CIN Sarajevo: Izbor srpskog patrijarha pod budnim okom nečastivog
Episkopi Srpske pravoslavne crkve su tajno snimani tokom crkvenog Sabora na kojem je izabran patrijarh Porfirije 2021. godine. Postavljanje skrivenih kamera u kriptu Hrama svetog Save je organizovao bivši funkcioner državne bezbjednosti iz Banje Luke, blizak srpskoj mafiji
Blagoslovljeni pod okriljem svetaca i anđela sa freski u kripti Hrama svetog Save u Beogradu, srpski episkopi su birali novog patrijarha, ne sluteći da se u tu podzemnu dvoranu ušunjao i nečastivi i da zaviruje u njihove glasačke listiće.
Zamaskirane u skrivenim mjestima kripte, usmjerene prema stolovima za kojim su sjedili episkopi, tajne kamere su snimale izborni Sabor Srpske pravoslavne crkve (SPC) koji je održan 18. februara 2021. godine. Kamere je naručio bivši funkcioner službi državne bezbjednosti, blizak članovima balkanskog podzemlja.
Snimanje Sabora bilo je izričito zabranjeno. Učesnici su dobili pisanu garanciju Svetog arhijerejskog Sinoda, svojevrsne crkvene vlade kojom predsjedava patrijarh, da će tokom glasanja imati duhovni mir i privatnost.
Episkopi su ipak snimani, a videomaterijal je sat nakon izbora Porfirija Perića za novog patrijarha SPC-a dostavljen Ljubanu Ećimu, nekadašnjem zamjeniku načelnika Centra državne bezbjednosti Republike Srpske u Banjoj Luci.
Ovaj bivši policajac je prijatelj Luke Bojovića, vođe narkoklana iz Srbije koji se 2022. vratio u zemlju nakon 10 godina zatvora u Španiji zbog trgovanja drogom. Obojica su bili bliski saradnici Željka Ražnatovića Arkana, ubijenog komandanta srpskih paravojnih jedinica i višestruko osuđivanog zbog kriminala u zemljama Evrope.
Ećim je u Srbiji osuđen na godinu i po zatvora zbog falsifikovanja pasoša i posjedovanja nelegalnog oružja. Tvrdio je da se radi o pištolju koji mu je poklonio Arkan. Prema optužnici, u posjetu porodici u Bosni i Hercegovini (BiH) dolazio je pod lažnim imenima − Milan Njegovan ili Momčilo Joksimović.
Ovaj osuđenik je rukovodio operacijom postavljanja skrivenih kamera, pokazuju njegove prepiske putem Sky aplikacije sa čovjekom koji se predstavljao kao vlasnik „Sion Company“, beogradske firme za videonadzor i obezbjeđenje.
Prema Registru privrednih društava Srbije, vlasnik i direktor ove kompanije je Ivan Savić.
Ećim se u prepisci koristio Sky kodom EGQOLR, a njegov sagovornik kodom 50NEN1. Ećimov kod je identifikovala policija i dostavila Tužilaštvu BiH u slučaju istrage protiv službenika Obavještajno-sigurnosne agencije BiH (OSA) Siniše Rakite. On je bio osumnjičen za davanje povjerljivih informacija Ećimu i kriminalnim grupama u Srbiji i BiH.
Vlasnik „Sion Company“ i Ećim su komunicirali pisanim i glasovnim porukama, razmjenjivali fotografije iz Hrama svetog Save te fotografije mjesta na kojim su se nalazili i raznih uređaja za tajno snimanje.
Iz njihovog razgovora se saznaje da su im pojedini crkveni velikodostojnici i funkcioneri povezani sa vlastima u Srbiji, navodno, pomagali da dobiju poslove u Hramu, što im je omogućilo pristup mjestima za snimanje.
Ugovori o poslovima u Beogradu između Patrijaršije SPC-a i ove kompanije, do kojih su došli novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva, potvrđuju navode iz prepiske.
Sky je aplikacija za mobilne telefone koja je služila za tajnu kriptovanu komunikaciju. Najčešće su je koristili članovi kriminalnih organizacija, ali i svi oni koji su strahovali da bi njihovi poslovi mogli biti otkriveni. Sky je dešifrovala Evropska policijska agencija EUROPOL 2021, ali je praćenje komunikacija nastavljeno.
Grobnica patrijarha i zbornica episkopa
Crkvene vlasti su i prije zvanične odluke o mjestu Sabora bile riješene da se izbor patrijarha prvi put održi u kripti, podzemnoj prostoriji koja je istovremeno i crkva u Hramu svetog Save na beogradskom Vračaru te mjesto upokojenja prethodnog patrijarha.
