Ministarstvo ne zna kad će da ruši divlje zgrade u Baru: “Čekaju” da se inspektor vrati sa odmora

Iako je Urbanističko-građevinska inspekcija prošlog juna naložila rušenje nelegalnog objekta na državnom zemljištu u naselju Utjeha - Kunje u Baru i na još tri lokacije na toj parceli izrekla mjeru zabrane gradnje, situacija na terenu pokazuje da su se radovi nastavili i nakon toga, a iz tog državnog organa su “Vijestima” prošle sedmice kazali da nemaju više informacija o tom slučaju - jer je inspektor na godišnjem odmoru.

Iz Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, kojim rukovodi Slaven Radunović, “Vijestima” su prošlog mjeseca kazali da je rješenje o rušenju jednog objekta doneseno još u junu 2025. godine, nakon inspekcijskog nadzora.

Iz tog resora Vlade sada kažu da, u odnosu na ranije dati o odgovor u vezi s lokacijom u Utjehi nemaju novih informacija, i ukazali da je postupajući inspektor trenutno na godišnjem odmoru, pa će “po njegovom povratku biti u mogućnosti dati eventualno dodatne informacije”.

“Vijesti” su to resorno ministarstvo pitale da li je Urbanističko-građevinska inspekcija izvršila nadzor na državnim parcelama 4107/23 i 4107/1 KO Kunje u Baru nakon juna 2025. godine i nakon što je proteklih mjeseci ustanovljeno da su na tim parcelama izgrađeni nelegalni objekti, te šta je rezultat nadzora.

Budući da su ranije kazali da je u postupku nadzora donijeto rješnje o rušenju tog objekta, upitani kad će on biti porušen i da li je Ministarstvo pokrenulo taj postupak, nijesu dali konkretan odgovor već su se pozvali na Zakon o legalizaciji pravnih objekata.

“Ukazujemo da je dana 14. avgusta 2025. godine, u Crnoj Gori stupio na snagu Zakon o legalizaciji bespravnih objekata kojim su propisani uslovi za legalizaciju bespravnih objekata, kao i da se uklanja bespravni objekat za koji nije podnijet zahtjev za legalizaciju, za koji je donijeto rješenje o odbijanju zahtjeva za legalizaciju i za koji nije pokrenut postupak upisa objekta u katastar nepokretnosti”, naveli su.

Odgovarajući na pitanje da li je ta inspekcija utvrdila još slučajeva nelegalne gradnje na državnom zemljištu i da li je u tim slučajevima donijela rješenja o rušenju, kazali su da je prema trenutno raspoloživim informacijama na teritoriji opštine Bar tokom prethodne i ove godine evidentirano pet objekata u izgradnji na državnom zemljištu, na osnovu čega su pokrenuti upravni postupci. Objekti su locirani u Katastratskim opštinama Pečurice i Viline Vode.

Gradio i nakon zabrane

Kako su “Vijesti” pisale u aprilu, državljanin Kosova Naim Oruči (57) uspio je da na državnom zemljištu izgradi dvije zgrade u naselju Utjeha - Kunje i prokrči šumu do mora. To mu je pošlo za rukom u posljednje tri godine, i to nakon što mu je porušen objekat građen na tom državnom zemljištu, samo što je ovog puta “zahvatio” dvije državne parcele - 4107/23 i 4107/1 u Katastrarskoj opštini Kunje.

Bez prijave građenja i dokumentacije, na protivpravno zauzetom državnom zemljištu, u dužini do morske obale, prokrčio je šumu, djelimično izravnao teren i srušio stjenovitu obalu, napravivši i kaskade na kosini do mora, u dužini od oko 600 metara i širini od 50 metara.

Iz policije su kazali i da su došli do sumnje da je osumnjičeni, izvodeći sve pomenute radove na državnom zemljištu bez odgovarajućih dozvola i dokumentacije, stekao protivpravnu imovinsku korist od oko tri miliona eura, a na štetu budžeta Crne Gore po osnovu neplaćenih dažbina.

Iako je inspekcija izašla na teren prošlog juna i zabranila dalju gradnju, mještani su “Vijestima” dostavili fotografije i video-snimke koji pokazuju da se gradnja i izvođenje radova na državnom zemljištu i u priobalnoj šumi nastavilo skoro godinu nakon toga.

Građani koji žive u tom dijelu Bara, a s kojima su “Vijesti” razgovarale, kazali su da nijesu zatekli izvođenje grubih radova nakon marta, ali da su prije oko 15 dana vidjeli radnike koji rade na “uređenju terena i istovaraju zemlju”. Prepričali su da ih je jedan od radnika upitao šta traže i nakon kratkog razgovora im rekao da “puste šta novine pišu” i ne brinu se o tom projektu.

Posljednji video-snimak na kojem se vide mašine koje aktivno rade u državnoj priobalnoj zoni građani su zabilježili u martu ove godine. Zbog toga su postavili pitanje: kako je moguće da je neko mogao da gradi tri godine megalomanske objekte na državnoj zemlji, i to godinu nakon što su državne institucije to zabranile?

Činjenicu da se na državnoj imovini tri godine gradilo dodatno alarmantom čini to što je osumnjičeni kosovski državljanin i ranije to činio, na istom zemljištu.

