Direktorica ASK-a Kristina Braletić za "Vijesti": Odlučivaćemo po zakonu, bez obzira na posljedice

Slučaj koji je rezultirao osuđujućom, prvostepenom presudom nekadašnjoj čelnici Agencije za sprečavanje korupcije (ASK) Jeleni Perović i njenoj saradnici Nini Paović najveći je reputacioni izazov kroz koji je ASK prošla i nesumnjivo je uticao na povjerenje javnosti u instituciju.

“Međutim, upravo nas je to iskustvo podsjetilo koliko se kredibilitet institucije teško gradi, a lako narušava”, kazala je u intervjuu “Vijestima” aktuelna direktorka Agencije Kristina Braletić.

Jedini način da se povjerenje obnovi, poručuje ona, jeste profesionalan, zakonit i neselektivan rad, uz potpunu otpornost na bilo kakve pritiske.

“Smatram da je Agencija u prethodnom periodu pokazala da može da funkcioniše na takvim principima i vjerujem da javnost to sve više prepoznaje. Ozbiljno pristupamo odnosima s javnošću i kontinuirano analiziramo medijsko prisustvo i percepciju o radu Agencije, a nalazi do kojih dolazimo su ohrabrujući. Ukratko, Agencija danas nije ista institucija kao u periodu kada se taj slučaj dogodio - to je bio jedan dio posla koji smo morali da uradimo. Istovremeno, promijenila se i percepcija o njenom radu u javnosti, što je bio drugi, podjednako važan zadatak”, kazala je Braletić.

Poručuje da će svaka odluka Agencije biti zasnovana “isključivo na činjenicama utvrđenim u postupku, dokazima i zakonu, bez selektivnosti i bez podlijeganja političkim ili bilo kojim drugim pritiscima”.

“Ne postoji drugi, zaobilazan niti lakši način da institucija bude nezavisna i kredibilna. Za takav pristup potrebni su hrabrost, znanje, profesionalni integritet i spremnost da se odluke donose isključivo u skladu sa zakonom, bez obzira na posljedice”, naglasila je Braletić.

U susret izbornom ciklusu naredne godine, direktorka Agencije upozorava na to da će poseban fokus biti na “na kontroli aktivnosti javnih funkcionera tokom kampanje, nadzoru nad raspolaganjem javnim resursima u izborne svrhe, kao i na jačanju transparentnosti rada institucija i političkih subjekata”.

“Posebnu pažnju posvetićemo aktivnostima trećih lica, što predstavlja jednu od najrizičnijih i najmanje transparentnih oblasti izbornog procesa. Izbori su blizu i Agencija će biti spremna da svoje nadležnosti sprovodi odlučno i bez selektivnosti. Međutim, svjesni smo da će izborni proces predstavljati ozbiljan izazov za institucije, posebno imajući u vidu da zakonodavni okvir - bez obzira na sve naše napore - još uvijek ne odgovara u potpunosti svim potrebama prakse”, naglasila je.

Prema njenim riječima, Crna Gora je kroz dvije decenije od obnavljanja nezavisnosti prošla kroz više faza kad je u pitanju borba protiv korupcije, posebno tokom posljednje decenije od kada je sa radom počela Agencija, ali i pored napretka - izazovi i dalje postoje.

Crna Gora slavi dvije decenije nezavisnosti, a Agencija deceniju rada. Tokom tog perioda, i država i društvo su se u međunarodnim dokumentima često vodili kao visokokorumpirani. Prvi zakon koji je tretirao sprečavanje sukoba interesa počeo je da se primjenjuje 2009. godine. Kako Vi vidite borbu protiv korupcije, posebno na visokom nivou, kroz godine?

Borba protiv korupcije u Crnoj Gori prošla je kroz više faza - od početnih institucionalnih mehanizama do uspostavljanja snažnijeg normativnog i institucionalnog okvira kroz osnivanje i rad Agencije. Danas su standardi, nadležnosti, ali i očekivanja javnosti, na značajno višem nivou nego prije dvije decenije.

Iako izazovi i dalje postoje, i vjerujem da će u određenoj mjeri uvijek postojati, evidentan je napredak u radu institucija sistema, uključujući i rezultate koje ostvaruju nadležna tužilaštva, posebno Specijalno državno tužilaštvo, u procesuiranju slučajeva visoke korupcije.

Agencija kontinuirano insistira na snažnijem povezivanju i koordinaciji svih organa za sprovođenje zakona, jer efikasna borba protiv korupcije zahtijeva zajedničko, odlučno i institucionalno usklađeno djelovanje. Upravo u tom segmentu danas su vidljivi konkretniji i mjerljiviji rezultati nego ranije.

