Somalijski pirati se vraćaju: Nova prijetnja svjetskoj trgovini
Tri oteta broda u tri nedjelje najavljuju novu krizu koja će dodatno podići cijene i ugroziti globalne lance snabdijevanja
Dok brodovi mijenjaju rute da izbjegnu ratove, somalijski pirati se vraćaju na velika vrata. Tri oteta broda u tri nedjelje najavljuju novu krizu koja će dodatno podići cijene i ugroziti globalne lance snabdijevanja.
Protekla dva mjeseca bila su košmarna za globalni brodski saobraćaj, uz Hormuški moreuz koji je uglavnom zatvoren za komercijalni saobraćaj i prijetnje novim napadima na plovila u Crvenom moru. Sada se sprema i treća kriza – povratak somalijskih pirata.
Još prije posljednjih eskalacija između SAD, Izraela i Irana, oko polovine brodova koji iz Azije i Zaliva idu ka Evropi zaobilazilo je Crveno more i Suecki kanal zbog ranijih napada Huta, koje podržava Iran. Suočene sa prijetnjom napada oko moreuza Bab el Mandeb, uskog grla između Crvenog mora i Adenskog zaliva, velike brodarske kompanije odlučile su se za dugi obilazak oko južne Afrike.
Ovo skretanje dodaje dvije do tri nedelje i hiljade nautičkih milja putovanju, vodeći brodove direktno pored obale Somalije – istih onih voda gdje su somalijski pirati vodili višegodišnju kampanju otmica koja je dostigla vrhunac 2011. godine. Od tada su prijavljivani samo sporadični incidenti.
Zabrinjavajući povratak pirata
U tom dijelu mora piratstvo se sada vraća na velika vrata, sa tri broda oteta kod Somalije i obližnjeg Jemena samo u poslednje tri nedjelje. Prema podacima od 8. maja 2026. tankeri „Honour 25” i „Eureka”, kao i teretni brod „Sward”, i dalje su pod kontrolom pirata.
Stručnjaci vjeruju da organizovane kriminalne grupe u Somaliji koriste rat u Iranu kao priliku za otmice, jer su međunarodne pomorske patrole, prvi put raspoređene 2008. godine, sada preopterećene događajima oko Hormuza i Crvenog mora.
Tim Voker, viši istraživač za transnacionalne prijetnje i organizovani kriminal na Institutu za bezbjednosne studije u Južnoj Africi, kaže da pirati sada vide manje prepreka duž 3.300 kilometara duge obale Somalije, koja je najduža u cijeloj kontinentalnoj Africi.
„Neke grupe, koje organizuju... piratski 'kraljevi', sada traže priliku da zaplijene plovila i drže posadu kao taoce radi otkupa – ponekad zahtijevajući visoke sume za njihov bezbjedan povratak”, rekao je Voker za DW.
Operacija „Atalanta” Evropske unije, pomorska misija zadužena za zaštitu brodova kod Somalije, održava stalno prisustvo u zapadnom Indijskom okeanu, ali ona nije pratnja svakom brodu i odgovorna je za patroliranje ogromnim područjima.
Dobro finansirani i opremljeni pirati
Prema kompaniji za pomorske podatke Lloyd's List Intelligence, postoje najmanje dvije aktivne piratske grupe, primarno bazirane u Puntlandu, poluautonomnom regionu u sjeveroistočnoj Somaliji. Čini se da su veoma dobro opremljeni.
Pirati su zaplijenili velika tradicionalna plovila poznata kao „dou” (dhow) – koja se koriste za ribolov i lokalnu trgovinu – i pretvorili ih u svoje matične brodove. Oni im omogućavaju da prošire domet i ostanu na moru nedjeljama prije nego što ih iskoriste kao platforme za napade na komercijalne brodove.
„Neke od posljednjih otmica uključivale su velike 'dou' brodove, za koje su potrebni navigacioni sistemi, oružje i oprema za ukrcavanje”, izjavio je za DW Troels Burčal Heningsen, docent na danskom Institutu za strategiju i ratne studije. „To je velika operacija koja zahtijeva ulaganja.”
Dalji rast troškova transporta
Lideri brodarske industrije upozoravaju da bi svaki veći povratak piratstva mogao dodatno podići troškove i poremetiti globalnu trgovinu. Sukobi na Bliskom istoku već su podigli premije osiguranja, dodajući oko milion dolara troškova za gorivo po putovanju.
Na vrhuncu prethodne piratske krize 2011. ekonomska šteta od otmica procijenjena je na oko 7 milijardi dolara godišnje. To je uključivalo troškove vojnih operacija, preusmjeravanja brodova, brže plovidbe, dodatne bezbjednosne opreme i naoružane straže na brodovima.
Smanjenje fondova za razvoj Somalije
Nije samo rat u Iranu pomogao piratima – promjena politike Vašingtona prema istočnoj Africi takođe je odigrala ulogu. Godinama su SAD finansirale razvojne projekte u Somaliji kako bi smanjile siromaštvo i spriječile mlade ljude da se pridruže piratima.
Međutim, pod Trampovom administracijom, obustavljena je skoro sva razvojna pomoć koja nije vezana za bezbjednost. Vašington se umesto toga fokusirao na direktne kontraterorističke operacije protiv grupe Al Šabab.
„Kada smanjite te resurse, obavještajna mreža i pomorske patrole nemaju isti kapacitet za rad”, prokomentarisao je Burčal Heningsen.
Pomorske organizacije su u međuvremenu savjetovale brodarskim kompanijama da izbjegavaju somalijske teritorijalne vode. Takođe ističu da je angažovanje naoružane straže na brodovima veoma efikasno: „Nikada nije bilo uspješne otmice broda kod Somalije koji je imao naoružanu stražu na palubi”, dodao je Heningsen.
( Deutsche Welle )