Lideri zemalja istočnog krila NATO ukazuju na značaj jačanja vazdušne odbrane protiv djelovanja Rusije
Oni su takođe pozvali na veću saradnju u povećanju kapaciteta odbrambene industrije u zajedničkom saopštenju izdatom poslije samita grupe B9 koja okuplja devet zemalja istočnog krila NATO u Bukureštu
Ponovljeno rusko kršenje vazdušnog prostora u zemljama na istočnom krilu NATO naglašava hitnu potrebu za konsolidovanjem vazduhoplovne odbrane Alijanse protiv raketa i dronova, rekli su lideri 14 zemalja u zajedničkom saopštenju poslije samita saveznika u Bukureštu.
Oni su takođe pozvali na veću saradnju u povećanju kapaciteta odbrambene industrije u zajedničkom saopštenju izdatom poslije samita grupe B9 koja okuplja devet zemalja istočnog krila NATO u Bukureštu, čiji domaćini su bili rumunski predsjednik Nikusor Dan i poljski predsjednik Karol Navrocki.
Saopštenje su potpisali i nordijski članovi NATO - Danska, Finska, Island, Norveška i Švedska.
„Osuđujemo veoma konfrontaciono rusko djelovanje protiv saveznika i partnera, uključujući sabotažu, sajber napade i širok spektar hibridnih napada i destabilizujućih aktivnosti“, navodi se u zajedničkom saopštenju lidera.
„Ponovljena kršenja vazdušnog prostora na istočnom krilu naglašavaju hitnu potrebu da se nastavi sa jačanjem NATO vazdušne i raketne odbrane, uključujući protiv prijetnji od bespilotnih letjelica“, navodi se u saopštenju, prenosi Rojters.
Ruski dronovi više puta su povrijedili vazdušni prostor Rumunije, Poljske i baltičkih država. Rusija je negirala da cilja NATO države.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, generalni sekretar NATO Mark Rute i podsekretar SAD za kontrolu naoružanja i međunarodnu bezbjednost Tomas Di Nano su takođe učestvovali na današnjem jednodnevnom skupu.
Sastanak koji se održava uoči NATO samita u Ankari u julu ima za cilj da nađe načine da se smanji sve veći jaz između američkog predsjednika Donalda Trampa i Evrope oko iranske krize.
„Dalje povećanje transatlantske industrijske baze, uključujući kroz povećani kapacitet proizvodnje, otpornije lance snabdijevanja, efikasnu multinacionalnu nabavku... neophodno je da bi se odgovorilo na današnje bezbjednosne izazove“, piše u zajedničkom saopštenju.
Saopštenje je potpisala takozvana grupa B9, koja uključuje devet centralno i istočnoevropskih NATO saveznika, koja je pokrenuta u Bukureštu kada je Rusija anektirala Krim od Ukrajine 2014. godine. To su Bugarska, Češka, Estonija, Mađarska, Letonija, Litvanija, Poljska, Rumunija i Slovačka. Potpisali su ga i četiri nordijska člana NATO.
Zelenski je rekao na skupu da je teško reći kakvi bi mogli biti rezultati NATO samita u Ankari, ali da bi trebalo da pošalje pozitivne signale cijeloj evroatlantskoj zajednici.
„Istovremeno ne treba da se plašimo da razgovaramo o više ujedinjenim evropskim vojnim kapacitetima i onim koji se u nekim oblastima više oslanjaju na sebe“, rekao je Zelenski.
Ukrajina nije član NATO-a, ali je dobila znatnu vojnu i finansijsku pomoć od 32-člane Alijanse dok pokušava da odvrati rusku invaziju koja je počela u februaru 2022. godine.
( BETA )