Traže li DNP i PzPG šefa Skupštine s DPS-om?
Skupština Glavnog grada treba da ima predsjednika, važno je da vidimo ko može biti ličnost koja bi dobila široku podršku, rečeno "Vijestima" nezvanično iz DNP-a U dijelu vladajuće većine sumnjaju da PzPG razgovara s DPS-om o šefu parlamenta, te da se možda dogovaraju da njihov kandidat (PzPG-ov) bude predložen Iz dijela vlasti nagovijestili mogućnost uvođenja prinudne uprave
Demokratska narodna partija (DNP) Milana Kneževića, koja je doskora bila dio vlasti u Podgorici, mogla bi s ostatkom opozicije predvođene Demokratskom partijom socijalista (DPS) da izabere (novog) predsjednika podgoričkog parlamenta i tako spriječi uvođenje prinudne uprave u Glavnom gradu, a u vladajućoj većini sumnjaju da njihove kolege iz Pokreta za Podgoricu (PzPG) razgovaraju s DPS-om na istu temu - saznaju "Vijesti".
Nakon jučerašnje ostavke šefice Skupštine Glavnog grada Jelene Borovinić Bojović, rok za izbor njenog nasljednika je 30 dana, a opozicija ne može do većine potrebne za to bez glasova DNP-a ili neke stranke vlasti.
Prema Zakonu o lokalnoj samoupravi (član 49), kad čelniku lokalnog parlamenta prestane mandat, tu funkciju, do izbora novog predsjednika, obavlja potpredsjednik. Skupština Glavnog grada nema potpredsjednika, pa stoga, prema istim odredbama zakona, funkciju predsjednika do izbora novog vrši odbornik iz najbrojnijeg kluba. To znači da, u ovom slučaju, čelna funkcija u Skupštini prelazi u ruke DPS-a.
Isti propis nalaže parlamentu da izabere predsjednika najkasnije u roku od 30 dana od prestanka mandata prethodnog šefa, ali nije precizirano šta se dešava ako se to ne desi. Međutim, jasno je da bi to vodilo prinudnoj upravi, jer sjednice Skupštine ne bi mogle da se zakažu.
Iz dijela vladajuće većine u Podgorici juče su na konferenciji za medije, na kojoj je Borovinić Bojović obznanila da odlazi s funkcije, nagovijestili mogućnost uvođenja prinudne uprave u Glavnom gradu.
Odbornica Nove srpske demokratije (NSD) Jelena Milošević poručila je na presu da vlast neće dozvoliti povratak DPS-a u "fotelje", ocjenjujući da je model prinudne uprave trenutno "jedini ispravan".
Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović (Pokret Evropa sad) saopštio je da opozicija u Glavnom gradu ima priliku da se grupiše i izabere novog predsjednika gradskog parlamenta, dodajući da je prinudna uprava jedna od opcija (za rješavanje političke krize).
"Skupštini treba predsjednik"
Na pitanje da li će s DPS-om tražiti rješenje za krizu u Podgorici, iz DNP-a su "Vijestima" juče nezvanično odgovorili da Skupština Glavnog grada treba da ima predsjednika "kako bi se odvijao parlamentarni život" i kako bi "oni koji su birani od strane građana donosili odluke".
Izvor iz te stranke kazao je da je, u tom smislu, veoma važno da svi "pokažu odgovornost prema građanima i da se izbjegne uvođenje prinudne uprave".
"Važno je da vidimo ko može biti ličnost koja bi dobila široku podršku (za funkciju predsjednika gradskog parlamenta)", rekao je sagovornik.
DNP je juče zvanično saopštio da je ostavka Borovinić Bojović potvrda njihovih tvrdnji da je namjera da "ostatak bivše većine" - čiji dio, kako tvrde, više nije ni PzPG - uvede prinudnu upravu, suspenduje Skupštinu, ukine odbornike i bez legitimteta upravlja Glavnim gradom do 2027. godine.
