Tramp kaže da se Si saglasio da Iran mora otvoriti moreuz, ali nema naznaka da će se Kina uključiti
Iran je praktično zatvorio moreuz, kojim je prije napada SAD i Izraela 28. februara prolazila petina globalnih isporuka nafte i tečnog prirodnog gasa
Američki predsjednik Donald Tramp rekao je da se kineski predsjednik Si Đinping saglasio da Teheran mora ponovo otvoriti Hormuški moreuz, iako Kina nije dala nikakav signal da će se uključiti, piše agencija Rojters.
Vraćajući se iz Pekinga u petak, poslije dva dana razgovora sa Sijem, Tramp je rekao da razmatra mogućnost ukidanja američkih sankcija kineskim naftnim kompanijama koje kupuju iransku naftu. Kina je najveći kupac iranske nafte.
"Ne tražim nikakve usluge, jer kada tražite usluge, morate zauzvrat učiniti usluge", rekao je Tramp, odgovarajući na pitanje novinara u predsjedničkom avionu Air Force One da li se Si čvrsto obavezao da će izvršiti pritisak na Irance da ponovo otvore moreuz.
Si nije komentarisao razgovore sa Trampom o Iranu, iako je kinesko Ministarstvo vanjskih poslova kritikovalo rat, nazvavši ga sukobom "koji se nikada nije smio dogoditi i nema razloga da se nastavi".
"Želimo da moreuzi budu otvoreni"
Iran je praktično zatvorio moreuz, kojim je prije napada SAD i Izraela 28. februara prolazila petina globalnih isporuka nafte i tečnog prirodnog gasa. Poremećaj u pomorskom saobraćaju izazvao je najveću krizu u snabdijevanju naftom u istoriji, što je dovelo do rasta cijena nafte.
Ebrahim Azizi, predsjednik odbora za nacionalnu bezbjednost iranskog parlamenta, rekao je u subotu da je Teheran pripremio mehanizam za upravljanje saobraćajem kroz moreuz duž određene rute, koji će uskoro biti predstavljen.
Azizi je rekao da će od toga koristi imati samo komercijalni brodovi i strane koje sarađuju sa Iranom, te da će se naplaćivati takse za specijalizovane usluge pružene u okviru tog mehanizma.
Hiljade Iranaca ubijene su u američkim i izraelskim vazdušnim napadima. Još hiljade ljudi ubijene su u Libanu u borbama između Izraela i grupe Hezbolah, koju podržava Iran, iako su se Izrael i Liban u petak saglasili o produženju prekida vatre za 45 dana, što je donekle smirilo sukob u toj zemlji.
SAD su prošlog mjeseca pauzirale napade, ali su započele blokadu luka. Do subote je 78 komercijalnih brodova preusmjereno, a četiri onesposobljena kako bi se obezbijedilo poštovanje blokade, saopštila je američka vojska, navodi Rojters.
Teheran, koji je nakon početka rata izveo napade na Izrael, američke baze i države Zaliva, saopštio je da neće deblokirati moreuz dok SAD ne okončaju blokadu. Tramp je zaprijetio nastavkom napada ako Iran ne pristane na sporazum.
"Ne želimo da imaju nuklearno oružje, želimo da moreuzi budu otvoreni", rekao je Tramp u Pekingu, pored Sija.
Iran, koji već dugo negira da namjerava da napravi nuklearno oružje, odbija da okonča nuklearna istraživanja ili da se odrekne skrivenih zaliha obogaćenog uranijuma.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči rekao je da je Teheran primio poruke iz SAD koje ukazuju da je Vašington spreman da nastavi razgovore.
Pakistan posreduje između Vašingtona i Teherana. Iranska novinska agencija Nournews objavila je da je ministar unutrašnjih poslova Eskandar Momeni održao "detaljne" razgovore sa pakistanskim kolegom, koji je u posjeti Iranu, o odnosima Irana i Pakistana i izgledima za nastavak mirovnih pregovora, ali nije navela detalje.
Tramp gubi strpljenje
Tramp, koji je u intervjuu za emisiju "Hannity" na Fox Newsu, emitovanom u četvrtak, rekao da gubi strpljenje sa Iranom, poručio je da bi Teheran "trebalo da postigne sporazum".
Cijene nafte LCOc1 porasle su u petak oko tri odsto, na približno 109 dolara po barelu, zbog zabrinutosti zbog izostanka napretka u rješavanju sukoba.
Pregovori o okončanju rata, koji je postao teret za Trampa uoči izbora za američki Kongres u novembru, obustavljeni su od prošle sedmice, kada su Iran i SAD odbacili najnovije prijedloge druge strane.
Aragči je u petak rekao da bi Iran pozdravio doprinos Kine, dodajući da Teheran pokušava da pruži šansu diplomatiji, ali da ne vjeruje SAD, koje su prethodne runde razgovora prekidale pokretanjem vazdušnih napada.
Kada su SAD i Izrael krajem februara pokrenuli napade na Iran, rekli su da je jedan od ciljeva slabljenje vlasti kako bi Iranci mogli da sruše vladu.
Tokom rata bilo je malo znakova organizovanog neslaganja u Iranu, a organizacije za ljudska prava navode da je vlada oštro obračunala sa protivnicima.
Iransko pravosuđe saopštilo je u subotu da je od početka rata pogubljeno 39 osoba zbog saradnje sa izraelskim ili američkim špijunskim agencijama, ili učešća u "teroru" ili oružanim nemirima, objavila je novinska agencija pravosuđa Mizan.
Navodi se da je 36 disidenata "srednjeg nivoa" osuđeno na duge zatvorske kazne.
( Da.M. )