Ajriš tajms: Irska će presjedavanjem Evropskom unijom staviti u fokus članstvo Crne Gore

Irska će tokom predsjedavanja Evropskom unijom u drugoj polovini ove godine poseban fokus staviti na izradu pristupnog ugovora kojim bi se odobrilo članstvo Crne Gore u EU, piše Ajriš tajms (The Irish Times), pozivajući se na finalni nacrt političke platforme Vlade Irske.

Kako navodi taj medij, Vlada Irske se nada da će ostvariti "brz napredak" u pokretanju pregovora o zaustavljenoj kandidaturi Ukrajine za članstvo u EU.

Gotovo finalizovani nacrt vladine političke platforme navodi da će irski ministri i diplomate pomoći u pripremi terena da EU primi nove članice prvi put poslije više od jedne decenije.

U nacrtu dokumenta koji utvrđuje prioritete za međunarodnu ulogu Irske, datiranom 9. maja, u koji je Ajriš Tajms imao uvid, navodi se da će Irska biti "ambiciozna" kada je riječ o budućem proširenju bloka od 27 država.

Koalicija će poseban fokus staviti na izradu pristupnog ugovora kojim bi se odobrilo članstvo Crne Gore u EU, što je završni korak u procesu koji je počeo 2008. godine, a koji bi mogao otvoriti put da ta bivša jugoslovenska republika pristupi Uniji 2028. godine.

U internom vladinom dokumentu navodi se da će Irska "prioritet dati završetku pristupnih pregovora sa Crnom Gorom" i unapređenju pregovora sa Ukrajinom i drugim državama kandidatima.

"Cilj nam je da ostvarimo brz napredak u pregovorima sa Ukrajinom i Moldavijom, kao i Albanijom", navodi se u dokumentu.

Irska će predsjedavati Savjetom EU, tijelom koje u briselskom sistemu zastupa stavove nacionalnih vlada, od 1. jula do kraja godine. Ta uticajna uloga podrazumijeva posredovanje u postizanju kompromisa i rotira se među državama svakih šest mjeseci.

Konačni vladin program evropske politike biće objavljen početkom juna.

"Irsko predsjedavanje je ambiciozno kada je riječ o agendi proširenja EU, ključnom instrumentu za obezbjeđivanje evropske bezbjednosti. Cilj nam je da pripremimo teren za prvo pristupanje novih država članica od 2013. godine", navodi se u nacrtu dokumenta.

Hrvatska je bila posljednja država koja je pristupila EU, 2013. godine. Crna Gora i Albanija smatraju se favoritima za završetak svih neophodnih reformi postavljenih kao preduslov za članstvo.

Države koje se nadaju pristupanju evropskom bloku kritikovale su raniji nedostatak hitnosti u Briselu, ukazujući na godine tokom kojih su pregovori stagnirali.

Ruska invazija na Ukrajinu dala je novi zamah ideji da se u EU ponovo prime nove države, kako bi se spriječilo da zemlje Balkana i istočnog susjedstva budu uvučene u orbitu Moskve.

Gotovo dvije godine bivši mađarski premijer Viktor Orban blokirao je EU da otvori nekoliko "poglavlja" pristupnih pregovora sa Ukrajinom, navodi Ajriš Times.

Nova proevropska vlada Petera Mađara dala je pozitivne signale u nedavnim privatnim razgovorima, nagovještavajući da bi Budimpešta mogla odustati od svojih prigovora.

Očekuje se da će Evropska komisija, moćno izvršno tijelo EU, sljedećeg mjeseca predložiti otvaranje prvih pregovaračkih "poglavlja".

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski želi da Brisel ubrza postupak po zahtjevu Kijeva, odnosno da proces koji obično traje deceniju bude sabijen u godinu ili dvije. Ukrajina je podnijela zahtjev za članstvo 2022. godine, nekoliko dana nakon ruske invazije.

Postoji široka podrška ukrajinskoj kandidaturi, ali mnoge vlade, uključujući velike sile poput Francuske, Holandije i Poljske, imaju ozbiljne rezerve prema žurnom prijemu te zemlje u blok.

Posljednje veliko proširenje dogodilo se tokom prethodnog irskog predsjedavanja EU, 2004. godine. Na visokoj ceremoniji u Dablinu tada je u Uniju primljeno 10 novih država, uglavnom iz centralne i istočne Evrope.

Vlada želi da bolje komunicira "koristi" proširenja EU, "kako građanima država kandidata, tako i unutar Unije", navodi se u njenom nacrtu političkog programa.

Crna Gora, zemlja sa oko 600.000 stanovnika, smatra se testom za to da li je EU ozbiljna u namjeri da ponovo otvori vrata novim članicama.

Odluka o proširenju zahtijeva jednoglasno odobrenje svih država članica.

Potreba da se u Francuskoj, kao dio procesa ratifikacije, održi referendum smatra se jednom od velikih prepreka, naročito uoči francuskih predsjedničkih izbora 2027. godine.

( Da.M. )