AZLP ocijenio da je dio Bogdanovićeve objave o imovini Aca Đukanovića bio opravdan: Nasljeđe kao "međa" javnog interesa

Podaci o imovini biznismena Aca Đukanovića, brata bivšeg šefa države Mila Đukanovića, koje je poslanik i šef poslaničkog kluba Demokrata Boris Bogdanović u martu iznio na svom Fejsbuk profilu, dijelom su bili u javnom interesu, ali je objelodanjivanjem listova nepokretnosti koji se odnose na nasljeđe i razmjenu zašao u njegovu privatnost.

Takav stav iznijeli su kontrolori Agencije za zaštitu ličnih podataka (AZLP) koji su, nakon zahtjeva za zaštitu prava Đukanovićeve punomoćnice, advokatice Nede Ivović, vanredno kontrolisali Bogdanovića.

Šef poslaničkog kluba Demokrata, međutim, prigovorio je takvom stavu AZLP-a, ističući da je “pravno neutemeljen, činjenično nedovoljno utvrđen i unutrašnje kontradiktoran”, tražeći od Savjeta te institucije da odbije zahtjev za zaštitu privatnosti kao neosnovan. Svako drugo postupanje Savjeta AZLP-a, poručuje Bogdanović, “ohrabrilo bi sve one koji su skloni i vični bezakonju i manipulacijama da nasljeđivanje i razmjenu imovine koriste kao priliku za svojevrsno pranje novca i prikrivanje vršenja krivičnih djela iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije”.

Ivović u zahtjevu, stoji u zapisniku AZLP-a, navodi da su Đukanovićevi lični podaci prikupljeni, obrađeni, sistematizovani, javno objavljeni i iznijeti iz Crne Gore suprotno Zakonu o zaštiti podataka o ličnosti. Advokatica tvrdi i da on nije javni funkcioner, nosilac javne funkcije, niti lice koje je obavezno da javno objavljuje imovinu.

Tokom nadzora Bogdanovića, i to u prostorijama AZLP-a, kontrolori konstatuju i to da je matični broj Aca Đukanovića bio javno dostupan u dokumentu objavljenom na sajtu Glavnog grada, što “predstavlja ozbiljno zadiranje u pravo na privatnost i zaštitu podataka o ličnosti, budući da se radi o jedinstvenom identifikatoru fizičkog lica”.

Zbog toga je konstatovano da je Agencija, po službenoj dužnosti, dužna da pokrene postupak nadzora nad sprovođenjem zaštite ličnih podataka kod Glavnog grada, odnosno podgoričke Direkcije za imovinu.

AZLP: Djelimično zadiranje u privatnost

U zapisniku o izvršenom nadzoru, iz AZLP-a navode da su javno objavljene fotografije iz 11 listova nepokretnosti koje sadrže ime i prezime, ime oca, podatke o svojstvu vlasnika ili nosioca prava, oznake listova nepokretnosti i katastarskih opština, vrstu i obim prava, osnov sticanja, vrstu objekata i zemljišta, lokacije, terete i ograničenja.

Međutim, Agencija upozorava na to da javnost katastra ne znači da se podaci iz takve evidencije mogu koristiti neograničeno.

“Postojanje javnog interesa u obezbjeđivanju pristupa i dostupnosti službenih evidencija koje sadrže lične podatke istovremeno ne znači da je dozvoljena njihova neograničena obrada i distribucija”, navodi se u zapisniku Agencije, u koji su “Vijesti” imale uvid.

Bogdanović je u izjašnjenju AZLP tvrdio da je postupao zakonito, u okviru slobode izražavanja i javnog interesa. Naveo je da javnost ima pravo da bude informisana o pitanjima koja mogu ukazivati na korupciju, zloupotrebu javnih funkcija i porijeklo imovine lica povezanih sa nosiocima vlasti. Istakao je da je Aco Đukanović rođeni brat Mila Đukanovića, koji je decenijama obavljao najviše državne funkcije, zbog čega su, precizirao je Bogdanović, informacije o imovini pitanje od posebnog javnog interesa. On je kontrolorima AZLP saopštio i da su Demokrate dobile anonimnu predstavku sa brojevima listova nepokretnosti i podacima o imovini u katastarskim opštinama, ali da ti podaci nijesu sadržali matični broj (JMB) Aca Đukanovića. Tvrdio je da je od službe partije tražio provjeru da li se imovina iz anonimne pošiljke vodi na ime Đukanovića, nakon čega je dobio kopije listova nepokretnosti i objavio ih na društvenim mrežama. Dodao je da ih više ne posjeduje, jer ih je nakon objavljivanja uništio.

AZLP navodi da se nadzorom nije moglo nedvosmisleno utvrditi na koji način i od koga je izvršena prvobitna pretraga listova nepokretnosti, jer su, prema Bogdanovićevom izjašnjenju, dostavljeni anonimno.

“Ne može se isključiti činjenica da je pretraga vršena po ovom identifikacionom podatku”, navodi Agencija, ukazujući na to da je matični broj Aca Đukanovića bio javno dostupan u dokumentu objavljenom na sajtu Glavnog grada Podgorica. Precizirali su da se radi o ugovor o zasnivanju stvarne službenosti između Glavnog grada - Direkcije za imovinu i Đukanovića.

Kontrolori AZLP-a podsjećaju da je katastar nepokretnosti javna evidencija i da svako ima pravo uvida u podatke koje sadrži, kao i pravo da mu se izda list nepokretnosti ili potvrda. Podsjećaju, međutim, na odredbe Zakona o zaštiti podataka o ličnosti, kojima je propisano da se “lični podaci moraju obrađivati na pošten i zakonit način, odnosno da se ne mogu obrađivati u većem obimu nego što je potrebno da bi se postigla svrha obrade”.

