Leh Valensa skinuo ukrajinski bedž zbog veličanja ukrajinskih nacionalista iz Drugog svjetskog rata
Ukrajinski predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski jednoj vojnoj jedinici dao ime Heroji Ukrajinske ustaničke armije (UPA), ali i nedavno prisustvovao sahrani posmrtnih ostataka jednog od vođa Organizacije ukrajinskih nacionalista, što u Poljskoj se gleda kao na pokušaj rehabilitacije nacionalista koji su tokom Drugog svjetskog rata rata sarađivali sa Hitlerovim nacistima
Bivši poljski predsjednik Leh Valensa skinuo je demonstrativno bedž u bojama ukrajinske zastave pošto je ukrajinski predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski jednoj vojnoj jedinici dao ime Heroji Ukrajinske ustaničke armije (UPA) a protestovalo je i poljsko Ministarstvo spoljnih poslova.
Na taj potez Zelenskog, kao i na to što je nedavno prisustvovao sahrani posmrtnih ostataka jednog od vođa Organizacije ukrajinskih nacionalista, u Poljskoj se gleda kao na pokušaj rehabilitacije nacionalista koji su tokom Drugog svjetskog rata rata sarađivali sa Hitlerovim nacistima.
Oružano krilo, UPA, odgovorno je za velika etnička čišćenja na zapadu današnje Ukrajine i Volinjski masakr nad Poljacima, Česima i Jevrejima u vreme Drugog svjetskog rata.
"Slaveći bandite iz UPA (Zelenski) je povrijedio mene i sve moje zemljake. Zato sam javno skinuo zastavu Ukrajine sa grudi. Narodu ću i dalje pomagati u ratu protiv Sovjeta. Ali odbijam da pomažem predsjedniku Zelenskom", objavio je na Fejsbuku bivši poljski predsednik, koji je i dobitnik Nobelove nagrade za mir kao vođa otpora Poljaka komunističkom režimu.
Poljsko Ministarstvo spoljnih poslova upozorilo je Zelenskog, ali kako nezvanično javljaju mediji i ambasadora Ukrajine u Varšavi, da će se tog poteza dohvatiti ruska propaganda.
"Nedvosmisleno ocjenjujemo negativno to što je ukrajinska jedinica dobila ime 'Heroji UPA'. Ta odluka povrijediće sjećanje na žrtve UPA i atak je na dijalog između naša dva naroda. Može da je iskoristi ruska propaganda koja želi da među nama izazove razdor i podrije pomoć Ukrajini dok se brani", saopštio je danas portparol poljskog ministarstva Maćej Vevjur.
Poljska ambasada u Kijevu poručila je da svaka država ima pravo da oblikuje svoju istoriju i bira svoje heroje ali da mora da bude svjesna posljedica takvih odluka na međunarodnom planu.
"Neke ličnosti koje su u Ukrajini simbol antisovjetskog pokreta otpora istovremeno su u poljskom istorijskom sećanju odgovorne za ratne zločine i ubijanje poljskog stanovništva", upozorila je poljska ambasada.
Masovna etnička čišcenja današnjih zapadnih delova Ukrajine, tadašnjih istočnih oblasti okupirane Poljske ukrajinski nacionalisti na čelu sa Stefanom Banderom i njihova oružana frakcija UPA započeli su u februaru 1943. godine.
Naziv Volinjski masakr dobili su zbog kulminacije cele operacije 11. jula 1943. godina kada je izveden simultan napad na čak 150 poljskih sela u Volinskoj oblasti, u nedelju kada su Poljaci bili na bogosluženju.
Poljski Institut pamćenja naroda daje podatak o 100.000 poljskih žrtava od 1943. do 1945. godine u Ukrajini i govori o stotinama hiljada Poljaka koji su pobjegli tada u strahu za živote u centralnu Poljsku.
Uslijedila je odmazda poljskog pokreta otpora i njegove antifašističke Zemaljske armije u kojoj je pobijeno između 12.000 i 20.000 Ukrajinaca, prema podacima ukrajinskih istoričara.
( BETA )