Sudnica velika, uslovi skromni: Dotrajao inventar najveće sale Višeg suda, najavili zamjenu polomljenih stolica

Velika sudnica u podgoričkom Višem sudu ima oko 50 mjesta za publiku, ali je više stolica polomljeno, iskrivljeno ili neupotrebljivo Iz suda tvrde da problem nije posljedica čekanja na Palatu pravde, već prostornih i infrastrukturnih ograničenja postojeće zgrade U prostoru sa oko 50 mjesta, gdje pretresima prisustvuju novinari, porodice okrivljenih, građani, strane delegacije, ali i policajci u pratnji optuženih, više sjedišta je polomljeno, iskrivljeno ili neupotrebljivo

3168 pregleda0 komentar(a)
Nije se puno toga promijenilo: fotografija sudnice iz 2004. godine

Velika sudnica Višeg suda u Podgorici, u kojoj se održavaju neka od najznačajnijih suđenja u državi, ima oko 50 mjesta za publiku, ali je više stolica polomljeno, iskrivljeno ili praktično neupotrebljivo. U tom prostoru pretresima svakodnevno prisustvuju okrivljeni, članovi njihovih porodica, novinarke i novinari, zainteresovana javnost, ali i strane delegacije, zbog čega takvo stanje inventara ne odgovara značaju institucije ni postupaka koji se u njoj vode.

Iz Višeg suda su, odgovarajući na pitanja “Vijesti”, saopštili da je u velikoj sudnici polomljeno sedam stolica i najavili da će one biti zamijenjene “u najkraćem roku”.

Fotografisanje u sudnicama Višeg suda nije dozvoljeno, zbog čega “Vijesti” nisu u mogućnosti da objave fotografiju spornih stolica.

Ipak, prema ocjeni sagovornika, zatečeno stanje je neprimjereno instituciji tog značaja i prostoru u kojem se svakodnevno ostvaruje princip javnosti suđenja.

“Viši sud u Podgorici u potpunosti je svjestan prostornih i infrastrukturnih ograničenja zgrade u kojoj je smješten, uključujući i stanje inventara u velikoj sudnici”, navodi se u odgovoru te institucije.

Iz institucije na čijem je čelu Zoran Radović dodaju da ta sudnica, zbog prirode i značaja suđenja koja se u njoj održavaju, bilježi svakodnevnu i izuzetno visoku frekvenciju medija i zainteresovane publike.

Više sagovornika sa kojima su “Vijesti” nezvanično razgovarale ocijenili su da takvo stanje ne priliči najvećoj sudnici u državi, posebno imajući u vidu da se u njoj prate postupci od velikog javnog interesa. Ukazuju da novinari, članovi porodica okrivljenih i građani prije početka pojedinih pretresa često moraju da procjenjuju koja je stolica dovoljno ispravna da bi na nju mogli da sjednu.

Na tim stolicama, posebno u predmetima protiv brojnih pripadnika organizovanih kriminalnih grupa, nerijetko sjede i okrivljeni, kao i policijski službenici koji ih sprovode i obezbjeđuju tokom pretresa.

Iz Višeg suda tvrde da uprava, u okviru budžetskih mogućnosti i nadležnosti, kontinuirano ulaže napore u održavanje postojećih kapaciteta, kako bi se osigurali tehnički uslovi za nesmetano održavanje suđenja.

“Ipak, postojeća zgrada Višeg suda, s obzirom na starost i arhitektonska rješenja, ne zadovoljava savremene standarde i stvarne potrebe za radom sudskih vijeća, ali i za praćenje suđenja od strane novinara i zainteresovane javnosti”, piše u odgovoru.

Na pitanje da li se višegodišnje najave izgradnje “Palate pravde” koriste kao opravdanje da se ne ulaže ni u minimalno održavanje postojećih sudnica, iz Višeg suda odgovorili su da to nije slučaj.

“Najava izgradnje ‘Palate pravde’ se ne koristi kao opravdanje za zanemarivanje tekućeg održavanja, već predstavlja jedino dugoročno i strateško rješenje sistemskog problema sa kojim se pravosudne institucije suočavaju godinama”, naveli su iz suda.

Dodaju da je riječ o kapitalnom projektu koji vodi Ministarstvo pravde, te da su aktivnosti usmjerene ka trajnom rješavanju prostornih kapaciteta i modernizaciji sudnica “po najvišim standardima”.

“Do realizacije tog projekta, uprava suda preduzima korake kako bi se obezbijedili adekvatni uslovi za nesmetan rad i praćenje pretresa”, saopšteno je iz Višeg suda.

“Vijesti” su ranije pisale da nekoliko garnitura izvršne vlasti još od ljeta 2022. najavljuje osnivanje Specijalnog suda i izgradnju Palate pravde, ali da pravosudni kompleksi, godinama kasnije, nisu odmakli dalje od ideje. U Vladinom dokumentu o prostornim kapacitetima pravosudnih organa navedeno je da su prostori u kojima rade pravosudne institucije jedna od “najslabijih karika sistema”, kao i da su Viši sud i druge ključne institucije smještene u uslovima koji ne obezbjeđuju potreban stepen zaštite, sigurnosti i kontrole pristupa.

U istoj informaciji se navodi da većina sudova i tužilaštava radi u infrastrukturno neadekvatnim, preopterećenim i dotrajalim objektima, te da takvi uslovi utiču na efikasnost rada, kvalitet pravosudne usluge i percepciju institucija u javnosti.