„Mondal” može miješati pepeo, mještani najavili novu žalbu

Agencija za zaštitu životne sredine opet dala zelenu dozvolu pogonu fabrike kod Spuža Investitor navodi da će u proizvodnji koristiti otpadni pepeo Termoelektrane iz Pljevalja, postojeće proizvodne linije i silos

1541 pregleda1 komentar(a)
Uvrstiće pepeo u proizvodnju koja traje od 2018: Fabrika u Spužu, Foto: Elaborat Medix

Fabrika “Mondal industrija” je još jednom dobila saglasnost na Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za pogone za proizvodnju mašinskog maltera i ljepila i vibropresovanih betonskih elemenata, čime bi u Podglavicama kod Spuža mogli da koriste i neopasni otpad - pepeo.

“Vijesti” saznaju da će se na ovu odluku Agencije za zaštitu životne sredine, kao i na prethodne dvije, žaliti mještani koji žive u blizini postrojenja. Oni su i proljetos kazali da se na ovom mjestu od novembra prošle godine prodaje i proizvodi cement, da u njegovom sertifikatu piše da sadrži pepeo, da sumnjaju da je taj dio fabrike nelegalno podignut, bez elaborata i bez urbanističko-tehničkih uslova (UTU)...

Postrojenje “Mondal industrije” koja je u vlasništvu turskih investitora, nalazi se na mjestu bivše krečane gdje ta firma već ima pogone za proizvodnju građevinskog materijala. Po elaboratu koji je uradila kompanija “Medix”, pogoni za proizvodnju praškastih materijala (mašinski malter i ljepilo) i za vibropresovane betonske elemente, na ovom mjestu rade od 2018. godine i to na površini od 91.229 kvadrata - dok se ističe da investitor za njih ima ekološku saglasnost.

“Lokacija se graniči sa lokacijama na kojima nema izgrađenih stambenih objekata, ali ih ima na udaljenosti od oko 230 metara. Promjena u odnosu na postojeće stanje se ogleda samo u uvođenju neopasnog otpadnog pepela, u već postojeći proizvodni proces. Pepeo se uvodi kao filer za zamjenu dijela cementa i kamenog agregata u finalnom proizvodu. Pepeo bi se dopremao cisternama i skladištio u već postojeći silos, u kojem je do sada skladišten cement. To znači da projekat ne podrazumijeva bilo kakvu nadogradnju u građevinskom smislu, već se koristi proizvodna linija koja već funkcioniše i koja ima saglasnost na elaborat procjene uticaja na životnu sredinu”, ističe se u dokumentu.

Ova fabrika se nalazi u okviru III zone zaštite Parka prirode “Rijeka Zeta”, iako su iz “Mondal industrije” ranije saopštavali da nisu njen dio, već da su locirani u tamošnjoj industrijskoj zoni.

Pepeo iz Pljevalja

U Elaboratu se ističe da “Mondal” kamen drobi i dobija sa obližnjeg kopa “Maljat stone” (bivši “Mermer”), dok se cement doprema cisternama i kupuje od distributera. Dodaje se da će pepeo uzimati sa mjesta na kojem ga odlaže Termoelektrana Pljevlja ili će ga uvoziti sa drugih mjesta van Crne Gore, čime će se smanjivati odlagane količine a proizvoditi novi materijal.

Mještanima ovog kraja su sporni kop tehničko-građevinskog kamena firme “Maljat stone”, koji se nalazi 300 metara od ovog mjesta, kao i majdan za vađenje kamena kompanije “Mermer” koji je na oko 750 metara.

U dokumentu se navodi i da “Mondal” radi redovan monitoring segmenata životne sredine te da postupak korišćenja neopasnog otpada pepela, ne može dodatno uticati na promjenu kvaliteta životne sredine. Tako bi se u objektu dopremao drobljeni materijal i stavljao u bubanj, gdje bi se miješao sa cementom, neopasnim otpadom pepela i krečom, od čega se uz korišćenje hemikalija dobijaju praškaste sirovine za mašinski malter i ljepilo. Dnevna proizvodnja na ovom mjestu bi išla do 100 tona.

“Tokom rada pogona za proizvodnju praškastih materija otpadne materije koje mogu nastati su prašina usljed miješanja sirovina koje se koriste u procesu proizvodnje praškastih materijala. U cilju adekvatne zaštite okoline u sklopu pogona je instaliran veliki filterski sistem, kapaciteta 25.000 kubika po satu. S obzirom na to da se radi o vrećastim filterima, prašina koja se povlači iz sistema skuplja se u vrećama. Vreće se periodično prazne. Prašina iz vrećastih filtera se puni u vreće i prodaje kao kameno brašno raznim kupcima, prvenstveno kao filer za proizvodnju asfalta i betona. Kvalitet podzemnih voda na lokaciji projekta tokom izvođenja radova može biti ugrožen ukoliko dođe do ispuštanja ulja, maziva i goriva iz angažovane mehanizacije”, ističe se u Elaboratu.

Mještani Podglavica su se već žalili na saglasnost koju je Agencija dala na dva ranija elaborata, krajem oktobra prošle i u februaru ove, pri čemu je Ministarstvo ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera oba puta poništilo “zelenu dozvolu” i tražilo ponavljanje postupka. Taj resor je utvrdio da osim povreda postupka, nisu razmotreni svi uticaji projekta na zaštićeno područje “Rijeka Zeta”, niti su predložene mjere zaštite.