Kontrolori AZLP-a stava su da je Bogdanović, kao poslanik koji obavlja poslove od javnog interesa, mogao da obrađuje lične podatke bez saglasnosti osobe na koje se ti podaci odnose, ali samo uz poštovanje tih načela.

Podsjećajući na to da je protiv Đukanovića krajem februara pokrenut krivični postupak, iz AZLP-a navode da se taj događaj može dovesti u vezu sa Bogdanovićevom objavom od 3. marta, u kojoj su imovinski podaci stavljeni u funkciju političkog govora.

“Lični podaci su kontekstualizovani i stavljeni u funkciju predmetnog političkog govora, pa se ne može zaključiti da se radi o masovnoj obradi ličnih podataka radi senzacionalizma i voajerizma”, navodi se u zapisniku.

Međutim, drugačiji stav zauzet je za listove nepokretnosti koji se odnose na naslijeđenu i imovinu stečenu razmjenom sa članovima porodice.

“Javna objava lista nepokretnosti podnosioca zahtjeva koja za osnov sticanja nepokretnosti ima nasljeđe, odnosno razmjene, zadire u sferu privatnih i porodičnih odnosa podnosioca zahtjeva”, navodi se u zapisniku.

Bogdanović: Nasljeđe ne smije biti izgovor

Bogdanović je u prigovoru na zapisnik osporio upravo taj dio nalaza, tvrdeći da kontrolori AZLP-a nijesu objasnili zbog čega prave razliku između imovine stečene kupovinom i građenjem i one stečene nasljeđem ili razmjenom.

On tvrdi da zapisnik ne sadrži jasno obrazloženje koji član Zakona o zaštiti podataka o ličnosti je eventualno povrijeđen, niti koja konkretna radnja predstavlja nezakonitu obradu podataka.

“Pravni zaključak kojim se konstatuje određeno činjenično stanje koje zadire u sferu pravnog interesa pojedinca u konkretnom slučaju moje pravo kao subjekta nadzora, ne može se zasnivati na pretpostavkama, već mora biti rezultat potpuno i pravilno utvrđenog činjeničnog stanja i jasno utvrđenog pravnog osnova”, naveo je Bogdanović.

On posebno osporava zaključak AZLP da činjenica da je neka imovina stečena nasljeđem automatski znači da gubi karakter informacije od javnog interesa.

Naveo je i da Agencija nije cijenila činjenicu da je Aco Đukanović, kao brat dugogodišnjeg predsjednika i premijera Crne Gore, godinama bio predmet interesovanja javnosti i medija upravo u vezi sa porijeklom, vrijednošću i obimom njegove imovine. Bogdanović tvrdi da nije bio prvi koji je te podatke učinio dostupnim javnosti, već da su oni duži niz godina bili predmet brojnih medijskih objava i javnih rasprava.

U odnosu na imovinu stečenu razmjenom, Bogdanović navodi da ostaje nejasno zašto Agencija smatra da takav podatak predstavlja zadiranje u privatnu i porodičnu sferu, imajući u vidu da, kako tvrdi, list nepokretnosti sam po sebi ne sadrži podatke o identitetu osobe sa kojim je razmjena izvršena, niti druge podatke iz privatne sfere.

“Bez jasno sprovedenog i obrazloženog testa proporcionalnosti, zasnovanog na potpuno utvrđenom činjeničnom stanju i objektivnim kriterijumima, nije moguće izvesti zakonit, logički dosljedan i pravno održiv zaključak”, naveo je Bogdanović u prigovoru.

Zatražio je da Savjet Agencije usvoji prigovor i odbije zahtjev za zaštitu prava kao neosnovan.

Bogdanović je upozorio na to da bi drugačije stanovište Savjeta Agencije imalo “dalekosežne negativne posljedice za naše društvo”, jer bi, kako tvrdi, obeshrabrilo pojedince koji istražuju i javnosti čine dostupnim primjere bezakonja i sticanja imovine pod privilegovanim uslovima.

“Na drugoj strani, ohrabrilo bi sve one koji su skloni i vični bezakonju i manipulacijama da nasljeđivanje i razmjenu imovine koriste kao priliku za svojevrsno pranje novca i prikrivanje vršenja krivičnih djela iz oblasti organizovanog kriminala i korupcije”, naveo je Bogdanović, ukazajući na to da Zakon o sprečavanju korupcije propisuje obavezu javnim i bivšim funkcionerima da prijavljuju imovinu, uključujući i onu stečenu razmjenom i nasljeđem, te da se ti podaci javno objavljuju.

U krivičnoj prijavi označen kao "šef OKG"

Bogdanović je krajem aprila kazao da u porodici Đukanović treba tražiti krivca ukoliko se bilo šta desi njemu ili bilo kom članu te političke partije.

On je to rekao “Vijestima” nakon što je u svojstvu građanina saslušan u Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), po krivičnoj prijavi koju je pravni tim Aca Đukanovića podnio protiv njega, poslanika Demokrata Momčila Lekovića, direktora Uprave policije Lazara Šćepanovića i službenika UP Velibora Koprivice.

Redakciji je tada nezvanično rečeno da je Bogdanović u prijavi označen kao šef kriminalne organizacije, kojoj je cilj bio stvaranje ambijenta za hapšenje brata dugogodišnjeg premijera i predsjednika države Mila Đukanovića.

( Tina Popović )