Profesori nisu stručni da ocijene tarife CBCG: Ekonomski fakultet odbio da pomogne Ustavnom sudu

Ekonomski fakultet nije mogao formirati tročlanu komisiju koja bi izradila stručno mišljenje o tarifama Centralne banke i time pomogla Ustavnom sudu da donese mišljenje o njihovoj ustavnosti i zakonitosti, jer su se svi od trideset dvoje nastavnika u akademskom zvanju (doktori nauka) izjasnili da nemaju stručne reference da u tome učestvuju, saznaju “Vijesti” od izvora na ovoj naučno-obrazovnoj instituciji.

Da je ekonomski fakultet odbio da na zahtjev Ustavnog suda formira stručnu komisiju pozivajući se na nedovoljnu stručnost svog osoblja, “Vijestima” je zvanično potvrđeno i u Ustavnom sudu.

Spor o zakonitosti tarifa Centralne banke (naknade u platnom prometu) traje od maja prošle godine, kada je inicijativu za ocjenu zakonitosti i ustavnosti podnijelo Ministarstvo finansija na čijem čelu je i tada i sada Novica Vuković. CBCG je zatim dva puta mijenjala odluke i djelimično smanjila naknade dok je postupak njihove ocjene bio u toku. Ustavni sud je zatim odbacio inicijativu Ministarstva uz obrazloženje da osporena odluka više ne važi, pa tri dana kasnije samostalno po službenoj dužnosti pokrenuo novi postupak ocjene tarifa.

Ustavni sud je u obrazloženju odluke o tome da samostalno pokrene novu provjeru naveo da su prethodnu inicijativu morali odbaciti iz formalnih razloga, “bez suštinskog otklanjanja mogućih neustavnosti, čime se dovodi u pitanje načelo vladavine prava”.

Profesore pitali o finansijskim standardima

Ustavni sud je od stručne komisije Ekonomskog fakulteta tražio da im odgovori da li je ovakvo normativno uređenje u skladu sa relevantnim međunarodnim ekonomsko-finansijskim standardima, da li je uobičajno da se za iste usluge normativno urede nejednaki iznosi naknada za poslovne banke i državne organe i da se tako stave u nejednak položaj, kao i da li uspostavljanje tih razlika ima utemeljenje u međunarodnim finansijskim standardima.

Na pitanje “Vijesti” šta se sada dešava u vezi sa ovim sporom, iz Ustavnog suda su kazali da su se za formiranje stručne komisije obraćali Ekonomskom fakultetu, ali da su oni odgovorili da je ne mogu formirati, zbog čega su se zatim za pomoć obratili Pravnom fakultetu od kojeg očekuju odgovor.

“Ustavni sud uputio je 24. aprila zahtjev Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore kako bi formirao tročlanu komisiju, koju bi činili profesori tog fakulteta, a koja bi izradila stručno mišljenje u vezi sa spornim pitanjima koja je naveo u vezi sa osporenim propisom Centralne banke Crne Gore. Ekonomski fakultet obavijestio je Ustavni sud da nijesu u mogućnosti da imenuju članove stručne Komisije, jer na fakultetu ne postoje nastavnici koji se u svom profesionalnom, akademskom i stručnom radu bave užom tematikom koja je sadržina predmetnog spora. Nakon toga, Ustavni sud se obratio Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore 27. maja sa zahtjevom da ta univerzitetska jedinica iz reda članova Vijeća Pravnog fakulteta formira Komisiju i izradi stručno mišljenje”, navedeno je iz Ustavnog suda na pitanje “Vijesti”.

“Vijesti” su juče poslale pitanja Ekonomskom fakultetu na koje čekaju odgovore.

Različite provizije za iste usluge

Ministarstvo finansija je preko kancelarije zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Crne Gore 13. maja prošle godine pokrenulo inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti odluke o tarifama (naknadama) Centralne banke.

Osporen je dio Odluke o utvrđivanju tarife po kojoj se obračunavaju naknade za usluga CBCG u dijelu koji se odnosi na platni promet u inostranstvu, gdje se za izvršavanje transakcija preko računa CBCG naplaćuje naknada od 0,20 odsto vrijednosti naloga, a najmanje 10 eura. Takođe, sporan je i dio koji se odnosi na platni promet u zemlji gdje u RTGS sistemu komercijalne banke plaćaju 1,50 eura po nalogu bez obzira na iznos novčanih sredstava koja se prenose, dok Glavni državni trezor (Ministarstvo finansija) plaća proporcionalnu naknadu od 0,10% od iznosa svakog naloga što, kako se tvrdi u incijativi za ocjenu ustavnosti, znači da kod većih iznosa plaćaju znatno više.

Ove tarife su povećale troškove Ministarstva finansija u korist Centralne banke.

