ANB o zakonu: ASK otvorila pitanja, ali dio ocjena ostaje prenaglašen

Mišljenje Agencije za sprečavanje korupcije o Zakonu o Agenciji za nacionalnu bezbjednost otvorilo je više važnih tema, saopštili su iz tajne službe kojom rukovodi Ivica Janović.

Navode, da iako ASK ukazuje na određene rizike u pogledu diskrecionih ovlašćenja, tajnog nadzora, zapošljavanja i posebnog režima nabavki... "zaključak da zakon predstavlja sistemski 'korak unazad' je prenaglašen i u značajnom dijelu neutemeljen".

"Zakon ne ostavlja rad Agencije izvan kontrole. Naprotiv, predviđa da se rad ANB-a vrši na osnovu Ustava i zakona, da je Agencija politički i ideološki neutralna i da se njena kontrola ostvaruje kroz parlamentarni nadzor i kontrolu zakonitosti i efikasnosti. Za najosjetljivije mjere tajnog nadzora predviđena je odluka predsjednika Vrhovnog suda, odnosno Vijeća sudija Vrhovnog suda. Zato tvrdnja da zakon suštinski slabi sudsku kontrolu ne stoji. Tačno je, međutim, da određene formulacije mogu biti dodatno precizirane. Pojmovi poput 'osnova sumnje' i 'ugrožene nacionalne bezbjednosti' prirodno ostavljaju prostor za tumačenje, ali to nije neuobičajeno u zakonima koji uređuju bezbjednosno-obavještajni sektor. Upravo zato se ovo pitanje prije može posmatrati kao prostor za normativno unapređenje nego kao dokaz da je zakon neodrživ ili antievropski", saopšteno je. Iz tajne službe ističu da slično važi i za posebne operativne metode, uključujući prikrivanje identiteta, prikriveno korišćenje imovine i osnivanje fiktivnih pravnih lica.

"ASK ove mehanizme vidi kao rizik, ali oni nijesu izuzetak u savremenom bezbjednosnom radu. Njihova svrha je da omoguće djelovanje protiv terorizma, organizovanog kriminala, hibridnih prijetnji i stranog obavještajnog djelovanja. Ključno pitanje, dakle, nije da li takve metode treba da postoje, već kako dodatno urediti njihovu kontrolu bez ugrožavanja operativne efikasnosti službe".

"Kritike koje se odnose na zapošljavanje bez javnog oglasa i poseban režim nabavki takođe zahtijevaju širi kontekst. ANB nije klasični organ uprave, pa se pravila koja važe za otvorenu administraciju ne mogu mehanički preslikati na bezbjednosno-obavještajnu službu. Zakon već propisuje posebne uslove za zapošljavanje, uključujući neosuđivanost, bezbjednosnu provjeru, psihofizičku sposobnost i zabranu političkog djelovanja. Kod nabavki, legitimno je razgovarati o dodatnim kontrolnim mehanizmima, ali nije sporno da značajan dio nabavki službe mora imati poseban režim zbog zaštite nacionalne bezbjednosti", saopštili su iz Agencije.

Oni ističu da je najvažnije naglasiti da ni eventualne slabosti zakona ne znače da je riječ o konačnom i zatvorenom normativnom rješenju.

"Evropska komisija je već ukazala da odredbe koje se odnose na zaštitu podataka treba dodatno uskladiti sa pravnom tekovinom EU, posebno sa GDPR-om i LED direktivom. To znači da će do izmjena i dopuna svakako doći prije zatvaranja pristupnih pregovora, u okviru šire reforme sistema zaštite podataka i usklađivanja sa evropskim standardima kojom prilikom će predložene izmjene i dopune od strane ASK svakako biti korisne. Zbog toga mišljenje ASK-a ne treba čitati kao konačnu ocjenu da je zakon suštinski pogrešan. Dio primjedbi je koristan za buduće dorade, ali značajan dio je formulisan na način koji zanemaruje specifičnost nacionalne bezbjednosti i već postojeće zaštitne mehanizme u zakonu".

Iz Agencije zaključuju da Zakon o ANB-u, u ovoj fazi, treba posmatrati kao prelazni okvir: dovoljno važan da omogući funkcionisanje službe u savremenim bezbjednosnim okolnostima, ali i dovoljno otvoren za dodatna poboljšanja u procesu evropskih integracija. Prava mjera nije njegovo političko osporavanje, već precizno usklađivanje sa EU standardima - uz očuvanje ravnoteže između zaštite ljudskih prava, kontrole službe i potrebe države da efikasno štiti nacionalnu bezbjednost.

( Jelena Jovanović )