"DNP ostaje posvećen interesima svih građana Podgorice i uradićemo sve da osujetimo ovaj plan kojim se Podgorica želi staviti pod interesnu šapu uskog kruga ljudi koji su spremni na sve kako bi Podgoricom upravljali kao svojim ličnim feudom", rekao je šef odborničkog kluba DNP-a, Vladimir Bulatović.
Šef kluba DPS-a Andrija Klikovac, kazao je redakciji da za sada ne želi da govori "o kombinatorikama" i tome kako će se doći do potrebnih 30 glasova na eventualnom tajnom glasanju za novog predsjednika Skupštine Glavnog grada.
"Vidjećemo na nivou opozicije da imamo konsultacije u okviru ovih 28 odbornika", izjavio je on, dodajući da je to "velika većina u odnosu na one koji su uradili čin da Borovinić Bojović podnese ostavku, kako bi uveli prinudnu upravu".
Prema njegovim riječima, samo tako "nejaki gradonačelnik" može, suprotno demokratskim principima, sprovoditi odluke kao što je prodaja Fudbalskog kluba Budućnost, izgradnja na prostoru bivše kasarne "Morača", gradnja visokospratnica na Trgu nezavisnosti...
"... Kao što su izmjene statuta (gradskih preduzeća) koje će se kriti od očiju javnosti, kao što se zataškala afera 'Kamenolom' da neko ne bi otišao u zatvor. Zato se danas ovo radi i zato je poželjna prinudna uprava", tvrdi Klikovac.
Sagovornik je poručio "članovima buduće prinudne uprave" da će "za svaki zarez" podnositi krivične prijave.
"Vidjećemo kako će teći pregovori u ovih 30 dana, a kasnije ko će podržati kandidata (za šefa Skupštine) i neće dozvoliti da dođe do prinudne uprave. To je pitanje za druge političke subjekte", konstatovao je Klikovac.
Skupština Glavnog grada ima 59 odbornika. Vladajuću većinu, do odluke Slobodne Crne Gore i DNP-a da izađu iz nje, činio je 31 odbornik: savez Pokreta Evropa sad (PES) i Demokrata ima 14 predstavnika, partije bivšeg Demokratskog fronta (čiji je dio DNP) s manjim partnerima imaju 13 odbornika, a PzPG blizak šefu države Jakovu Milatoviću - četiri.
Izlaskom Slobodne (jedan odbornik), a onda i DNP-a (četiri predstavnika) iz gradske vlasti zimus, vladajuća koalicija "pala" je na 26 odbornika. U međuvremenu, odbornik Slobodne je prešao u Novu srpsku demokratiju (NSD), pa većina ima 27 predstavnika, te joj je stoga potrebna podrška najmanje tri iz opozicije da bi "preživjela" i imala većinu za bitne odluke.
Posljednja sjednica gradskog parlamenta održana je 16. aprila. Ako on ne bude radio pola godine, Vlada će ga raspustiti i uvesti prinudnu upravu (odbor povjerenika). Međutim, to ne bi vodilo prijevremenim izborima - kao što bi inače trebalo - jer se oni ne mogu raspisati devet mjeseci prije održavanja opštih lokalnih izbora, zakazanih za 13. jun 2027. To znači da je posljednji datum kad se može vanredno na birališta - sredina septembra ove godine, te da će, ukoliko dođe do imenovanja odbora povjerenika, oni upravljati Podgoricom do izbora dogodine.
S kim je PZPG
Borovinić Bojović je na presu na kom je obznanila ostavku izjavila da je došlo "do nove vladajuće situacije", koja "nije dobila formalizaciju", te da je to "dovelo do oblika djelovanja u kojima su stranačke taktike uticale na rad parlamenta".
Izvor iz vladajuće većine rekao je "Vijestima" da se Borovinić Bojović odlučila na odlazak jer DNP nije htio da kaže hoće li glasati za njenu smjenu, koju je inicirao dio opozicije, te da nije željela da učestvuje "u nastavku cirkusa", jer su, kako navodi sagovornik, bile najavljene nove inicijative za zakazivanje sjednica "s manipulativnim i populističkim tačkama dnevnog reda".
