Đurović: Kada bi država primjenjivala zakone prema svima, većina opština bi pošla u stečaj, a zaposleni bi morali kući
Građane i građanke zanima više od toga da li se nešto zove 'grad' ili 'opština' da ne gube vrijeme čekajući na dozvole, odobrenja, rješenja, odgovore institucija koje sami plaćaju. Građani često nisu ni informisani koji od ograna koji funkcionišu u opštinama pripadaju sistemu državne, a koji sistemu lokalne uprave", istakao je Goran Đurović, član Radne grupe za izradu predloga Zakona o lokalnoj samoupravi i direktor nevladine organizacije (NVO) Media centar
Kada bi država radila jednako, primjenjivala zakone prema svima, većina opština bi pošla u stečaj, a zaposleni bi morali kući, saopštio je danas Goran Đurović, član Radne grupe za izradu predloga Zakona o lokalnoj samoupravi i direktor nevladine organizacije (NVO) Media centar.
On se oglasio saopštenjem povodom polemike koju su prethodnih dana vodili poslanik Force u Skupštini Crne Gore Ilir Čapuni, šef poslaničkog kluba Albanskog foruma Artan Čobi i ministar javne uprave Maraš Dukaj, u vezi sa predlogom Zakona o lokalnoj samoupravi.
Đurović je poručio da je polemika Čapunija, Čobija i Dukaja otvorila više pitanja na koja treba dati odgovore zarad boljeg razumijevanja problema koji dotiče sve građane, a koji, kako je dodao, nažalost, nisu svjesni važnosti teme.
"Polemika ukazuje i na potrebu boljeg informisanja poslanika o suštini, ciljevima zakona, daljim koracima. Svesti polemiku o zakonu da li je Ulcinj grad ili varoš je potpuno progrešan pristup po mom mišljenju. Svaka jedinica lokalne samouprave (opština) u Crnoj Gori bi mogla da se poziva na istorijske razoge i u tome traži opravdanje da se umjesto 'opština' zove 'grad'. Kad neko dođe u Ulcinj, Bar, Nikšić, ili drugu našu opštinu, neće imati dilemu da je došao u urbanu cjelinu (grad). Građane koji žive u opštinama, nadam se, više zanima na koji način mogu što brže, efikasnije da završe svoje poslove, dobiju usluge koje pruža lokalna uprava. Građane i građanke zanima više od toga da li se nešto zove 'grad' ili 'opština' da ne gube vrijeme čekajući na dozvole, odobrenja, rješenja, odgovore institucija koje sami plaćaju. Građani često nisu ni informisani koji od ograna koji funkcionišu u opštinama pripadaju sistemu državne, a koji sistemu lokalne uprave", istakao je Đurović u saopštenju.
On je dodao da je tačno da su uslovi za sticanje statusa "grada" teško dostižni za većinu današnjih opština.
"Suštinsko pitanje je što su uzroci takvog stanja, odnosno zašto u većini opština organi, posebne i stručne službe, javne službe, imaju zanačajan poreski i drugi dug prema državi. Kada bi država radila drugačije, jednako primjenjivala zakone prema svima, većina opština bi pošla u stečaj, a zaposleni bi morali kući. U tom slučaju bi trpjeli građani jer ne bi mogli da ostvare svoja prava upravo u skladu sa principom subsidijarnosti na koji se poslanici pozivaju. Opštine se decenijama zadužuju, ne plaćaju poreze i doprinose, gomilaju nepotrebno ljude u administraciji i javnim preduzećima. U tom kontekstu se mora sagledati briga resornog ministarstva finansija i ministarstva javne uprave za ograničenja i uslove jer se mora naći način za uvođenje odgovornosti u rad jedinica lokalne samouprave", poručio je Đurović.
Po njegovim riječima, sa druge strane je moguće prenijeti veća ovlašćenja upravo lokalnoj upravi u upravljanju sistemima poput obrazovanja, zdravstvene zaštite i socijalne zaštite, zapošljavanja.
"Ovo isključivo zavisi od političke volje da u upravljačka tijela škola, institucija socijane zaštite (centri za socijalni rad, koji rade na lokalnom nivou) više budu uključeni predstavnici lokalne samouprave i lokalne zajednice (u lokalnim zdravstvenim ustanovama), građana (roditelji u školama), korisnika (u centrima za socijlani rad). To se ne može uraditi Zakonom o lokalnoj samoupravi već drugim sistemskim zakonima koji uređuju pitanje obrazovanja, zdravstvene i socijalne zaštite", naveo je Đurović.
