Plenković: Crna Gora mora ispuniti još neke kriterijume u Poglavlju 31
"Što se tiče Hrvatske, mi smo generalno za proširenje", poručio je
Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je da je Hrvatska godinama podržavala evropski put Crne Gore, ali da Podgorica, kada je riječ o Poglavlju 31 koje se odnosi na vanjsku i bezbjednosnu politiku i dobrosusjedske odnose, mora da ispuni još neke kriterijume.
"Naši ministri vanjskih poslova zaduženi su da razgovaraju o toj temi i kada, odnosno ako ti kriterijumi budu ispunjeni, tada ćemo odlučivati o daljim koracima", rekao je Plenković u intervjuu portalu 360° iz Sjeverne Makedonije.
Kazao je da su ministri vanjskih poslova dvije države zaduženi da razgovaraju o otvorenim pitanjima, nakon čega će Zagreb odlučivati o daljim koracima.
"Što se tiče Hrvatske, mi smo generalno za proširenje", poručio je Plenković.
Bilateralni razgovori (konsultacije) između dvaju ministarstava o rješavanju otvorenih pitanja, počeli su krajem januara 2025. godine, nakon što je Zagreb blokirao Podgorici zatvaranje Poglavlja 31 (spoljna, bezbjednosna i odbrambena politika) u pregovorima sa EU, krajem 2024. Do sada su održana dva sastanka, oba u Zagrebu. Hrvatski zvaničnici su u februaru ove godine kazali da u pregovorima o rješavanju otvorenih pitanja s Crnom Gorom postoji napredak “u milimetrima”. Zagreb od Podgorice očekuje rješavanje otvorenih pitanja, među kojima se status (vlasništvo) školskog broda „Jadran“, odšteta zatočenicima u logoru Morinj i promjena imena bazena u Kotoru.
Odnosi Crne Gore i Hrvatske zategnuti su duže od dvije godine, a kulminacija se desila pošto je crnogorski parlament usvojio Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu i logorima Dahau i Mauthauzen u ljeto 2024. Nakon toga je Zagreb proglasio nepoželjnima šefa parlamenta Andriju Mandića, potpredsjednika Vlade Aleksu Bečića i poslanika Milana Kneževića.
Plenković je kazao da je Hrvatska godinama pomagala Crnoj Gori da sprovede reforme, prenosila znanje, preveli cjelokupni "aki" - odnosno zajedničko evropsko pravo, pravnu tekovinu EU - na čemu su radili, prevodili, investirali, "što ih je na kraju i koštalo".
"Besplatno smo ga ustupili svim zemljama Jugoistočne Evrope, jer je to ipak ogromna količina evropskog zakonodavstva koje se stvaralo decenijama, kako bi im bilo lakše da prevode aki na svoj jezik i da taj pravni jezik i redaktura budu što bolji i efikasniji. Postoje, međutim, određena otvorena pitanja i neki potezi koji su bili veoma loši i iznenađujući prije oko dvije godine, a koji su se dogodili u Skupštini Crne Gore, suprotno onome što se očekivalo, što je obećano i što je dogovoreno", naveo je Plenković.
Na pitanje misli li da će postojati mogućnost ratifikacije Pristupnog ugovora samo za Crnu Goru u svim državama članicama Evropske unije ili će ipak morati da se formira veća grupa, klaster država, odgovorio je da ne vidi kako bi moglo doći do jednog velikog paketa.
"Toliko je različita da, osim ako se koncept potpuno ne promijeni, odnosno ako se ne izmisli neka nova alternativna forma bližeg statusa ili bližeg članstva koja bi onda važila za sve, ako se nastavi s tim da većina zemalja, posebno iz Jugoistočne Evrope, ide ka punopravnom članstvu, onda ne vidim kako bi moglo doći do jednog velikog paketa, jer su u institucionalnoj i pregovaračkoj dinamici razlike u vremenu i realnosti u ovom trenutku prevelike", kazao je Plenković.
( Biljana Matijašević )