Za “Otiloviće” ne treba zelena dozvola
Agencija za zaštitu životne sredine utvrdila da EPCG ne mora da uradi ekološku studiju za gradnju hidroelektrane u Pljevljima
Elektroprivreda (EPCG) neće morati da uradi Elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu za malu hidroelektranu (mHE) “Otilovići” u Pljevljima, čime je ovaj 8.221.950 eura vrijedan projekat korak bliže dobijanju građevinske dozvole.
Odluku da im ne treba ekološka saglasnost, donijela je sredinom maja Agencija za zaštitu životne sredine. Odluka o Elaboratu je značajna jer je dio dokumentacije potrebne za dobijanje građevinske dozvole.
“Otilovići” će se graditi uz postojeću branu na rijeci Ćehotini koja je izgrađena za potrebe snabdijevanja vodom Termoelektrane Pljevlja još 1982. godine. Snaga bi joj bila oko tri megavata, a očekuje se da će proizvoditi oko 11,5 miliona kilovat časova godišnje, dovoljnih za snabdijevanje oko 1.200 domaćinstava.
Nakon tri tendera, ugovor o izgradnji mHE “Otilovići” vrijedan 8,22 miliona eura potpisali su 23. januara ove godine izvršni direktor EPCG Zdravko Dragaš i izvršni direktor “Vigoris Ecotech-a” Siniša Višnjić. Tada je saopšteno da bi struja iz ove mHE trebalo da krene od oktobra 2027. godine.
“Nosilac projekta dužan je da u toku realizacije projekta, kao i u slučaju akcidenta postupi u skladu sa projektnom dokumentacijom, važećim tehničkim normativima i standardima propisanim za ovu vrstu objekata, te da realizuje sve mjere navedene u dokumentaciji za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu, kao i mjerama iz donesenog rješenja”, ističe se u odluci Agencije.
Za “Otiloviće” će biti potrebno produbljivanje korita rijeke Ćehotine u dužini 650 metara, gradnja cjevovoda dugog 100 metara i tri nova objekta, dok eksproprijacije zemljišta neće biti.
Vlada je u septembru 2021. godine dala zeleno svjetlo za koncesiju za korišćenje voda za izgradnju hidroelektrana u Crnoj Gori, odnosno za valorizaciju vodnog potencijala iz akumulacije “Otilovići” uz postojeću branu, čime bi se koristio višak vode koja otiče sa tog mjesta. Vlada i EPCG su krajem aprila potpisali treći aneks ugovora o koncesiji za ovu akumulaciju, čime je rok za završetak prve faze projekta produžen za još deset mjeseci.
Koncesioni ugovor je potpisan krajem avgusta 2022. godine, a njime je planirano da izgradnja projekta ide u tri faze. Prva počinje usvajanjem planske dokumentacije i završava izdavanjem građevinske dozvole, druga se odnosi na samu gradnju i staje sticanjem upotrebne dozvole, dok se treća odnosi na korišćenje struje iz mHE.
Krajem novembra 2023. potpisan je prvi aneks ugovora, kako bi se za prvu fazu obezbijedilo još godinu i po. Tako je novi rok postao 27. januar 2025. godine, ali građevinska dozvola do tada nije obezbijeđena, pa je krajem jula prošle godine potpisan drugi aneks, čime je rok pomjeren za još godinu, tj. do 27. januara 2026.
I taj rok je istekao krajem januara pa je EPCG, sredinom marta od Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine zatražila dodatno vrijeme jer nisu obezbijedili građevinsku dozvolu.
( Mirko Kotlaš )