Mnogi propisi su se tokom ove dvije decenije promijenili i usklađivani su sa zakonodavstvom Evropske unije, ali se čini da kao društvo, suštinski i u praksi, nismo mnogo odmakli u odnosu na ono što su međunarodni partneri primjećivali i prije 20 godina - korupciju, nepotizam…

Mislim da bi bilo pojednostavljeno reći da je problem u bilo kojem od navedenih faktora izolovan. Crna Gora danas ima znatno kvalitetniji normativni okvir nego prije 20 godina, usklađen sa evropskim standardima, ali je ključni izazov dugo bio u dosljednoj primjeni propisa, odnosno spremnosti institucija i pojedinaca da ih primjenjuju jednako prema svima, bez selektivnosti i političkog uticaja.

Upravo zato je važno kontinuirano jačati profesionalni integritet nosilaca javnih funkcija, ali istovremeno razvijati i procedure i kontrolne mehanizme koji će obezbijediti da funkcionisanje sistema ne zavisi isključivo od pojedinaca, već od jasnih pravila.

Samo sistem koji počiva na odgovornosti, transparentnosti i jednakom postupanju prema svima može dugoročno dati rezultate u borbi protiv korupcije.

Međunarodni partneri godinama upozoravaju da Crna Gora nema mjerljive rezultate u borbi protiv korupcije na visokom nivou. Da li se to stanje mijenja i od kada? Da li ima prostora za poboljšanje? Koliko rad Agencije može biti minimiziran ukoliko, nakon vaših obavještenja, druge institucije ne postupaju efikasno?

Mislim da međunarodni partneri prepoznaju napredak kada je riječ o borbi protiv korupcije, kako u dijelu rada Agencije, tako i drugih organa za sprovođenje zakona.

Naravno, prostora za dodatno unapređenje i dalje ima mnogo, posebno kada je riječ o snažnijoj saradnji institucija, boljoj koordinaciji i efikasnijoj razmjeni informacija.

Rad Agencije može imati puni efekat samo ukoliko postoji efikasan institucionalni odgovor i dosljedno postupanje svih nadležnih organa u okviru njihovih ovlašćenja.

Radna verzija Zakona o sprečavanju korupcije predviđa da funkcioneri prijavljuju i digitalnu imovinu - kriptovalute, adrese kripto-novčanika… Da li ASK danas ima znanje, softvere i ljude da takvu imovinu zaista provjerava, a ne samo evidentira?

Agencija je svjesna problema u vezi sa kontrolom kriptovaluta. Moram da napomenem da je digitalna imovina relativno nova i veoma dinamična oblast, koja i na globalnom nivou nosi značajne regulatorne i kontrolne izazove.

Posljednjom radnom verzijom izmjena i dopuna Zakona o sprečavanju korupcije predviđeno je da podaci iz imovinskih kartona, između ostalog, obuhvataju i digitalnu imovinu, uključujući kriptovalute, adrese kripto-novčanika, nezamjenljive tokene (NFT) i druge oblike digitalne imovine.

Međutim, samo normativno uređivanje ove oblasti kroz antikorupcijsko zakonodavstvo ne može dati puni efekat ukoliko paralelno ne budu razvijeni i usklađeni i drugi regulatorni i institucionalni mehanizmi.

Agencija već preduzima aktivnosti na jačanju svojih kapaciteta u ovom segmentu, uz podršku međunarodnih partnera, kroz unapređenje mehanizama kontrole, obuke zaposlenih i razvoj saradnje sa nadležnim institucijama. U tom kontekstu uspostavili smo i formalnu saradnju sa Komisijom za tržište kapitala, posebno u dijelu razmjene informacija i stručnog osposobljavanja ovlašćenih lica Agencije u oblasti kontrole prihoda i imovine, sa posebnim fokusom na kriptovalute.

Ako funkcioner prijavi kripto-novčanik, kako će Agencija provjeravati da li je prijavio sve novčanike i transakcije, imajući u vidu anonimnost i složenost kripto-tržišta? Da li već sada imate ideju ili radite na tome?

Mogućnost provjere kripto-novčanika zavisiće od daljeg razvoja zakonodavnog okvira koji se odnosi na digitalne valute. Kao što sam prethodno kazala, obaveza prijavljivanja digitalne imovine postoji, ali kako se radi o digitalnim platformama koje mogu biti locirane na različitim kontinentima, i samim time podliježu različitim pravnim režimima zemalja u kojima su registrovane, to predstavlja ograničavajući faktor u smislu efikasne provjere podataka. Naime, svaka razmjena podataka zavisi od internih procedura digitalnih platformi i njihove regulative.