Borovinić Bojović je, prema tvrdnjama tog izvora, više puta nakon što je (početkom oktobra) predstavnik PzPG Drago Vučinić podnio ostavku na funkciju potpredsjednika Skupštine, tražila da joj PzPG predloži novog potpredsjednika - uključujući i na sjednicama njenog kolegijuma - ali da oni to navodno nisu htjeli da učine.
PzPG je, tvrdi dalje sagovornik, tražio da Borovinić Bojović odgodi podnošenje ostavke na nekoliko dana, jer su navodno imali "neke dogovore" o kandidatu za potpredsjednika (kog isključivo može predložiti predsjednik). Međutim, taj izvor kaže da u dijelu vladajuće većine sumnjaju da PzPG priča s DPS-om o tome, te da se možda dogovaraju da njihov kandidat (PzPG-ov) bude predložen za predsjednika, i da bi možda bio prihvatljiv i DNP-u.
U vladajućoj većini, prema navodima istog sagovornika, smatraju da bi eventualno glasanje s DPS-om - bilo da se na takav potez odluči DNP, bilo PzPG - više štetilo biračkom tijelu tih političkih subjekata, nego što bi ostatku vladajućih stranaka štetio gubitak vlasti do izbora 2027.
Iz PzPG-a su "Vijestima" nezvanično rekli da je Borovinić Bojović u novembru i decembru prošle godine u više navrata sugerisala njihovom odborničkom klubu da predlože kandidata za potpredsjednika. Kako tvrdi izvor redakcije iz PzPG-a, oni to tada nisu uradili, jer su htjeli da "pošalju političku poruku da nisu bili saglasni s Prostorno-urbanističkim planom".
Isti sagovornik tvrdi i da su juče, prije konferencije za medije, tražili od Borovinić Bojović da odgodi podnošenje ostavke i "da im par dana da se dogovore oko kandidata za potpredsjednika". Na tvrdnje o navodnim razgovorima s DPS-om, izvor je replicirao riječima da PzPG-u "najmanje odgovara da DPS trenutno ima glavnu riječ u Skupštini".
Borovinić Bojović juče je u saopštenju medijima navela da odbornicima DNP-a i PzPG-a poručuje da mogu izabrati osobu koja će je naslijediti na funkciji "u skladu s izbornom voljom građana, što znači u dogovoru sa vladajućom koalicijom" ili ući u "flagrantno prekrajanje te volje u dosluhu s DPS-om".
"... Kolegi Milošu Krstoviću iz PzPG-a želim da poručim sljedeće: nervozne i oštre izjave koje danas (juče) stižu na moj račun iz struktura bivšeg režima DPS-a, najbolje svjedoče čije sam planove poremetila... A što se tiče Vaše izjave da će sad DPS preuzeti Skupštinu, preko svog odbornika, itd, moram radi građana da Vas demantujem - DPS i stranke okupljene oko DPS-a ne mogu preuzeti Skupštinu, ne mogu čak ni kvorum da obezbijede - osim ako ih vi ili DNP ne podržite u tome", kazala je ona.
Predstavnici PzPG-a, za razliku od njihovih kolega iz PES-a, Demokrata i NSD-a, nisu bili juče na konferenciji na kojoj je Borovinić Bojović saopštila da je podnijela ostavku.
Ona je rekla da Krstović treba da obrati pažnju ko je prisustvovao presu i podržao njen čin, "jer mu izjava o činu rušenja gradonačelnika zvuči grubo, ali krajnje neozbiljno".
Krstović je prethodno saopštio i da je ostavka Borovinić Bojović neodgovoran potez, dodajući da će PzPG nakon konsultacija s kolegama odlučiti o daljim koracima. Rekao je da je prije ostavke Borovinić Bojović bilo potrebno predložiti potpredsjednika Skupštine iz redova vlasti".
