Banka hrane: Rast troškova života i neefikasna socijalna zaštita doveli mnoge porodice u stanje nesigurnosti

Međunarodni dan porodice obilježava se u trenutku kada brojna istraživanja i svakodnevna praksa pokazuju da su porodice u Crnoj Gori suočene sa ozbiljnom krizom. Ekonomski pritisci, rast troškova života i nedovoljno efikasan sistem socijalne zaštite doveli su mnoge porodice u stanje nesigurnosti i borbe za osnovne uslove dostojanstvenog života.

To je ocijenjeno u saopštenju Banke hrane povodom Međunarodnog dana porodice.

Iz te fondacije su kazali da socijalna politika danas nije prilagođena stvarnim potrebama porodice.

"Čak ni porodice u kojima su oba roditelja zaposlena i imaju prosječna primanja često ne mogu da dostignu vrijednost potrošačke korpe. Posebno zabrinjava položaj onih koji žive sa minimalnim ili bez redovnih prihoda, dok adekvatne i sistemske mjere podrške izostaju. Najveću cijenu ove krize plaćaju djeca. Djeca koja odrastaju u domaćinstvima u kojima postoji neizvjesnost u pogledu dostupnosti i kvaliteta hrane imaju lošije opšte zdravlje, slabije obrazovne rezultate i manje šanse za kvalitetnu budućnost. Iskustva brojnih država pokazuju da programi obezbjeđivanja školskog obroka za djecu iz porodica sa niskim prihodima daju izuzetno pozitivne rezultate – poboljšavaju zdravlje, obrazovanje i dugoročno povećavaju mogućnosti za izlazak iz siromaštva", navodi se u saopštenju Banke hrane.

Poručuje se da mehanizmi socijalne zaštite, uključujući materijalna davanja, moraju imati ključnu ulogu u zaštiti djece i porodica od siromaštva i njegovih posljedica. Dobro osmišljeni i adekvatno finansirani sistemi socijalne zaštite nisu trošak, već ulaganje u stabilnije i pravednije društvo, ocjenjuju u toj fondaciji.

"Banka hrane Crne Gore smatra da je neophodno hitno razmotriti i uvesti mjere koje mogu značajno unaprijediti kvalitet života porodica:

utvrđivanje minimalnog garantovanog dohotka ispod kojeg niko ne bi smio živjeti, uz pokrivanje osnovnih troškova života poput hrane, struje i stanarine

automatsko usklađivanje socijalnih davanja sa inflacijom kako pomoć ne bi gubila vrijednost

formiranje jedinstvenog registra socijalnih davanja radi veće efikasnosti i sprečavanja zloupotreba

obezbjeđivanje besplatnog školskog paketa za djecu iz ugroženih porodica do završetka školovanja, uključujući udžbenike, prevoz, jedan obrok dnevno i osnovne vannastavne aktivnosti

uskladjivanje dječijeg dodatka sa imovinskim i dohodovnim cenzusom porodice, koji će pratiti rast i razvoj djeteta

subvencionisanje računa za struju, vodu i stanarinu za najugroženija domaćinstva

razvoj programa „rad uz podršku“ tj. fleksibilnije radno vrijeme koji bi omogućio roditeljima da rade skraćeno radno vrijeme uskladjeno sa porodičnim obavezama

besplatna ili subvencionisana mjesta u vrtićima i produženom boravku za djecu iz porodica sa nižim prihodima, kako bi roditelji, posebno samohrane majke, imali mogućnost zaposlenja

pojednostavljenje procedura, veća dostupnost i humaniji pristup sistemu socijalne zaštite, jer ljudi ne bi smjeli mjesecima čekati na pomoć.

Suština ovih prijedloga nije samo izdvajanje više novca, već odgovornije i pametnije korišćenje postojećih sredstava, uz postepeno povećanje ulaganja tamo gdje daju najveći efekat – u djecu, osnovne potrebe i zapošljavanje.

Porodica mora biti temelj društvene politike, a ne posljednja karika sistema. Društvo koje ne štiti porodicu i djecu dugoročno ugrožava sopstvenu budućnost", navodi se u saopštenju.

Generalna skupština UN je 1993. godine odlučila 15. maj proglasiti Međunarodim danom porodice, želeći da istakne važnost porodičnog života i porodice kao osnovne društvene zajednice.

( S.S. )