S tim u vezi, situacija može biti znatno povoljnija kada je riječ o platformama koje posluju na evropskom digitalnom tržištu, posebno imajući u vidu regulatorni okvir EU, kojim se državama članicama nameće obaveza uspostavljanja jasnih pravila poslovanja, uključujući standarde transparentnosti za platforme koje se bave trgovinom i razmjenom digitalnih valuta.

Nacrt predviđa i da, ukoliko je prijavljena imovina značajno manja od realne, teret dokazivanja porijekla imovine bude na funkcioneru. Da li očekujete da će to biti prekretnica u kontroli imovine?

Takvo rješenje moglo bi predstavljati značajan iskorak u kontroli imovine javnih funkcionera. Dosadašnja praksa često je pokazivala ograničenja sistema u situacijama kada je teret dokazivanja gotovo u potpunosti bio na institucijama.

Naravno, sama zakonska norma neće biti dovoljna ukoliko ne bude praćena jačanjem institucionalnih kapaciteta, boljom međuinstitucionalnom saradnjom i adekvatnim analitičkim alatima za provjeru podataka.

Nacrt zakona predviđa i provjere najbližih srodnika, bez obzira na to da li su u istom domaćinstvu. Da li smatrate da Agencija ima kapaciteta da sprovede i takve dubinske provjere?

Ovo rješenje svakako predstavlja dodatni iskorak u pravcu suštinske kontrole imovine, jer iskustva pokazuju da se imovina nerijetko formalno vodi na povezana lica i najbliže srodnike.

Ovakve nadležnosti zahtijevaće značajno jačanje institucionalnih i tehničkih kapaciteta Agencije, ali i snažniju međuinstitucionalnu saradnju.

U susret usvajanju novog Zakona, upravo će jačanje kapaciteta za dubinske kontrole i efikasniju provjeru imovine predstavljati jedan od ključnih prioriteta mog rukovođenja Agencijom.

Crnu Goru naredne godine očekuje zahtjevan izborni ciklus. Da li ASK ima dovoljno kadrovskih, tehničkih i institucionalnih kapaciteta da pravovremeno kontroliše finansiranje političkih partija i izbornih kampanja, ali i da efikasno sankcioniše kršenje zakona?

Izbori su blizu i Agencija će biti spremna da svoje nadležnosti sprovodi odlučno i bez selektivnosti. Međutim, svjesni smo da će izborni proces predstavljati ozbiljan izazov za institucije, posebno imajući u vidu da zakonodavni okvir - bez obzira na sve naše napore - još uvijek ne odgovara u potpunosti svim potrebama prakse.

Iskoristili smo period između izbornih ciklusa da unaprijedimo sistem kontrole. U prethodnom periodu, u saradnji sa ekspertima Međunarodne fondacije za izborne sisteme (IFES), radili smo na unapređenju podzakonskog okvira, procedura i metodologija nadzora. Uradili smo Metologiju procjene rizika i definisali “red flegove” i rizična područja. Tokom ove godine nastavljamo sa dodatnim jačanjem kapaciteta, kako bismo u susret izborima obezbijedili jasan, ujednačen i efikasan sistem kontrole, bez prostora za različita tumačenja.

Dakle, Agencija će biti spremna, ali je za punu efikasnost neophodno odgovorno i koordinisano djelovanje svih nadležnih institucija.

U prethodnim izbornim ciklusima često se govorilo o zloupotrebi javnih resursa, funkcionerskoj kampanji i “crnim fondovima”. Dugo ste u Agenciji. Da li smatrate da je tim informacijama bilo potrebno posvetiti više pažnje?

Agencija je i u prethodnim izbornim ciklusima intenzivno radila na kontroli finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja, ali je tadašnji zakonodavni okvir imao određena ograničenja, posebno kada je riječ o pojedinim pojavnim oblicima zloupotrebe javnih resursa. Uprkos tome, koristili smo institucionalni autoritet i preventivno djelovanje kako bismo jasno ukazali da određene prakse nijesu prihvatljive, čak i kada nijesu bile izričito zabranjene zakonom.

Novi zakonski okvir donio je određena kvalitetnija i preciznija rješenja i uredio brojna pitanja koja su ostavljala prostor za različita tumačenja. Ipak, i dalje postoji značajan prostor za unapređenje i dodatno preciziranje normi, kako bi primjena zakona bila još efikasnija u praksi. Podsjetiću da od 27 preporuka koje je ASK uputila Skupštini Crne Gore tokom procesa izmjena Zakona o finansiranju političkih partija i izbornih kampanja, značajan dio nije uvršten u konačni tekst zakona, dok su ključne preporuke predstavljene na Odboru za sveobuhvatnu izbornu reformu usvojene samo djelimično.