On je kazao da ima više modaliteta decentralizacije.
"Finansijska decentralizacija bi podrazumijevala da se dio poreza koje sada ubira država prepusti lokalnim samoupravama kako bi opštine fiansirale ali i upravljali sistemima obrazovanja, socijalne zaštite, zapošljavajem, itd… Drugi model je da se decentralizacija izvrši kroz veće učešće predstavnika lokalne zajednice u upravljačkim strukturama državnih institucija koje obavljaju poslove u opštinama. Ovo je pitanje političke odluke i konteksta tj. koji je danas stepen odgovornosti u institucijama (državnim i lokalnim), da li nam funkcioniše pravosuđe itd… Nesporno je da proces decentralizacije treba nastaviti. Započet je vraćanjem nadležnosti za planiranje prostora opštinama. Sada se Zakonom o lokalnoj samoupravi ide korak dalje i veći značaj daje organizovanju građana na nivou mjesnih zajednica, što treba pozdraviti", rekao je Đurović.
Poručio je da je opravdano postavljanje pitanja upravljanja imovinom i ulogom JP-a "Morsko dobro", ali da je to opet pitanje koje se ne rješava Zakonom o lokalnoj samoupravi već Zakonom o morskom dobru.
"Poslanici mogu da pokrenu inicijativu u Skupštini Crne Gore kako bi se realizovala utemeljena inicijativa primorskih opština i omogućilo upravljanje opština svojim resursima", naveo je Đurović u saopštenju.
On je kazao da kada se pročita predlog Zakona o lokalnoj samoupravi, vidjeće se značajne novine koje daju veći prostor građanima da utiču na rad jedinice lokalne samouprave.
"Uvodi se obaveza izrade srednjoročnog i godišnjeg programa rada. Građani će moći da predlažu koje to prebleme treba lokalna vlast da riješi u periodu od 4 godine tj. na godišnjem nivou. Zakonom se predlaže uvođenje Službi za evropske integracije koje vrše poslove pripreme i upravljanja projektima finansiranim sredstvima iz fondova Evropske unije. Sve jednice lokalne samouprave će morati da uspostave posebne službe kako bi se bolje koristila sredstva EU koja će se značajano povećati u odnosu na sadašnji trenutak kada postanemo članica EU", kazao je Đurović.
Po njegovim riječima, Zakonom se predlaže prekršajno sankcionisanje odgovornih lica u jedinicama lokalne samouprave (od 30 do 2.000 eura) u roku od 30 dana od dana podnošenja inicijative ako ne odgovore građaninu koji je podnio incijativu.
"Ovim se podstiče odgovornost kod lokalnih funkcionera koji će morati da odgovaraju na inicijative građana a ne da ih ignorišu kako je to uglavnom do sada bio slučaj. Ako građani traže da se popravi rasvjeta, asfalt, obezbijede kontejneri, nadležni će morati da makar odgovore građanima što do sada po pravilu nisu radili čime su pokazivali nepoštovanje prema onima koji ih finansiraju", kazao je Đurović.
On je rekao da je priprema predloga Zakona o lokalnoj samoupravi trajala blizu tri godine.
"Nije bilo lako ubijediti druge djelove administarcije, druga ministarstva, da je neophodno nastaviti decentralizaciju, povećati odgovornost i javnost rada, da je potrebno sa druge strane pružiti podršku lokalnim samoupravama da budu što više samostalne u donošenju odluka o pitanjima lokalnog karaktera. Zakon sigurno nije perfektan i može se popraviti. Predstavnici NVO bi htjeli bržu i obuhvatniju decentralizaciju i da se više građani pitaju o svemu. Nakon tri godine rada imamo na stolu propis koji je značajan pomak naprijed u odnosu na postojeći zakon. Bez obzira da li djelujemo kao NVO, opozicija ili vlast, vjerujem da svaki dobar iskorak treba podržati a konkretnim prijedlozima učiniti boljim. Podršku javno treba iskazati i zbog ljudi iz ministarstva koji su godinama pokušavali da usaglase sve suprotstavljene interese unutar državnih i lokalnih vlasti, ali i da uvaže sugestije NVO", naveo je Đurović.
On je kazao da poziva poslanike da doprinesu unapređenju kvaliteta predloga Zakona o lokalnoj samoupravi konketnim predlozima koji će dovesti do suštinskih poboljšanja a ne da se iscrpljuju u traženju minornih razloga za nezadovoljstvo, koji nemaju nikakvog uticaja na građane.
( Ne.V. )