Desnica i ljevica u niskom startu: Ko poslije Makrona?
Makronu za 11 mjeseci ističe drugi mandat. Kandidati za novog predsjednika Francuske već su poznati na desnom i lijevom polu, dok u političkom centru prijeti haos
Bila je to inscenacija tipična za Francusku: u glavnim vijestima TV kanala TF1 dočekan je Žan-Lik Melanšon, lider ekstremne ljevice. „Da li Vas je izabrala partija? Da li ste Vi sada kandidat za predsjedničke izbore?“, upitala je voditeljka. „Da, ja sam kandidat“, odgovorio je Melanšon i dodao: „Jedan tim, jedan program, jedan jedini kandidat“, pozivajući se na sjednicu parlamentarne frakcije svoje partije „Nepokorena Francuska“ (La France Insoumise), koja je završena neposredno prije toga. Ali, nije ga predstavila partija, već je kandidat sam sebe proglasio.
Ovo je već četvrti pokušaj 74-godišnjaka da pobijedi na predsjedničkim izborima. Njegov cilj je ulazak u drugi krug sljedeće godine i duel sa ekstremnom desnicom.
Lepenova preduzima mjere opreza
I ekstremna desnica već je uveliko u režimu izborne kampanje. Marin Lepen (57) i dalje je zvanična kandidatkinja partije Nacionalno okupljanje (Rassemblement National).
Međutim, ona je osuđena zbog pronevjere novca Evropskog parlamenta. Početkom jula, apelacioni sud će odlučiti da li ostaje petogodišnja zabrana prava da bude birana, odnosno nemogućnost kandidovanja na predsjedničkim izborima sljedeće godine.
Pošto će se to najvjerovatnije dogoditi, Lepenova je već postavila temelje da predsjednički kandidat desnih nacionalista postane — Žordan Bardela, predsjednik stranke i poslanik u Evropskom parlamentu.
Ovaj 30-godišnjak već je u predizbornom zanosu: vješto promoviše svoju novu romansu sa princezom Marijom Karolinom od Burbona i Dvije Sicilije i sastaje se sa preduzetnicima. Čak se već predstavio i njemačkom ambasadoru u Parizu.
Na pitanje o statusu kandidata, Bardela odgovara: „Nacionalno okupljanje će biti tu, šta god da se desi. Nadam se da će Marin krenuti u kampanju za nas.“ Na pitanje reporterke da li je on „spreman“, Bardela odgovara: „Mi smo uvijek spremni“. U anketama Bardela trenutno vodi sa oko 35 odsto glasova, daleko ispred svih ostalih kandidata.
Jedanaest mjeseci prije predsjedničkih izbora, ekstremi sa ljevice i desnice doveli su svoje kandidate u odlične startne pozicije. U političkim taborima između njih vlada potpuni haos.
Socijalisti i Zeleni u potrazi za zajedničkim kandidatom
Naročito u taboru umjerene ljevice prijeti haos sa kandidatima. U Socijalističkoj partiji, predsjednik poslaničke grupe u Nacionalnoj skupštini Boris Valo, zajedno sa nekoliko pristalica, upravo je napustio predsjedništvo te stranke. Do toga je došlo zbog neslaganja sa predsjednikom stranke, Olivijeom Forom, koji se drži ideje o zajedničkom predsjedničkom kandidatu socijalista i zelenih, izabranom putem glasanja. To želi i Marin Tondelije, osporavana šefica Zelenih i samoproglašena kandidatkinja.
Ali, ambicije više ne kriju ni bivši predsjednik Fransoa Oland (71) i još neki socijalisti.
U pozadini čeka čovjek koji želi da ujedini cijelu umjerenu ljevicu i bez izbora za kandidata. Evropski poslanik Rafael Gliksman (46) već je prije nekoliko godina osnovao sopstvenu političku grupu „Javni prostor“ (Place publique). U anketama Rafael Gliksman trenutno važi za najperspektivnijeg kandidata umjerene političke ljevice, sa podrškom od oko 14 odsto. On kaže: „Još je rano za proglašavanje kandidature. Ono što me pokreće jeste da je politička linija koju predstavljam u stanju da pobijedi na predsjedničkim izborima“.
Bivši premijer želi da vodi tabor desnog centra
Nekoliko kandidata ima i tabor centra koji još uvijek podržava predsjednika Emanuela Makrona i stara se o tome da aktuelna vlada premijera Lekornua vjerovatno opstane do predsjedničkih izbora.
Još prije godinu i po dana, bivši premijer Eduar Filip (55) najavio je svoju kandidaturu i od tada je studiozno priprema. On ističe da je najjači kandidat centra, a njegov plan glasi: „Potrebna nam je nova otvorena većina koja ujedinjuje političku desnicu i centar i izričito isključuje uniju sa ekstremnom desnicom“.
Ankete trenutno vide Filipa na drugom mjestu među svim predsjedničkim kandidatima. Međutim, preduslov je da se tabor desnog centra dalje ne rasparčava.
Ko može da stigne do drugog kruga?
Svoju kandidaturu priprema i Gabrijel Atal (37), raniji premijer i šef Makronove partije „Renesansa“ (Renaissance). Kod konzervativaca je bivši ministar unutrašnjih poslova Bruno Retajo (65) izabran od svoje partije za vodećeg kandidata. Filip bi oba tabora morao da ujedini u savez desnog centra ako želi da uđe u drugi krug.
Trenutno nepregledna situacija sa kandidatima i u umjerenom desnom i u lijevom taboru raščistiće se u narednim mjesecima oko odlučujućeg pitanja: ko je u stanju da spriječi da ekstremne političke snage međusobno odluče u drugom krugu i da dođe do duela između desnog nacionaliste Žordana Bardele i lijevog populiste Žan-Lika Melanšona?
( Deutsche Welle )