Međutim, pojedinim episkopima se nisu svidjele ove najave. Pet dana prije sjednice na adresu Svetog arhijerejskog Sinoda, crkvene vlade koju čine episkopi koji biraju patrijarha, stiglo je pismo četverice utjecajnih članova Crkve: episkopa žičkog Justina, braničevskog Ignjatija, budimljansko-nikšićkog Joanikija i raško-prizrenskog Teodosija.
U pismu pišu da su zabrinuti zbog informacije da bi se Sabor za izbor patrijarha mogao preseliti iz zgrade Patrijaršije u kojoj je decenijama održavan. Upozorili su da je kripta pokrivena kamerama i nema uslove za privatnost.
Nakon što je pismo dospjelo u javnost, pojedini sveštenici i teolozi su u medijima i na društvenim mrežama ismijavali primjedbu četverice episkopa, navodeći kako kamere ne mogu biti smetnja da izbori proteknu u tajnosti. Govorili su da one nemaju potrebnu rezoluciju da snime tekst na glasačkim listićima te da će one ionako biti ugašene i prekrivene.
Sinod je na zasjedanju 10. februara 2021. godine odlučio da će Sabor biti održan osam dana kasnije u kripti Hrama zbog lakšeg poštivanja epidemioloških mjera zaštite od koronavirusa. Prostor je bio veći pa su se učesnici Sabora lako mogli držati na sigurnoj udaljenosti.
Crkveni velikodostojnici se do tada, uglavnom, nisu pridržavali ovih mjera tokom molitvi i drugih vjerskih skupova, uprkos velikom riziku od brzog širenja zaraze.
Da bi umirio nezadovoljnike, Sinod je nakon sjednice poslao obavijest da je vikarni episkop i starješina Hrama svetog Save vladika Stefan Šarić zadužen da se postara da sve interne kamere u kripti budu ugašene i prekrivene.
Patrijarha Srpske pravoslavne crkve biraju episkopi na Svetom arhijerejskom saboru. U radu su učestvovala 43 episkopa, a njih 30-ak je imalo i pravo da budu izabrani za patrijarha jer su najmanje pet godina rukovodili eparhijama, administrativnim jedinicama Crkve.
U prvom krugu svaki episkop upisuje tri imena na papir, a potom izborna komisija prebrojava glasove i izdvaja trojicu sa najvećim brojem glasova.
U kripti Hrama svetog Save 18. februara 2021. godine izbor je pao na: mitropolita zagrebačko-ljubljanskog Porfirija, episkopa bačkog Irineja i episkopa banjalučkog Jefrema. Njihova su imena kasnije stavljena u tri koverte, a one u Jevanđelje − dio Novog zavjeta i Biblije koji opisuje život i učenje Isusa Hrista.
Potom monah, kojeg je prethodno izabrao Sabor SPC-a, izvlači jednu kovertu i tako bira patrijarha. Ovaj tzv. „apostolski način” izbora Crkva je uvela koncem 60-ih godina kako bi se smanjila mogućnost utjecaja komunističkih vlasti na izbor patrijarha.
Kamera vidi kroz mrežicu zvučnika
Međutim, prije nego je crkvena vlada obećala gašenje kamera, u kripti su počele pripreme za postavljenje paralelnog, prikrivenog sistema za snimanje. Dan nakon protestnog pisma četverice episkopa Ljuban Ećim i vlasnik „Sion Company“ su putem Sky aplikacije razgovarali o ugradnji tajnih kamera.
Razmišljali su da ih postave u mikrofone na stolovima episkopa, ali se ideja pokazala lošom jer bi, složili su se, svako pomjeranje mikrofona dovodilo do promjene fokusa na kamerama.
“Jako je blizu i svako pomeranje će biti remećenje fokusa na ono što treba”, primijetio je vlasnik kompanije.
Razmišljali su i o tome da kamere ugrade u lampe koje bi postavili na stolove, ali je vlasnik „Sion company“ nakon obilaska kripte smislio bolje rješenje.
Ećimu je poslao fotografiju postojećeg razglasa uz poruku:
“Ovo je zvučnik koji se nalazi skoro na svim stubovima. Možemo u njega da spakujemo sve“.
Ećim se složio, ali ga je interesovalo: “Da li možemo zaviriti u svaki kutak”, na što je dobio novu fotografiju sa prikazom grafičkog tlocrta kripte sa ucrtanih 40-ak stolova za episkope.
“Imamo stubove iznad svih stolova. Samo treba dodati zvučnike da budu na svim stranama”, precizirao je vlasnik “Sion company”.