Kada je riječ o prioritetima, poseban fokus biće na kontroli aktivnosti javnih funkcionera tokom kampanje, nadzoru nad raspolaganjem javnim resursima u izborne svrhe, kao i na jačanju transparentnosti rada institucija i političkih subjekata. Posebnu pažnju posvetićemo aktivnostima trećih lica, što predstavlja jednu od najrizičnijih i najmanje transparentnih oblasti izbornog procesa.

Agencija jača svoje kapacitete i intenzivno radi na pripremama za izbore, ali još jednom želim da naglasim da uspješna kontrola zahtijeva snažnu međuinstitucionalnu saradnju i kvalitetan normativni okvir, koji će institucijama biti podrška u radu, a ne ograničenje u efikasnom postupanju.

Koji bi bio realan pokazatelj da Agencija, pod Vašim rukovodstvom, radi efikasnije i da građani imaju više povjerenja u njen rad?

Fokus mog rada biće na efikasnom i profesionalnom rješavanju predmeta, uz snažno oslanjanje na saradnju sa drugim organima za sprovođenje zakona, prije svega sa tužilaštvima, a posebno sa Specijalnim državnim tužilaštvom.

Realnim pokazateljem da je Agencija napravila iskorak smatram prije svega kvalitet odluka koje donosi, njihovu utemeljenost na činjenicama i zakonu, ali i njihovu održivost i efekat u praksi.

Bez namjere da zanemarim preventivni dio rada, koji je veoma važan, vjerujem da će upravo profesionalno postupanje u konkretnim predmetima, dosljednost i neselektivan pristup, najviše doprinijeti jačanju povjerenja građana u rad Agencije.

Vanknjižno vlasništvo izazov i za represivne organe

Kako će Agencija, pod Vašim rukovodstvom, tretirati vanknjižno vlasništvo, odnosno imovinu koja se formalno vodi na druga lica, ali se u javnosti povezuje sa funkcionerima?

Utvrđivanje vanknjižnog vlasništva veliki je izazov i za represivne organe. Očekujem uspostavljanje tješnje saradnje sa Specijalnim državnim tuzilaštvom, sa kojim već imamo potpisan sporazum o saradnji. Dalja operacionalizacija sporazuma u oblasti vanknjižnog vlasništva biće svakako jedan od izazova za obje institucije.

Moje razumijevanje je da će institucije, u okviru svojih zakonskih nadležnosti i kroz intenzivniju međusobnu razmjenu podataka, biti u mogućnosti da pokreću postupke provjere i u slučajevima kada postoje relevantni podaci koji ukazuju da se imovina javnih funkcionera formalno vodi na treća lica, dok stvarna korist ili kontrola nad tom imovinom pripada funkcioneru.

Fokus mog rada biće na efikasnom i profesionalnom rješavanju predmeta, uz snažno oslanjanje na saradnju sa drugim organima za sprovođenje zakona, prije svega sa tužilaštvima, a posebno sa Specijalnim državnim tužilaštvom

Nezadovoljna kadrovskim i finansijskim kapacitetima

Da li ste zadovoljni kadrovskim, finansijskim i prostornim kapacitetima Agencije? Ukoliko niste, koji je od ovih problema trenutno najurgentniji i na koji način planirate da ga riješite?

Ukratko - nijesam zadovoljna. Agencija se trenutno suočava sa ozbiljnim izazovima kada su u pitanju kadrovski i finansijski kapaciteti, a ta dva problema su međusobno usko povezana.

Pravilnikom o sistematizaciji predviđeno je 98 izvršilaca, dok je trenutno popunjeno svega oko 65 radnih mjesta, što značajno otežava pravovremeno i efikasno izvršavanje nadležnosti, posebno imajući u vidu rastuće obaveze u procesu evropskih integracija i očekivano usvajanje novog Zakona o sprečavanju korupcije.

Istovremeno, budžet Agencije je i dalje ispod zakonom propisanog minimuma, što direktno utiče na operativnu sposobnost i finansijsku nezavisnost. I Evropska komisija i GRECO godinama ukazuju na potrebu jačanja kapaciteta Agencije, ali bez adekvatnih finansijskih sredstava puna implementacija tih preporuka ostaje otežana.

Nedostatak kadra trenutno smatram najurgentnijim problemom jer direktno utiče na svakodnevni rad institucije. Međutim, ukoliko uspijemo da dodatno ojačamo ljudske kapacitete, vrlo brzo će se otvoriti i pitanje prostornih kapaciteta Agencije, koji već sada postaju ograničavajući faktor.

( Jelena Kočanović )