Smiju li tužioci sada žmuriti na "Telekom"?

Konačno procesuiranje svih pokrovitelja i aktera korupcije u predmetu “Telekom”, ali i svim drugim aferama sa elementima korupcije, zahtijevaju punu funkcionalnost i integritet pravosudnih institucija, koje su pod lupom kako domaće javnosti, tako i međunarodnih partnera.

To je “Vijestima” kazao član Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije Mladen Tomović, osvrćući se na stav Vrhovnog suda, koji je kao nedozvoljen odbacio zahtjev Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT) za zaštitu zakonitosti u predmetu “Telekom”.

VDT, kojim rukovodi Milorad Marković, juče nije odgovorio na pitanja redakcije da li će nakon stava Vrhovnog suda preispitati svoj - da je predmet “Telekom” zastario. Nijesu odgovorili ni da li će prihvatiti raniju konstataciju Vijeća Višeg suda da imaju još deceniju da ispitaju da li je tokom privatizacije nekad uspješne državne firme bilo krivičnog djela primanje mita, a za šta se terete bivši predsjednik države Milo Đukanović i njegova sestra Ana, nekadašnji predstavnici te, tada državne, kompanije, HLT fonda, preduzeća “Monte Adria” i Mađar telekoma - Oleg Obradović, Veselin Barović, Damjan Hosta i Tomaš Marvai.

Na mogućnost da VDT ponovo preuzme gonjenje ukazao je i Vrhovni sud u saopštenju:

“Vrhovni sud je dodatno konstatovao da bi upravo sprovođenje dokaznih radnji, čijem se sprovođenju Vrhovno državno tužilaštvo sada protivi, moglo omogućiti tužilaštvu da ponovo preuzme gonjenje u predmetu”.

VDT je 13. maja Vrhovnom sudu podnio zahtjev za zaštitu zakonitosti protiv rješenja Višeg suda u Podgorici u predmetu poznatom u javnosti kao “Telekom”.

Viši sud je dan ranije saopštio da taj predmet nije apsolutno zastario i da se to odnosi, stoji u rješenju koje potpisuje Zoran Radović, na dio koji tretira krivično djelo primanje mita.

Prethodno je Kancelarija Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, po predlogu Nacionalnog savjeta za borbu protiv korupcije i zaključku Vlade Crne Gore, preduzela krivično gonjenje u tom predmetu u svojstvu supsidijarnog tužioca u ime države, a nakon što je Specijalno državno tužilaštvo u ljeto prošle godine odbacilo krivičnu prijavu Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), tvrdeći da je nastupila apsolutna zastara. Takvu odluku donijela je specijalna državna tužiteljka Ana Perović Vojinović, a potvrdio tužilac u Vrhovnom državnom tužilaštvu Veljko Rutović.

Tomović: Bez selektivnosti do optužnica

Tomović naglašava da je takva odluka Vrhovnog suda “potvrda ispravnosti postupanja i djelovanja Nacionalnog savjeta, koji je zauzeo stav i donio zaključak da predloži Vladi da obaveže Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa da, kao supsidijarni tužilac, nastavi krivično gonjenje u predmetu ‘Telekom’”.

“Ovo je samo jedna od aktivnosti koju je Nacionalni savjet, kao operativno tijelo sproveo, i koje u kontinuitetu sprovodi, čime daje snažan doprinos u cilju pune implementacije antikorupcijskog zakonodavstva, ali i efikasnije koordinacije državnih organa zaduženih za borbu protiv korupcije u Crnoj Gori. Ovakvim odlukama pravosudnih organa - Višeg i Vrhovnog suda, naglašava se ključni momenat u sprovođenju nadležnosti državnih organa u skladu sa zakonom, a koji počiva na beskompromisnom radu istražnih organa i drugih tijela osnovanih sa zadatkom koordinacije antikorupcijskih aktivnosti”, kazao je Tomović.

Svaka institucionalna aktivnost, navodi on, posmatra se kao neophodan iskorak u demontiranju decenijskih sistema klijentelizma, nepotizma i korupcije, što je i strateški zadatak Nacionalne strategije za borbu protiv korupcije. Ističe da se put do stvarne odgovornosti na najvišim nivoima odvija kroz nekoliko ključnih segmenata - punu primjenu relevantnog pravnog okvira za efikasno antikorupcijsko djelovanje, i to kroz usvajanje izmjena Krivičnog zakonika, Zakonika o krivičnom postupku, Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, Zakona o sprečavanju korupcije, i kontinuirano sprovođenje krovne Strategije za borbu protiv korupcije 2024-2028. godine.

