Oporavak Instituta i Plantaža, kriza energetskog sektora: Objavljeni izvještaji o poslovanju za osam državnih kompanija
Elektroprivreda zbog velikog uvoza struje od 142 miliona ostvarila gubitak od 92 miliona, ali je već u prvom kvartalu prešla u plus od 36 miliona Restrukturiranje spasilo Institut, dok Plantaže polako smanjuju gubitke i dugove
Dugogodišnji gubitaši među državnim kompanijama Institut "Simo Milošević" i "Plantaže" prošle godine su znatno poboljšali svoje poslovanje na neto profit od 6,5 i četiri miliona eura i drugu godinu zaredom su imali pozitivan rezultat. Elektroprivreda i Rudnik uglja imali su očekivani veliki minus, zajedno od skoro sto miliona, zbog toga što Termoelektrana nije radila više od osam mjeseci.
Crnogorski elektroprenosni sistem nastavio je pozitivno poslovanje sa plusom od 21 milion eura, ali sa nešto slabijim rezultatom nego godinu ranije, što je bilo očekivano, s obzirom da im je Regulatorna agencija za 2025. i 2026. godinu smanjila stavku koju imaju na računima za potrošnju struje.
Ulcinjska rivijera, koja sada upravlja samo turističkim naseljem na Adi Bojani, imala je nešto bolji rezultat nego godinu ranije 441 hiljadu, dok je Budvanska rivijera imala značajan pad, sa četiri miliona neto profita u 2024. na prošlogodišnjih milion i po, usljed smanjenja prihoda od prodaje.
Održavanje željezničkih voznih sredstava (OŽVS) nastavilo je loše poslovanje, dok se njegovi akumulirani gubici približavaju vrijednosti imovine tog preduzeća.
To je navedeno u finansijskim izvještajima ovih osam akcionarskih društava u većinskom vlasništvu države, koji su objavljeni na sajtu Montenegro berze.
Institut i Plantaže drugu godinu u plusu
Institut “Simo Milošević” u Igalu imao je prošle godine prihode od svojih usluga u iznosu od 15,8 miliona eura što je za 5,5 miliona eura više nego godinu ranije. Značajno bolji rezultat je ostvaren povećavanjem broja korisnika, ali i usklađivanja cijena sa realnim troškovima prema državnom Fondu zdravstvenog osiguranja.
Ova kompanija imala je i prihod od 3,77 miliona eura od prodaje stare zgrade dječjeg odjeljenja državi koja će ga rekonstruisati u novu osnovnu školu u Igalu. Institut je zadržao troškove poslovanja na oko 4,5 miliona eura, kao i troškove zarada na 6,1 miliona, kao što su ovi rashodi bili u 2024. godini. Prelazak u pozitivno poslovanje smanjio je akumulirane gubitke iz ranijih godina sa 29 miliona na 21,7.
U napomenama uz finansijske iskaze Instituta navedeno je da je početkom ove godine uspješno završena dokapitalizacija kompanije od najvećih akcionara države i “Vile Oliva” porodice Žarka Rakčevića, tako da su krajem marta isplatili sva dugovanja, a preostali novac će biti iskorišćen za investiciono ulaganje kroz renoviranje po etapama predviđenim planom restrukturiranja.
“Plantaže” su imale prihode iz poslovanja na nivou iz prethodne godine od oko 31 milion eura, dok su ostali prihodi, gdje se nalaze i prihodi od prodaje, povećani sa 3,5 miliona, koliko su iznosili u 2024. godini na prošlogodišnjih 7,1 milion eura.
Najbolji rezultat ostvaren je kod smanjenja akumuliranih gubitaka iz prethodnih godina, sa 44 miliona koliko je iznosio na kraju 2024. godine na 38,2 miliona na kraju 2025. Obaveze po dugoročnim kreditima smanjene su sa osam na 4,4 miliona, dok su za godinu ukupne kratkoročne obaveze smanjenje sa 33 na 31,3 miliona eura.
EPCG i Rudnik u velikim minusima zbog remonta TE
Elektroprivreda je lani ostvarila gubitak iz poslovanja od 92 miliona eura, a glavni razlog je taj što je zbog rekonstrukcije Termoelektrane i pauze u njenom radu od osam mjeseci, morala da uveze 1.341 GWh vrijednih 142 miliona eura, po cijenama koje su prosječno više nego duplo veće od one po kojoj su tu struju prodavali potrošačima u Crnoj Gori.
Ukupni prihodi EPCG u prošloj godini iznosili su 397 miliona eura i bili su za 19 miliona manji nego u 2024. Poslovni rashodi, računajući kupovinu uvozne struje, iznosili su 466 miliona eura i za 76 miliona su veći nego u 2024. Bruto troškovi za zarade iznosili su 28,5 miliona i za dva i po miliona su manji nego u 2024. godini. EPCG je u 2024. imao neto profit od 10,9 miliona eura.
Gubitak u prošloj godini uticao je da se akumulirana dobit iz prethodnih godina od 72,7 miliona eura istopi i da zbog toga na kraju godine ima akumulirani gubitak od 19,3 miliona eura.
EPCG je na sajtu berze objavila i izvještaj o poslovanju u prvom kvartalu ove godine, u kojem je zbog povratka u rad Termoelektrane i dobrog hidrološkog perioda ostvarila dobit od 36,4 miliona eura. Time je ispeglan akumulirani gubitak iz prethodne godine, pa je na kraju marta kompanija imala pozitivnu akumulaciju dobiti od 18 miliona eura.