Iz njihovog razgovora moglo se zaključiti da je u kriptu trebao biti postavljen tajni sistem kamera koji bi kontrolisali putem wifi veze. Sistem je trebao biti odvojen od postojećeg, dok bi kamere imale vlastite memorijske kartice.
Novinari CIN-a su utvrdili da se zvučnici sa fotografije iz Sky prepiske još uvijek nalaze u kripti.
Tri dana kasnije vlasnik firme obavještava bivšeg bezbjednjaka o mogućem rješenju − postavljanju neupadljivih i funkcionalnih kamera u zvučnike:
“Našli smo kameru koja može da vidi kroz mrežu. Nema rupe na mreži. Ne vidi se ništa, a slika top”.
Oko podne na dan Sabora, dok je još trajalo glasanje, Ećim je preko Skya zatražio od vlasnika “Sion Company” informaciju o snimku. On mu je odgovorio da će preuzeti snimak i lično mu ga dostaviti.
“Trebaća nam kopija”, napisao je Ećim.
“Daću ti ja eksterni HDD pa možemo da ga kopiramo koliko hoćeš”, odgovorio je vlasnik kompanije.
Sat vremena nakon proglašenja novog patrijarha sreli su se u jednom beogradskom restoranu kako bi razmijenili snimak sa Sabora.
Novinari CIN-a su kontaktirali više osoba, među kojima je i njegov nekadašnji advokat, pokušavajući doći do Ljubana Ećima, ali u tome nisu uspjeli. On nije bio na lokacijama u Beogradu na kojima je, prema sudskim dokumentima prijavljen, a na poruke koje su mu novinari ostavili u banjalučkom kafiću koji vodi njegov sin nije odgovorio.
Može i bez Sinoda
Uporedo sa rješavanjem tehničkih problema sa tajnim snimanjem dvojica sagovornika su dogovarali i detalje oko ponude i ugovora sa SPC-om za poslove videonadzora i isporuke zvučnika i kamera za konferencijski sistem.
Prema dokumentaciji do koje su došli novinari CIN-a, “Sion Company” je u junu 2020. godine dobio posao za montažu kompletnog videonadzora u Hramu svetog Save, ali ugovor nije predviđao upravljanje ni monitoring nad ovim sistemom.
Izbor patrijarha se bližio pa je ovaj problem rješavan uoči samog Sabora u februaru 2021. No, Crkva je za potrebe najvećeg skupa trebala još jednu nabavku − elektronski sistem za konferencije. Ovakav sistem obično podrazumijeva mrežu spikerfona, kamera i ekrana koji omogućavaju učesnicima praćenje događaja bez propusta.
Ećim je putem Skya sugerisao da njihova ponuda treba biti najjeftinija te da kaže tadašnjem starješini Hrama i predsjedavajućem Komisije za izbor ponuđača vladiki Stefanu Šariću da izaberu najpovoljniju. Vlasnik “Sion Company” ga je izvijestio da je prema dogovoru predao ponudu u Parohijski dom za vladiku Stefana i da je unutar fascikle “napisao par stvari” koje mu je Ećim rekao.
Isti dan “Sion Company” je pozvan da pošalje ugovor na e-mail Patrijaršije, a Ećim je poručio vlasniku kompanije da “pozove Škrinjara” i donese fakture i ugovor.
Dragan Škrinjar je bio član Komisije za izbor ponuđača pri Odboru za završetak Hrama svetog Save, a u crkvenim dokumentima iz 2019. godine se potpisivao kao predstavnik Predsjedništva Republike Srbije. U odborima i komisijama za izgradnju Hrama sudjelovali su predstavnici vlasti jer je Vlada donirala milionske sume za njegov završetak.
Škrinjar se nije javljao na pozive novinara, a Stefan Šarić, danas starješina Podvorja SPC-a u Moskvi, zvaničnog predstavništva Crkve pri Ruskoj pravoslavnoj crkvi, odbio je govoriti za CIN.
Brzo se krenulo u realizaciju posla. Vlasnik “Sion Company” se požalio Ećimu da ugovor nije prošao uobičajenu proceduru odobravanja u Sinodu te se čudio da bi dokumente u ime Crkve trebao potpisati službenik u Patrijaršiji Dejan Simeunović. “Ma to je smešno, Dejan nema nikakvu funkciju ovde”, napisao je Ećimu.
“Šta tebe briga ko potpisuje kad dobiješ novac”, odgovorio mu je on. “Boli te uvo da li ima funkciju”.
Simeunović je negirao za CIN da je imao kontakte u vezi sa dodjelom ovog posla.