Građani u čijem vlasništvu su susjedne parcele ocijenili su da je neprihvatljivo da se za rješavanje ovog problema čeka inspektor koji je na godišnjem odmoru, jer se radi o višemilionskoj šteti po državu i za sve ljude koji su, po njihovim saznanjima, već kupili stanove u ilegalno izgrađenim objektima.

Iz barskog ODT-a su “Vijestima” kazali da je predmet formiran 9. februara ove godine kod državnog tužioca Kenana Muzurovića i da je u u fazi izviđaja.

Prošli objekat porušen

Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma je u aprilu 2024. godine postupilo po rješenju o rušenju Oručijevog objekta na katastarskoj parceli 4107/1 KO Kunje jer je bio izgrađen bez prijave građenja i dokumentacije.

Prema rješenju Ministarstva iz marta 2023. godine, u koje “Vijesti” imaju uvid, piše da je Oruči sagradio prizmelje stambenog objekta veličine oko 550 metara kvadratnih i da je rađeno nakon što mu je urbanističko-građevinska inspektorka zabranila gradnju u decembru 2022. godine.

Isto rješenje pokazuje da je Oruči tada pokušao da legalizuje objekat koji je sagradio na državnoj imovini. To je bio jedan od argumenata koje je njegov advokat Arben Hodžić naveo u žalbi koju je u ime državljanina Kosova podnio na rješenje o rušenju od prije tri godine.

U rješenju Ministarstva se navodi da je on pokrenuo postupak legalizacije, o čemu u spisima predmeta postoje dokazi, ali da to, kako piše, nije moglo biti od uticaja na odlučivanje postupajuće inspektorke, “uzevši u obzir konkretne okolnosti predmetne upravne stvari”.

“Žalitelj (Oruči) je izvodio radove na izgradnji objekta u vrijeme važenja Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, što znači da se na predmetni objekat ne odnose zakonske odredbe o legalizaciji, koje se odnose na objekte čija je gradnja završena, dakle na izgrađene objekte”, navodi se u rješenju Ministarstva kojim je dobijena žalba na rješenje o rušenju.

Advokat Hodžić nikad nije odgovorio na upit “Vijesti” o aktuelnim i prethodnim projektima Oručija, kao i kako je, između ostalog, mogao da započne i razvije radove na parceli na kojoj je prije samo nekoliko godina bio porušen objekat koji je on finansirao.

Šta kaže zakon

Zakon o legalizaciji bespravnih objekata, na koji se pozvalo nadležno ministarstvo, predviđa da se ukloni bespravni objekat za koji nije podnijet zahtjev za legalizaciju, ili je donijeto rješenje o odbijanju zahtjeva za legalizaciju ili nije pokrenut postupak upisa objekta u katastar nepokretnosti.

Rješenje o uklanjanju bespravnog objekta donosi inspektor zaštite. Izvršenje rješenja o uklanjanju objekta osnovnog stanovanja može se sprovesti nakon obezbjeđenja alternativnog smještaja. Rješenje koje je donio inspektor zaštite prostora je dužan da dostavi Katastru i organu lokalne uprave nadležnom za poslove utvrđivanja i naplate lokalnih javnih prihoda, u roku od tri dana od dana donošenja rješenja.

Donošenje i dostavljanje rješenja ne utiče na obavezu obračuna i naplate poreza na nepokretnosti i naknade za korišćenje prostora.

U dijelu zakona koji se odnosi na objekte koji su izgrađeni na državnom zemljištu, piše da je organ uprave nadležan za imovinu, odnosno organ lokalne uprave dužan da, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu zakona, objavi javni poziv za vlasnike bespravnih objekata izgrađenih na zemljištu u državnoj svojini, odnosno zemljištu na kome svojinska ovlašćenja vrši jedinica lokalne samouprave, da podnesu zahtjev za upis objekata u katastar nepokretnosti u roku od pola godine od dana stupanja na snagu zakona, uz upozorenje da će se, ako ne pokrenu postupke upisa bespravnih objekata u Katastar, identitet vlasnika bespravnog objekta utvrditi na osnovu podataka iz katastra nepokretnosti i upisati kao državna svojina.

Svojina nad bespravnim objektom izgrađenim na zemljištu u državnoj svojini, koji je evidentiran na snimku ili čiji vlasnik nije podnio zahtjev za ovjeru elaborata premjera izvedenog stanja bespravnog objekta ili zahtjev katastru za upis objekta u katastar nepokretnosti, utvrđuje se odlukom, na osnovu podataka iz katastra nepokretnosti.

Tu odluku dužan je da donese organ uprave nadležan za imovinu za bespravne objekte izgrađene na zemljištu u državnoj svojini, odnosno organ lokalne uprave nadležan za imovinu za bespravne objekte izgrađene na zemljištu na kojem svojinska ovlašćenja vrši jedinica lokalne samouprave, nakon isteka roka od šest mjeseci za pokretanje postupka upisa bespravnog objekta u Katastar.

Postupke uklanjanja bespravno sagrađenih objekata za koje nije podnijet zahtjev za legalizaciju, piše u zakonu, za koje je donijeto rješenje o odbijanju zahtjeva za legalizaciju ili za koje nije pokrenut postupak upisa objekta u katastar nepokretnosti, a koji su započeti od strane urbanističko-građevinskih inspektora nastaviće inspektori zaštite prostora.

Urbanističko-građevinski inspektori dužni su da svu dokumentaciju u započetim postupcima uklanjanja objekata dostave inspektoru zaštite prostora, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

( Marija Pešić )