Rudnik uglja Pljevlja, takođe zbog rekonstrukcije Termoelektrane, najznačajniji dio godine nije imao kome da prodaje ugalj, tako da je ostvario očekivani gubitak u poslovanju od 6,8 miliona eura. Prošle godine Rudnik je imao i veliku investiciju za izmještanje rijeke Ćehotine sa područja gdje će biti otvoren novi rudokop.
Ukupni prihodi Rudnika bili su 32 miliona eura, dok su u 2024. kada je TE radila deset mjeseci prihodovali 65 miliona eura. Troškovi poslovanja zadržani su na 29,7 miliona eura, dok su rashodi za zarade smanjeni za dva miliona na 24,4 miliona eura.
Rudnik je prethodnu godinu izdržao zbog značajne akumulirane dobiti iz prethodnih godina od 51,6 miliona, kojeg je prošlogodišnji gubitak smanjio na 44,8 miliona eura.
OŽVS tone dok čeka spajanje sa ŽPCG
Održavanje željezničkih voznih sredstava (OŽVS) jedna od četiri firme nastale podjelom jedinstvene Željeznice Crne Gore, pogoršala je svoje poslovanje u prošloj godini jer je neto gubitak ostvaren u iznosu od 1,01 miliona eura, za 220 hiljada eura lošiji nego u 2024. godini.
Ukupni prihodi su iznosili 2,29 miliona eura, dok je samo trošak za zarade iznosio 2,33 miliona, a poslovni rashodi još 550 hiljada eura. Imali su još i finansijske rashode od 544 hiljade eura.
Vlada kao većinski vlasnik već dvije godine planira da pripoji OŽVS Željezničkom prevozu, kako bi smanjila ukupne troškove. Ugovor o tome potpisan je u oktobru prošle godine.
Akumulirani gubitak OŽVS na kraju prošle godine iznosio je 10,1 milion eura, dok je ukupna vrijednost imovine kompanije 16,2 miliona eura.
CGES-u smanjena dobit zbog regulatornih mjera i početka CBAM-a
CGES je lani ostvario neto profit od 21 milion eura, dok je godinu ranije on iznosio 24,8 miliona eura. Razlog je bio što im je Regulatorna agencija za energetiku umanjila stavku na računima za struju za 9,5 miliona u 2025. godini.
Kompanija je lani imala poslovne prihode od 93,3 miliona eura, što je za 4,3 miliona manje nego godinu ranije. Troškovi poslovanja povećani su za milion na 59,4 miliona, dok su rashodi za zarade smanjeni za pola miliona na 9,6 miliona.
Akumulirana dobit CGES-a narasla je na 119,9 miliona eura. Regulatorna agencija je prema ranijim odlukama obavezala CGES da višak prihoda koji ostvaruje od naplate korišćenja podvodnog energetskog kabla za Italiju vrati domaćim potrošačima, tako da će u narednoj godini imati dodatno smanjenje stavke na računima za struju, a time i prihoda.
Kompanija je na sajtu berze objavila i izvještaj o poslovanju za tri mjeseca ove godine, kada je ostvarila neto profit od 5,9 miliona eura, dok je u istom periodu prošle godine imala dobit od 7,7 miliona eura.
CGES u napomenama uz izvještaj za prvi kvartal ove godine navodi da je zbog uvođenja CBAM-a (posebne takse na struju iz termoelektrana) u ovom periodu uticalo na smanjenje korišćenja takozvanih prekograničnih kapaciteta (korišćenja crnogorskih dalekovoda za transport struje) zbog čega su imali pad prihoda.
“Primjena ovog mehanizma će uticati na smanjenje tražnje za prekograničnim kapacitetima u toku godine odnosno na smanjenje prihoda CGES-a po osnovu prekogranične alokacije kapaciteta, a što će posljednično uticati negativno na profitabilnosti kompanije u 2026. godini, međutim bez ugrožavanja održivog poslovnog rezultata i finansijske stabilnosti kompanije”, navedeno je u obrazloženju.
Budvanska imala pad prihoda od prodaje za 2,4 miliona
Hotelska grupa Budvanska rivijera, najveća hotelska kompanija u Crnoj Gori, prošle godine je ostvarila neto dobit od 1,49 miliona što je značajno lošiji rezultat nego u 2024. kada je imala profit od 3,98 miliona eura.
Poslovni prihodi od hotelskih i povezanih usluga iznosili su 22,4 miliona eura, i bili su za 2,4 miliona manji nego u 2024.
Ostali prihodi kompanije iznosili su 7,2 miliona, dok su u 2024. bili 2,5 miliona. Dio ovih prihoda je samo računovodstvena stavka zbog preuzimanja dijela hotela “Cristal Rivijera” u Petrovcu, odnosno završetka decenijskog spora.
Troškovi poslovanja iznosili su 13,7 miliona i bili su za 350 hiljada veći nego u 2024. godine, dok je trošak za bruto zarade povećan sa 9,2 na 9,5 miliona.
Prema podacima iz tokova gotovine, “Budvanska” je prošle godine uzela kredit od 9,7 miliona eura za potrebe investiranja.
Ulcinjska rivijera je lani imala profit od 441 hiljadu eura, što je bolji rezultat nego u 2024. kada je dobit bila 308 hiljada.
Ukupan prihod je iznosio 2,26 miliona i za 300 hiljada je bio veći nego godinu ranije, dok su ostali prihodi bili 600 hiljada. Troškovi poslovanja bili su 1,1 milion, a rashodi za zarade 1,13 miliona.
( Goran Kapor )