Ćorić: Bolnica za psihijatriju u Dobroti suočava se i sa neadekvatnim uslovima za smještaj forenzičkih pacijenata
Pomoćnik direktora Specijalne bolnice za psihijatriju u Dobroti, psihijatar Boris Ćorić je objasnio da su forenzički pacijenti osobe sa psihijatrijskim tegobama koje sud, nakon psihijatrijskog vještačenja, upućuje na liječenje u Specijalnu bolnicu u Dobroti "Mi ne možemo da odbijemo sudski nalog. Kada sud donese odluku o smještaju pacijenta, naša je obaveza da ga primimo, bez obzira na kapacitete", kazao je Ćorić
Pomoćnik direktora Specijalne bolnice za psihijatriju u Dobroti, psihijatar Boris Ćorić, kazao je u Bojama jutra na Televiziji Vijesti da se ta ustanova suočava sa ozbiljnom prenatrpanošću, nedostatkom kadra i neadekvatnim uslovima za smještaj forenzičkih pacijenata, navodeći da odjeljenje predviđeno za 21 krevet trenutno pokriva čak 141 pacijenta.
Ćorić je objasnio da su forenzički pacijenti osobe sa psihijatrijskim tegobama koje sud, nakon psihijatrijskog vještačenja, upućuje na liječenje u Specijalnu bolnicu u Dobroti.
"Mi ne možemo da odbijemo sudski nalog. Kada sud donese odluku o smještaju pacijenta, naša je obaveza da ga primimo, bez obzira na kapacitete", kazao je Ćorić.
On je podsjetio da odjeljenje forenzičke psihijatrije u Dobroti nije prvobitno bilo planirano kao posebna forenzička ustanova, već je formirano nakon obnove nezavisnosti Crne Gore, sa kapacitetom od 21 kreveta. Kako je naveo, promjene zakonskih okvira i rast broja pacijenata doveli su do ozbiljne prenatrpanosti sistema.
Zbog nedostatka prostora, forenzički pacijenti smještaju se i na druga odjeljenja bolnice, zajedno sa ostalim pacijentima. Ćorić tvrdi da se ne radi o miješanju različitih vrsta bolesti, ali priznaje da prenatrpanost povećava rizik od tenzija i agresivnijeg ponašanja.
"Ne možemo da uljepšavamo stvari. Uslovi nijesu zadovoljavajući i daleko su od onoga što bi trebalo da budu", rekao je on.
Posebno zabrinjava činjenica da se, prema njegovim riječima, maloljetnici sa sudskim mjerama ponekad smještaju među odrasle pacijente, iako zakon jasno propisuje da djeca ne smiju boraviti u ustanovama za odrasle.
"Smatramo da je neophodno formirati posebno odjeljenje zatvorenog tipa za djecu i adolescente. Ali u situacijama kada postoji rizik od suicida ili samopovređivanja, reagujemo odmah jer je prioritet spasiti život", naveo je Ćorić.
Govoreći o stanju u psihijatrijskom sistemu Crne Gore, on je istakao da u državi trenutno radi svega oko 60 psihijatara, što je značajno ispod evropskog prosjeka.
"U Crnoj Gori imamo oko deset psihijatara na 100 hiljada stanovnika, dok ih je u Srbiji 22, a u Hrvatskoj 33", rekao je Ćorić, dodajući da problem postoji i sa nedostatkom srednjeg medicinskog kadra i obezbjeđenja.
On je podsjetio i da je izgradnja forenzičke bolnice u okviru Uprave za izvršenje krivičnih sankcija (UIKS) pri kraju, ali je otvorio pitanje kadra koji bi trebalo da radi u toj ustanovi.
"Dobra pitanja su ko će tamo da radi, jer u Crnoj Gori generalno nedostaje kadra, a u psihijatriji je taj problem još izraženiji", kazao je Ćorić.
Ocijenio je da su problemi sistemski i da ih jedna ustanova ne može riješiti sama, ali je izrazio očekivanje da bi nova forenzička bolnica mogla značajno rasteretiti postojeći sistem ukoliko bude adekvatno organizovana i kadrovski popunjena.
Podsjećamo, ključna upozorenja o stanju u crnogorskom psihijatrijskom sistemu navedena su i u izvještaju Nacionalnog mehanizma za prevenciju torture za 2025. godinu, u kojem se ukazuje na nedostatak kadra, prenatrpanost, dugotrajne hospitalizacije, neadekvatne uslove liječenja i rizik od nečovječnog i ponižavajućeg postupanja prema pacijentima.
( Bojana Bojović Golijanin )