Nova ulaganja u urbano zelenilo: Kolašin planira katastar zelenih površina, nedostatak bio izgovor za sječu stabala

Iz Inicijative “Zeleni Kolašin” više puta su upozoravali da grad “iz dana u dan ostaje bez zelenih površina”. Manje zelene površine u gradu, koje nijesu privatne, prema tvrdnjama te NVO, mogu biti degradirane u svakom trenutku

429 pregleda0 komentar(a)
Detalj iz Kolašina, Foto: Dragana Šćepanović

Stara obećanja o izradi katastra zelenih površina u Kolašinu dio su i novog Nacrta lokalnog plana zaštite životne sredine, koji treba da bude realizovan u naredne četiri godine. Nedostatak katastra do sada je više puta pominjan kao jedan od razloga za sječu stabala u kolašinskim ulicama.

Iz Inicijative “Zeleni Kolašin” više puta su upozoravali da grad “iz dana u dan ostaje bez zelenih površina”. Manje zelene površine u gradu, koje nijesu privatne, prema tvrdnjama te NVO, mogu biti degradirane u svakom trenutku. Podsjećaju da Kolašin nema katastar zelenih površina.

Komisija za unapređenje gradskih zelenih površina, kako navode, postoji, ali se bavi isključivo javnim zelenim površinama, a takvih je u gradu vrlo malo.

U okviru Nacrta plana, jedan od projekata akcionog plana je očuvanje, unapređenje i sistemsko upravljanje urbanim zelenilom kao ključnim elementom kvaliteta života, mikroklime i održivog razvoja grada. U cilju unapređenja stanja urbanog zelenila, planira se obavezno uključivanje stručnjaka pejzažne arhitekture i hortikulture u sve faze planiranja i realizacije zelenih površina. Time se obezbjeđuje kvalitetno planiranje i dugoročna održivost zelenih sistema u gradu.

Poseban akcenat stavlja se na izbor biljnog materijala, gdje će se koristiti vrste prilagođene urbanim uslovima, otpornije na bolesti i bržeg rasta. Za nabavku i sadnju takvog sadnog materijala planira se okvirni budžet od 20.000 do 60.000 eura po ciklusu ozelenjavanja, u zavisnosti od obima intervencija.

Predviđa se i sistemsko formiranje i obnova drvoreda duž glavnih saobraćajnica, uz obaveznu zaštitu pojedinačnih stabala. Za tu mjeru planira se ulaganje od 40.000 do 120.000 eura, što uključuje sadnju, zaštitne elemente i početno održavanje.

Među mjerama je i redovno stručno praćenje stanja svih javnih zelenih površina, uključujući detekciju bolesti i oštećenja, što se procjenjuje na 8.000 do 15.000 eura, dok se dodatno održavanje i rekonstrukcija postojećih zelenih površina i ozelenjavanje dvorišta javnih ustanova procjenjuje na 50.000 do 150.000 eura, u zavisnosti od prioriteta i obima radova.

Radi unapređenja funkcionalnosti i otpornosti zelenih površina, planira se instalacija hidrantske mreže na većim javnim zelenim površinama, sa procijenjenim troškom od 25.000 do 70.000 eura, kao i njihovo opremanje urbanim mobilijarom (klupe, korpe za otpad, rekviziti za odmor i rekreaciju). Izrada katastra zelenih površina omogućiće precizno evidentiranje i zaštitu svih postojećih zelenih zona.

Uže gradsko jezgro minulih godina ostalo je bez nekoliko stabala. U aprilu 2024. posječene su dvije lipe u Ulici Buda Tomovića, na rubu kolašinskog Trga boraca, jer su, navodno, bile trule. Ranije je posječeno i nekoliko stabala u Ulici Boška Rašovića. Nemilice se sjeklo i izvan gradskog centra. U park šumi Dulovine, 13. novembra prošle godine, na privatnoj parceli, bespravno je posječeno osam stabala crnog bora i tri stabla topole. Parcela je u neposrednoj blizini Botaničke bašte, zaostavštine pokojnog Danijela Vinceka. Do sada nije zvanično saopšteno ko je krčio šumu u Dulovinama i koje su, eventualno, sankcije snosili oni koji su to učinili.

Na Lugu, nekoliko stotina metara od centra grada, pola godine prije toga, takođe su u okviru privatne parcele, na kojoj je planirana gradnja hotela, posječena 44 stabla. Najavljivano je i da će zbog turističkih objekata, najvjerovatnije nestati bar dio od nekoliko desetina samoniklih stabala jove na Lugu, u blizini rijeke Tare.