Ugovor je ozakonio budući patrijarh. Uoči Sabora “Sion Company” i tadašnji episkop Porfirije Perić kao predstavnik Hrama sklapaju ugovor za monitoring i održavanje sistema za videonadzor, uz mjesečnu naknadu od 13.260 eura.
Upravo ovaj iznos ranije je dogovoren u prepisci između Ećima i vlasnika beogradske kompanije koje je dobila posao. Ugovor je zaključen na 10 godina, što će firmi “Sion Company” omogućiti da prihoduje 1,59 miliona eura do 2031. godine.
Dejan kaže može, a Mira neće da plati
Iako nije bila ugovorena njegova isporuka, elektronski konferencijski sistem je bio instalisan u kripti i učesnici Sabora su imali priliku koristiti se njime, pokazuju fotografije i videoprilozi uoči skupa.
Iz prepiske se moglo saznati da Sinod nije odobrio ove poslove zbog čega je vlasnik “Sion Company” bio u dilemi. Međutim, Ećim ga je uvjeravao da to neće biti problem jer je “Dejan“ ili samo “D”, kako su ga oslovljavali u komunikaciji, odobrio takav posao.
Ovaj Dejan, čini se, bio je daleko utjecajniji od imenjaka Simeunovića, a takav status u Patrijaršiji uživa Dejan Nakić, blizak saradnik bivšeg i aktuelnog patrijarha.
Novinarima je rekao samo da se ne bavi tim stvarima i da su one u nadležnosti vladika. O drugome nije htio govoriti.
Stvari su se morale ozakoniti pa je ugovor o isporuci i ugradnji sistema zaključen 11. marta 2021. godine, dvadesetak dana nakon izbora novog patrijarha. Opet ga je potpisao Porfirije, ali sada kao prvi čovjek SPC-a. Sistem je koštao Crkvu 18 miliona dinara, odnosno 150.000 eura, navedeno je u ugovoru koji je u posjedu CIN-a.
Pokazalo se da u Patrijaršiji nisu bili svi istomišljenici oko načina vođenja poslova pa je vlasnik “Sion Company” danima pokušavao naplatiti novac za urađeni posao.
“Brate, neće Mira da potpiše one dvije fakture. Neće Mira da plati zato što nema poseban ugovor za svaku od njih”, žalio se početkom marta Ećimu u tonskoj poruci preko Skya. “Držala mi je predavanje pola sata za to i na kraju neće da plati dok Sinod ne odobri.”
Saznavši da se radi o “Miri iz finasija”, Ećim ga je uvjeravao da će sve biti plaćeno.
Nakon ovih poslova vrata Patrijaršije su bila otvorena za nastavak saradnje. Do kraja 2021. “Sion Company” je sklopio još četiri posla sa Crkvom: nabavku sistema za simultano prevođenje i sistema naprednije digitalne radioveze, a dvaput je nabavljana dodatna oprema za videonadzor.
Ukupna vrijednost ugovora je bila oko 236 hiljada eura, a za Crkvu su ih potpisivali patrijarh Porfirije i vladika Stefan Šarić.
Ivan Savić je u razgovoru sa novinarima CIN-a potvrdio da je vlasnik i direktor kompanije i da posluje sa Crkvom.
Sa njim smo razgovarali u krugu kompanije u okolici Beograda. Odbio je snimanje razgovora, ali je rekao da ne zna ko je Ljuban Ećim i da nema nikakve veze sa tajnim kamerama.
U kripti Hrama se nalazi osam kamera koje su postavljene mnogo prije nego što je on dobio prvi posao u junu 2020, objasnio je, i koje njegova firma po nalogu Crkve gasi dva dana prije svake sjednice Sabora.
Rekao je da je gotovo siguran da u zvučnicima na zidovima kripte nema kamera, ali da će ih, možda, ipak otvoriti kako bi provjerio saznanja novinara CIN-a. O rezultatima ih neće obavijestiti, zaključio je.
Novinari CIN-a su nešto više od pola sata razgovarali sa Savićem. Nakon što su naknadno preslušali tri glasovne poruke koje je vlasnik „Sion Company” poslao Ećimu putem Skya, stekli su dojam da glas i dikcija osobe sa audioporuka neodoljivo podsjećaju na glas i dikciju Savića.
CIN je pokušao razgovarati sa patrijarhom Porfirijem uoči njegovog gostovanja na Pravnom fakultetu u Banjoj Luci u martu 2026. godine. Na molbu je ljubazno prišao novinarima, ali organizatori nisu dopustili razgovor. CIN je potom pisanim putem upitao poglavara SPC-a i Sinod te Službu za odnose s javnošću SPC-a o spornim poslovima uoči i tokom izbornog Sabora 2021, ali odgovori nisu stigli.
