Amnesti: U 2025. najviše pogubljenja za posljednje 44 godine

U 17 zemalja je prošle godine ukupno registrovano 2.707 pogubljenja, najviše od 1981, pokazao je danas objavljeni godišnji izveštaj organizacije za ljudska prava Amnesti internešnal o globalnoj primjeni smrtne kazne. Iza rasta od 78 odsto u odnosu na 2024. stoje iranske vlasti koje su 2025. pogubile 2.159 ljudi, više nego dvostruko u odnosu na godinu dana ranije. Slijedi Saudijska Arabija sa 356 pogubljenja za krivična djela povezana sa drogom. U Kuvajtu je broj smrtnih kazni gotovo utrostručen, na 17, u Egiptu gotovo udvostručen, na 23, a povećan je i u Singapuru, sa 9 na 17, i SAD, sa 26 na 47. Ukupan broj u 2025. ne uključuje hiljade pogubljenja za koja Amnesti vjeruje da su se dogodila u Kini. Generalna sekretarka organizacije Anjes Kalamar je rekla da je do alarmantnog rasta upotrebe smrtne kazne došlo zbog male, izolovane grupe država koje su spremne da je izvrše po svaku cijenu, bez obzira na globalni trend ukidanja te kazne. "Od Kine, Irana, Sjeverne Koreje i Saudijske Arabije, do Jemena, Kuvajta, Singapura u SAD, ta besramna manjina sprovodi smrtnu kaznu kako bi ulila strah, slomila neslaganje i pokazala snagu koju državne institucije imaju nad ugroženim ljudima i marginalizovanim zajednicama", rekla je Kalamar. U izvještaju se navodi da je gotovo polovina smrtnih kazni izvršena za djela povezana sa "ratom protiv droge". "Vrijeme je da se zemlje koje sprovode smrtu kaznu usklade sa ostatkom svijeta i ostave tu odvratnu praksu u prošlosti", istakla je Kalamar. Izvještaj je pokazao da u Evropi i Centralnoj Aziji nisu zabilježene ni smrtne kazne ni pogubljenja, da su SAD već 17. uzastopnu godinu jedina zemlja u Americi koja je pogubila ljude, da su u podsaharskoj Africi pogubljenja bila ograničena na Somaliju i Južni Sudan, te da je Avganistan bio jedina zemlja u Južnoj Aziji, a Singapur i Vijetnam jedine zemlje u Jugoistočnoj Aziji koje su sprovodile pogubljenja. Amnesti ističe da je 1977, kada je počeo borbu protiv smrtne kazne, bilo samo 16 zemalja koje su je ukinule a danas je takvih 113. "S obzirom na to da su ljudska prava ugrožena širom svijeta, milioni ljudi nastavljaju da se bore protiv smrtne kazne... Potpuna abolicija je moguća ako se svi snažno usprotivimo nekolicini izolovanih. Moramo održavati plamen ukidanja sjajnim sve dok se svijet potpuno ne oslobodi sjenki vješala", rekla je Kalamar.

( Beta )