Euobserver: Slab demokratski napredak Zapadnog Balkana i podrška EU stabilokratiji koče širenje EU

Briselski portal EUobserver smatra da su za posustalo proširivanje Evropske unije krive zemlje Zapadnog Balkana jer slabo sprovode demokratske reforme, ali i Evropska unija koja je dugo davala prednost stabilnosti na uštrb demokratije u regionu.

EUobserver postavlja pitanje hoće li uopšte zemlje Zapadnog Balkana ikada ući u članstvo EU i upozorava da to "nosi geopolitičke opasnosti za Evropu, jer spoljne sile nastoje da učvrste upliv u tom regionu".

"Pogledajte samo Srbiju", ukazuje briselski portal i navodi da je "u Srbiji, iako je zemlja kandidat za članstvo, podrška za ulazak u EU najniža u regionu, i to želi samo 33 odsto građana".

"Srbija pod predsjednikom Aleksandrom Vučićem se i dalje oslanja na ruski gas i produbljuje saradnju s Kinom", dodaje EUobserver.

I u prilog ovoj ocjeni navodi i posebnu analizu u kojoj se ukazuje na to da "srpski studenti i dijaspora ne popuštaju u pritisku na Vučića da raspiše izbore, ali im Evropska unija u tome ne pomaže".

Briselski portal ističe da i za Crnu Goru i Albaniju, "zemlje koje predvode na putu ka članstvu i dalje postoje suštinski problemi".

"Najžilaviji problem u regionu je nazadovanje u jačanju demokratije, uključujući sistemsku korupciju i nepostojanje uvida javnosti", predočava EUobserver.

I, kako primjećuje, poslednji pregovori EU s Crnom Gorom su pokazali da, iako je ta zemlja u završnoj fazi pregovora o članstvu, Brisel i dalje očekuje da se ubrzaju reforme i izgrade ustanove u stanju da očuvaju demokratiju.

"Albanija je zemlja koja je još više izložena tom izazovu", stoji u analizi.

"Jer", kako se dodaje, "iako premijer Edi Rama često izgleda da je prirodno prihvatljiv za sijedanje za sto s vođama EU, stvarnost pokazuje da je ta zemlja skliznula u faktički jednopartijsku državu otkako je Rama došao na vlast prije 13 godina".

"Prema nalazima agencije Transparensi internešenel (Transparency International), u Albaniji i dalje postoji veoma raširena korupcija", napominje EUobserver.

I, na pitanje "snosi li Evropska unija neku odgovornost za takvo stanje", navodi ocjene stručnjaka za proširivanje i Zapadni Balkan da su "neki vidovi EU politike proširivanja dugo davali prednost stabilnosti na uštrb demokratije".

U analizi se ukazuje i na to da je od 2022. godine u raspravi o proširivanju preovladala Ukrajina, "iako su neke zemlje Zapadnog Balkana znatno više napredovale u procesu ka člastvu nego Ukrajina".

EUobserver smatra da bi jedino Crna Gora mogla očekivati da 2030. postane članica EU, "mada za to apsolutno nema garancija".

I zaključuje da i "Evropska unija mora prethodno riješiti neka unutrašnja pitanje prije nego što primi nove članice, a to uključuje i pitanje jedinstvenog odlučivanja o nekim stvarima"

( BETA )