Glavni izazov, upozorava Tomović, u praksi ostaje dosljedna i efikasna primjena ovih propisa bez selektivnosti.

“U tom smislu razumljivo je insistiranje međunarodnih partnera, ali i domaće javnosti na tome da se operativne mjere, izvještaji i pokrenuti izviđaji pretvore u konkretne i održive optužnice u oblasti visoke korupcije i organizovanog kriminala, a što je već u velikom broju predmeta i u značajnom obimu i realizovano. U konačnom, samo takvim radom može se ostvariti podizanje nivoa povjerenja u rad pravosuđa, što je primarni zadatak koji mora pratiti efikasan i međusobno koordinisan rad svih antikorupcijskih tijela i institucija”, zaključio je Tomović.

Milovac: Posebno važna odgovornost

Odluka Vrhovnog suda da odbaci zahtjev VDT-a u predmetu “Telekom” predstavlja još jedan dokaz koliko je ovaj slučaj postao simbol institucionalnog lutanja i višegodišnjeg izbjegavanja da se do kraja rasvijetli jedna od najvećih korupcionaških afera u novijoj istoriji Crne Gore, kazao je “Vijestima” zamjenik izvršnog direktora MANS-a Dejan Milovac.

On je podsjetio da je upravo zahvaljujući međunarodnim istragama i postupcima pred organima Sjedinjenih Američkih Država (SAD) potvrđeno postojanje koruptivnih isplata povezanih sa privatizacijom Telekoma, dok je crnogorsko pravosuđe godinama ostavljalo utisak da nema stvarne volje da se ovaj slučaj dovede do kraja.

“Najnovija odluka Vrhovnog suda dodatno otvara pitanje odgovornosti dijela tužilaštva i pravosuđa koje je godinama omogućavalo da predmet Telekom ostane zarobljen u proceduralnim sporovima, bez konkretnih rezultata i bez utvrđivanja pune odgovornosti svih aktera. Ovo je još jedan primjer koji potvrđuje da bez ozbiljnog vetinga u pravosuđu i tužilaštvu neće biti moguće obezbijediti nezavisne institucije spremne da procesuiraju slučajeve visoke korupcije koji uključuju politički najmoćnije pojedince”, istakao je Milovac.

Građani, naglasio je on, imaju pravo da znaju kako je moguće da slučaj koji je međunarodno prepoznat kao korupcionaška afera i dalje nema pravosnažan epilog u Crnoj Gori, uprkos brojnim dokazima, međunarodnim presudama i višegodišnjem interesovanju javnosti.

“Nakon ove odluke Vrhovnog suda praktično ostaje na snazi prethodna odluka Višeg suda da u predmetu Telekom nije nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja. To znači da predmet formalno može da ide dalje i da postoji prostor da se postupak nastavi pred nadležnim sudovima”, kazao je Milovac.

On je precizirao da su sada na potezu opet tužilaštvo i sudovi koji treba da nastave postupak i konačno pokažu postoji li spremnost da se ovaj predmet dovede do kraja.

“…Za MANS je posebno važno pitanje odgovornosti svih onih koji su godinama omogućavali da predmet ‘Telekom’ bude praktično blokiran proceduralnim sporovima, umjesto da se fokus stavi na samu suštinu afere i eventualnu korupciju koja je pratila privatizaciju”, zaključio je Milovac.

Koprivica: Građani imaju pravo na istinu i pravdu

I iz Kabineta potpredsjednika Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Moma Koprivice poručuju da je “za očekivati da nadležne institucije sada nastave postupanje objektivno, efikasno i u skladu sa zakonom, kako bi javnost konačno dobila odgovore i institucionalnu pravdu u predmetu ‘Telekom’”.

Predmet “Telekom”, tvrde iz kabineta Koprivice, nije zastario i otklonjene su sve barijere na putu do nepristrasnog utvrđivanja istine o korupciji kojom je oštećena država. Ovo je, kako su poručili, mali korak za Nacionalni savjet za borbu protiv korupcije, ali veliki korak za vladavinu prava i borbu protiv korupcije u Crnoj Gori…

“Građani imaju pravo na pravdu i na istinu o tome kako je jedno od najvrednijih državnih preduzeća prodato suprotno uslovima tendera, kako su se organizovali protivzakoniti uticaji na tajnim sastancima, kako je primljeno mito putem lažiranih, antidatiranih i fiktivnih konsultantskih ugovora”, dodaje se u saopštenju.

O tome je, poručuju, obilje dokaza u pravosnažnim aktima SAD, a vrijeme je da “i nadležni organi Crne Gore privedu odgovorne k poznaniju prava”.

( Tina Popović )