Iz Centralne banke su u avgustu prošle godine na pitanje o ovom sporu kazali “Vijestima” da su naknade usluge koje pružaju uređene posebnom odlukom, koju je CBCG donijela na osnovu ovlašćenja utvrđenog zakonom, a u skladu sa načelima efikasnosti, održivosti i pokrića troškova za pružanje tih usluga.

“Ta odluka se odnosi na specifične usluge koje CBCG pruža kreditnim i drugim finansijskim institucijama, uključujući i državne organe i organizacije. Posebno je važno naglasiti da naknade koje se naplaćuju za izvršavanje platnih transakcija za potrebe države nisu mijenjane 20 godina, uprkos promjenama na finansijskom tržištu i rastu operativnih troškova, čime CBCG pokazuje odgovoran pristup prema javnim sredstvima”, kazala je tada “Vijestima” viceguvernerka Zorica Kalezić.

Ustavni sud je 26. decembra prošle godine odbacio inicijativu zaštitnika imovinsko-pravnih interesa uz obrazloženje da je CBCG u međuvremenu donijela novu odluku o tarifama kojima je djelimično smanjila naknade i poslovnim klijentima i Ministarstvu finansija. Time su prestale da važe odredbe koje su bile predmet te inicijative. CBCG je tada obrazložila da je naknade smanjila do nivoa pokrivenosti troškova rada platne infrastrukture.

Ustavni sud je zatim 29. decembra, donio novo rješenje kojim je samostalno pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti i zakonitosti važeće tarifne odluke CBCG, i to u dijelu tarifnih stavki.

CBCG: Izjednačenje tarifa loše za građane i privredu

Kalezić je u februaru ove godine u intervjuu agenciji Mina biznis kazala da je CBCG u izjašnjenju Ustavnom sudu ukazala da se “ustavno načelo jednakosti ne može tumačiti formalistički, kao obaveza da se suštinski nejednaki subjekti tretiraju jednako jer Ministarstvo finansija i banke nijesu uporedivi subjekti”.

“Ministarstvo finansija nije tržišni akter, već nosilac javne funkcije i korisnik Glavnog računa državnog trezora, čije transakcije imaju specifičan obim, koncentraciju vrijednosti i sistemske implikacije. Banke su, s druge strane, tržišni učesnici koji svoje troškove građanima i privredi prenose kroz cijene usluga”, smatra Kalezić.

Ukazala je i da bi formalno izjednačavanje tarifnog tretmana za banke i državni trezor, dovelo do neadekvatne raspodjele troškova i rizika, odnosno da bi to u praksi značilo prebacivanje tereta sa Ministarstva finansija na banke, a time direktno i na krajnje korisnike, građane i privredu.

“Takav aranžman Ministarstva finansija i CBCG je sa razlogom na snazi već više od dvije decenije, i nikada ranije nije doveden u pitanje”, dodala je tada Kalezić.

Ona je navela da su u odgovoru Ustavnom sudu ukazali da su postojeća tarifna rješenja zasnovana na objektivnim kriterijumima, troškovima i mjerljivim rizicima, te da različit tarifni tretman ne predstavlja proizvoljnost niti diskriminaciju, već razumno i proporcionalno razlikovanje, u skladu sa mandatom CBCG da obezbijedi siguran i efikasan platni sistem i očuva finansijsku nezavisnost institucije.

Kazala je i da bi ukidanje odluka o tarifama ugrozilo finansijsku nezavisnost CBCG, kao i da Evropska komisija, Evropska centralna banka i Međunarodni monetarni fond u kontinuitetu naglašavaju da centralna banka mora raspolagati dovoljnim sopstvenim finansijskim resursima i adekvatnim kapitalom za obavljanje svojih zakonskih i budućih funkcija.

Vlada predložila sporazum da garantuje prihode CBCG

Vlada je krajem aprila usvojila predlog Sporazuma između Vlade i Centralne banke u cilju nesmetanog pružanja usluga platnog prometa i predvidivosti funkcionisanja platnog sistema.

Prema informacijama “Vijesti” sporazum je predložen kako bi se preduprijedila mogućnost da Ustavni sud ukine odluku o tarifama.

Definisano je da se sporazum odnosi na platne transakcije CBCG u inostranstvu

putem SWIFT sistema, transakcija u RTGS sistemu i na transakcije državnog trezora.

Predviđeno je da će u slučaju da odluke o tarifama prestanu da važe, Vlada “obezbijediti da se između Ministarstva finansija i Centralne banke, utvrdi naknada za usluge u visini kojom će se obezbijediti finansijska nezavisnost i funkacionalnost CBCG, a uzimajući u obzir način obračuna tih naknada u 2025. godini”.

“Plaćanje naknada vrši se privremeno, i ne dovodi u pitanje nadležnost Centralne banke da utvrdi novu tarifu u skladu sa zakonom”, navedeno je u sporazumu.

( Goran Kapor )