Novinari su pokušali razgovarati i sa pojedinim crkvenim velikodostojnicima, poput mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija i mitropolita njemačkog Grigorija. Niko od njih nije htio govoriti.
Blagoje Pantelić, teolog i urednik portala Teologija.net, i Vukašin Milićević, bivši paroh Hrama svetog Save u Beogradu, godinama govore i pišu o vezama Crkve, političkog režima predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i srbijanskog podzemlja.
U januaru 2026. godine obojica su kažnjeni najstrožijom kaznom zbog javnih istupa u kojima su kritikovali rad crkvenog vrha i njegov odnos prema vlastima: Crkveni sud Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke ih je kaznio trajnim isključenjem iz vjerske zajednice.
Njih dvojica nisu bili upoznati sa Sky porukama, ali ih CIN-ova saznanja nisu začudila. Milićević kaže da je, prema informacijama iz crkvenih krugova, tajno snimanje bilo usmjereno na one koji su se kolebali oko kandidata. Tvrdi da je iz više izvora čuo da je izboru patrijarha prethodila kampanja u kojoj su odlučujuću ulogu imali neki od članova Vlade Srbije.
“Oni su obilazili sve one za koje su znali da na njih mogu da utiču, a to je verovatno dve trećine episkopa i da su imali konkretne zahteve”, kaže Milićević.
On objašnjava da već godinama govori o tome da je organizovani kriminal problem koji je uzurpirao državu Srbiju i Crkvu.
“Dakle, to su sve pipci jedne te iste organizovane kriminalne grupe, a mafija tako funkcioniše. Ona ne funkcioniše na poverenju, nego tako što jedni drugi ucenjuju, je l’ tako? Tako da to umnožavanje snimka verovatno ima za cilj istovremeno i da one koji su direktno bili uključeni u njegov nastanak i u čitav taj splet protivzakonitih delatnosti zapravo sačuva, da im to bude neka vrsta garancije za njihovu bezbednost buduću, za to da neće biti gonjeni i sve tome slično”, kaže Milićević.
Pantelić smatra da bi Crkva nakon informacija o snimanju morala odmah da formira komisiju kako bi se utvrdilo šta se zapravo dogodilo: ko je to radio, zašto je radio i da li su skrivene kamere i dalje u kripti.
„Za mene je strašno, sablažnjujuće, da se izbor poglavara SPC-a pojavljuje u Sky prepiskama, a da to nije samo neko kafansko čavrljanje dvojice ljudi koji koriste Sky telefone pa, kao, ej, znaš šta je bilo, nego su ljudi koji su organizovali akciju, koja je deo tog procesa. To je skandal po sebi“, misli Pantelić.
Na dan izbornog Sabora Ećim je preko Skya pričao i sa prijateljima iz Bosne i Hercegovine. Jedan od njih, iz Banje Luke, mu je poslao kratku poruku: “Porfirije”.
Na to mu se Ećim pohvalio: “On je bio naš prvi pik. (…) Znali smo prije dva dana”.
Optužnica za ratne zločine u BiH
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je u decembru 2019. godine podiglo optužnicu protiv Ljubana Ećima zbog zločina protiv čovječnosti i ratnog zločina protiv civilnog stanovništva u Kotor Varoši. Mjesec dana kasnije Sud BiH je odbio optužnicu. Tokom saslušanja Ećim je izjavio da se o optužbama može izjasniti tek nakon što ge Republika Srpska, odnosno Bosna i Hercegovina oslobode obaveza čuvanja državne i službene tajne. Sud je smatrao da nije ispoštovana procedura i da Ećim nije dao iskaz.
Tužilaštvo još nije imalo priliku ispraviti ovu grešku jer srbijanske vlasti tvrde da više ne uspijevaju pronaći Ećima na poznatim adresama.
Ovaj bivši bezbjednjak je osumnjičen da je kao zamjenik i de facto komandant Specijalne jedinice policije Centra službi bezbjednosti Banje Luke sudjelovao u udruženom zločinačkom poduhvatu protiv civilnog stanovništva na području Kotor Varoši od početka juna 1992. do sredine 1994. godine.
U optužnici je opisano da je u akcijama vojske i policije više desetina civila ubijeno, više stotina prisilno iseljeno, zatvarano i mučeno, a imovina, kulturni spomenici i vjerski objekti, uključujući 15 džamija i osam crkava su pljačkani i uništavani. Među žrtvama su bile žene, djeca i vjerski službenici.
Ećim je državljanin Bosne i Hercegovine i Srbije i za njim je na snazi međunarodna potjernica.
( Azhar Kalamujić (CIN) )