"Kako bi se očuvala funkcionalnost... Ali vladajuća većina to nije prihvatila jer žele Glavni grad da usmjere ka prinudnoj upravi, modelu kakav građani nisu glasali", ocijenio je on.
"Vijesti" su krajem aprila objavile da bi Borovinić Bojović mogla postati potpredsjednica Vlade zadužena za zdravstvo.
Iz Vlade juče nisu odgovorili na pitanje kad bi trebalo da uslijedi rekonstrukcija izvršne vlasti, kojom bi Borovinić Bojović mogla da postane njen dio.
Mujović: I ako me smijene, ne mogu da pobjegnu od izbora 2027.
Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović rekao je sinoć Televiziji Crne Gore da se situacija u Glavnom gradu promijenila, te da je opozicija na potezu.
"... Parlament je pretvoren u pozornicu na kojoj se demonstriraju partijski interesi... S ovim činom ostavke situacija se mijenja s nekog aspekta - opozicija ima lopticu u dvorištu. Opozicija ima tu mogućnost da se grupiše, da se legitimiše, da delegira i izabere svog predsjednika Skupštine, i da konačno stavimo tačku na ovu političku krizu koja postoji s aspekta zakonodavne vlasti. Druga opcija je prinudna uprava", ocijenio je on.
Kako je naveo, opozicija može tražiti i njegovu ostavku, ali ne mogu pobjeći od izbora 2027. i "suda građana".
"Svoju funkciju obavljaću na najbolji mogući način i najposvećenije moguće, a kakva će biti volja - da li će se posezati i za mojom ostavkom, smjenom - pokazaće dolazeći dani... Ne bih želio da budem maliciozan, ali svako ima pravo na nadu, svako ima pravo na očekivanje...", poručio je Mujović.
On je naglasio da je ključna poruka da kakav god bude model organizacije gradske zakonodavne vlasti, građani apsolutno neće trpjeti ni na koji način.
"Imamo operativan budžet, imamo jasne planove, imam tim u koji imam jako veliko povjerenje. Spremni smo da radimo, nastavićemo da radimo u interesu građana i nijedan servis građana glavnog grada, ništa što se očekuje od nas neće izostati kao posljedica ovih dešavanja", konstatovao je Mujović.
Mašković: Napuštanje broda koji tone; GP URA: Politički cirkus
Jelena Borovinić Bojović napušta brod koji tone i ovim potezom priznaje ono što javnost odavno zna - da aktuelna vlast u Podgorici više nema većinu, legitimitet ni političku stabilnost da upravlja Glavnim gradom, ocijenio je juče šef kluba odbornika opozicionog Evropskog saveza (ES), Miloš Mašković.
Prema njegovim riječima, ostavka Borovinić Bojović potvrđuje "ono na šta opozicija mjesecima upozorava".
"Da se svjesno proizvodi institucionalna kriza, blokira rad grada i obesmišljava funkcija Skupštine Glavnog grada, gurajući Podgoricu u stanje političke i institucionalne nestabilnosti s nesagledivim posljedicama po funkcionisanje grada. Ipak, postoje demokratski i institucionalni mehanizmi da se prevaziđe kriza...", naveo je on za "Vijesti".
Iz opozicionog Građanskog pokreta (GP) URA juče su ocijenili da je ostavka Borovinić Bojović samo jedan u nizu poteza koji potvrđuje da aktuelna većina "nije smjela dobiti priliku da vodi Podgoricu".
Iz te partije su kazali da "ovakva većina nije u stanju dvije godine da uspostavi elementarno funkcionisanje uprave, koja postoji da bi pružila servise građanima".
"Umjesto rada u interesu građana, svjedočimo političkom cirkusu i potpunom odsustvu odgovornosti prema Podgorici i njenim građanima", poručili su iz GP URA.
( Biljana Matijašević, Nikola Saveljić, Mihailo Jovović )