Strajker” - jedina stalna borbena brigada u Njemačkoj - smješten u bazi Rouz baraks u Filzeku.

“Posljedice bi bile dramatične”, rekao je novi gradonačelnik Torsten Gredler, koji je ove sedmice stupio na dužnost suočen sa izgledima za gubitak hiljada radnih mjesta u ruralnom području u kojem je baza jedan od najvećih poslodavaca u široj okolini.

Tokom godina, rekao je, prisustvo baze, sa hiljadama dobro plaćenih poslova za lokalno stanovništvo i stalnim prilivom mušterija za lokalne firme, stvorilo je zavisnost čiji se rizici sada osjećaju.

“Cijeli naš grad Filzek u velikoj mjeri živi od vojnog poligona - pabovi, restorani, auto-servisi, supermarketi”, rekao je.

SAD žele da Evropa troši više na odbranu

Odluka o povlačenju vojnika uslijedila je u trenutku sve većeg pritiska Vašingtona na evropske zemlje da povećaju izdvajanja za odbranu, kao i optužbi da im je oslanjanje na američke snage omogućilo da zapostave sopstvene vojske.

Tokom prvog Trampovog mandata već se govorilo o povlačenju 2. puka, borbene formacije veličine brigade izgrađene oko oklopnih vozila na točkovima “Strajker”, ali su ti planovi poništeni za vrijeme bivšeg predsjednika Džoa Bajdena.

“Važno je reći da još nije zvanično potvrđeno da će ‘Strajkeri’ zaista biti povučeni. Zato još nijesam izgubio nadu”, rekao je Gredler.

Vlada u Berlinu, koja je znatno povećala potrošnju kako bi obnovila njemačku vojsku poslije godina nedovoljnog ulaganja, saopštila je da najava povlačenja vojnika nije bila veliko iznenađenje.

Međutim, osim ekonomskih posljedica, vijest bi izazvala i dubok kulturni šok u gradu sa 6.500 stanovnika, u kojem američki vojnici i njihove porodice čine brojniju zajednicu od lokalnog stanovništva.

Mada je njihov broj opao u odnosu na vrhunac Hladnog rata - kada je čak 250.000 američkih vojnika, kao i desetine hiljada civilnog osoblja, bilo raspoređeno kako bi se suprotstavili Sovjetskom Savezu - njihovo prisustvo bilo je realnost za generacije zapadnih Njemaca.

Do pada Berlinskog zida 1989. godine, 60 odsto svih američkih baza u inostranstvu nalazilo se u Njemačkoj, uz stotine drugih objekata, većinom u jugozapadnim gradovima poput Filzeka. Mnogi od njih bili su “male Amerike”, sa sopstvenim smještajem, prodavnicama i pratećim sadržajima unutar baza, ali je njihovo prisustvo ostavilo dubok trag na lokalne zajednice.

“Nikada nijesam poznavao Filzek drugačije nego kao mjesto u kojem se živi rame uz rame sa Amerikancima”, rekao je Gredler.

Mnogi američki vojnici uživaju u životu u Njemačkoj

U Njemačkoj je sada ostalo samo oko 35.000 američkih vojnika, što je najveći američki kontingent u Evropi. Ali čak i danas vojnici i njihove porodice ostavljaju vidljiv trag u Filzeku i obližnjim područjima - jedu u restoranima, kupuju u lokalnim supermarketima i priključuju se lokalnim sportskim i automobilskim klubovima.

“Ovdje sam od 2022, dakle oko četiri godine. I nema ničega što mi se ne dopada u Njemačkoj”, rekao je 31-godišnji narednik Robert Mur, koji živi oko 20 kilometara sjeverno od Filzeka. Rekao je da su ljudi prijateljski nastrojeni i puni poštovanja i da je “veoma, veoma bezbjedno”.

Mnogi u Filzeku kažu da bi, ako Amerikanci odu, postojao i emotivni osjećaj gubitka.

“Kada su ‘Strajkeri’ stigli, brinuli smo da će biti gomila grubijana, ali zapravo su zaista veoma fini”, rekao je 66-godišnji Albin Merkl, penzioner koji iznajmljuje stanove američkom osoblju.

“Uvijek smo dobro poslovali sa Amerikancima”, rekao je, dodajući da su vozovi za obližnji Nirnberg uveče puni mlađih vojnika koji odlaze da se zabave u slobodno vrijeme.

Stanovnica Filzeka Džudit Georgijadis, 63, koja je 17 godina radila u administraciji baze, rekla je da je život postao mirniji nakon smanjenja američkih snaga poslije Hladnog rata.

“Osamdesetih je ovdje život bio sjajan. Noćni život je bio živ, sa barovima i pabovima”, rekla je ona. Zbog najnovijih vijesti, mnogi su zabrinuti. “Ljudi koji rade za Amerikance se plaše. Mnogo je brige.” “Gradska uprava je odavno trebalo da preduzme nešto kako bi se smanjila naša zavisnost od Amerikanaca. Kad ste mladi, ili radite za Amerikance ili odlazite”, rekla je.

Izložene su i lokalne firme koje pružaju usluge bazi.

“Mnogi od nas ovdje - mislim na poslovne ljude - izgradili su firme oslanjajući se sto odsto na američke klijente”, rekao je 64-godišnji Robert Grasic, čija kompanija “Vilseck Military Auto Sales” prodaje automobile vojnicima i njihovim porodicama.

Međutim, za neke starije stanovnike bojazan da će američko prisustvo jednog dana prestati nije ništa novo. “Pošto sam odrasla ovdje, mogu da kažem da se o tome uvijek govorilo: ‘Odlaze i zatvaraju bazu’”, rekla je 61-godišnja Brenda Hačinson, čiji su roditelji bili među mnogim mješovitim parovima nastalim tokom decenija bliskog kontakta.

“O tome se govorilo još dok je moj otac bio u vojsci”, rekla je.

Prevod: N. B.

( Rojters )