Mještani bjelopoljskih naselja poručili da neće dozvoliti izgradnju Regionalnog centra za upravljanje otpadom u Zatonu

Mještani Brestovika, Zatona i drugih bjelopoljskih naselja poručili su da neće dozvoliti izgradnju Regionalnog centra za upravljanje otpadom.

Oni su to kazali danas na protestu u Zatonu, na lokalitetu "Klina", gdje je planirana izgradnja.

Protest se održao pod parolom "Naše dvorište, naša odluka!"

Građani Mjesne zajednice (MZ) Zaton, takođe su uputili Skupštini opštine (SO) Bijelo Polje i predsjednici SO Selmi Omerović "Inicijativu i prigovor mještana koji se oštro protive ovom projektu na mjestu zvanom Klina".

Peticiju kojom se protive izgradnji do sada je, kako je potvrdio Mujo Vreva, potpisalo 868 građana.

Građani su najavili da će se sjutra prije održavanja sjednice lokalnog parlamenuta održati okupiti ispred Opštine Bijelo Polje i pozvati odbornike da glasaju protiv ove Odluke.

Podsjetili su da su inicijativu uputili nakon što je 11. maja u fiskulturnoj sali JU OŠ "Braća Ribar" u Zatonu održana Centralna javna rasprava o Nacrtu Odluke o utvrđivanju potencijalne lokacije za izgradnju Regionalnog centra za upravljanje otpadom u Bijelom Polju.

Mještani su u svom prigovoru iznijeli 16 ključnih argumenata, navodeći da se lokacija nalazi u zoni predviđenoj za ekološku mrežu Natura 2000, što znači da je prepoznata po "jedinstvenom biodiverzitetu i staništima od evropskog značaja, i to u samom podnožju planine Bjelasice koja je planirana kao strateška turistička destinacija".

U dokumentu se ističe da važećim Prostornim planom Crne Gore na ovoj lokaciji nije predviđena izgradnja ovakvih objekata, te da bi projekat doveo do "prinudnog raseljavanja porodica sa malom djecom iz susjednih sela".

Mještani takođe upozoravaju na vjerske i geografske specifičnosti, naglašavajući da se na dijelu lokacije nalazi muslimansko groblje, dok je na samo stotinu metara udaljenosti crkva Svetog Tome na Brzavi.

Dalje navode da je lokacija smještena između šest gusto naseljenih sela, pri čemu su pojedine kuće udaljene "svega 200 do 300 metara od planirane lokacije".

Mujo Vreva je pojasnio da je lokalitet "Klina" smješten između Lima i magistralnog puta Bijelo Polje -Berane.

"Sa lijeve strane Lima su naselja Bubanje, Brzava, Femića krš i Prijelozi, iznad magistralnog puta su Brestovik i Žurena, dok su uz magistralu Pašića Polje i Zaton", kazao je Vreva na protestu.

Među ekološkim i infrastrukturnim rizicima, kazao je Vreva, teren je podložan plavljenju uslijed visokog vodostaja Lima, kao i da bi se zbog čestih temperaturnih inverzija u kotlini "deponijski gasovi i neprijatni mirisi dugotrajno zadržavali u naselju, čineći život nepodnošljivim".

Mještani su posebno ukazali na opasnost po poljoprivredu jer bi vjetar raznosio "sitni otpad, prašinu i mikroplastiku po okolnim njivama, čime se trajno narušava brend lokalnih proizvoda".

Uz sve to naglašavaju da navodna prednost blizine magistrale u praksi znači da bi "stotine teških kamiona sa otpadom iz svih sjevernih opština svakodnevno gravitirale kroz ovo naseljeno mjesto", što bi uz drastičan pad vrijednosti imovine u potpunosti zaustavilo i ugrozilo razvoj turizma na ovom području.

Ukazujući da se u zvaničnom predlogu Odluke kao glavne prednosti navode saobraćajna dostupnost, državno zemljište i postojeća komunalna infrastruktura, potpisnici peticije i upozoravaju da ova lokacija donosi nesagledive ekološke, ekonomske i društvene rizike.

Jedan od nastarijih mještana Zatona devedesetogodišnji Milovan Šćekić ukazao je na probleme sa plavljenjem, blizinu kuća i muslimanskog groblja.

"Ovo je sve limsko, nije naše. Ovdje gdje stojimo ranije je Lim stalno plavio, cijelo ovo područje. Ajde da grade stadion ili vrtić nego centar za otpad", kazao je on.

Velimir Drobnjak je pozvao predstavnika MZ Zaton Duška Dangubića i sekretara Sekretarijata za ruralni razvoj Opštine da zajedno pođu u Rujišta, koja pripadaju beranskoj opštini da vide šta je protekle decenije urađeno od prirodnog staništa.

"Uništena su dva vodoizvorišta koja bi grad napojila. To je prava katastrofa šta je urađeno od te regionalne deponije", kazao je Drobnjak.

Organizatori današnjeg protesta su prije tri dana uputili poziv mještanima da se okupe u što većem broju, a kako su tada naveli u saopštenju, žele da donosiocima odluka pošalju jasnu poruku da neće dozvoliti uništavanje životne sredine. Ističu da ovim skupom brane zdravlje, prirodu i budućnost svoje djece.

Mještani Zatona, Brzave, Femića krša i okolnih naselja u opštini Bijelo Polje poručili su ranije na javnoj raspravi u Zatonu da se oštro protive da se Regionalni centar za upravljanje otpadom gradi u Zatonu (Katastarska opština Crnča-Laholo) zbog niza ekoloških, ekonomskih i društvenih rizika.

Sekretar lokalnog Sekretarijata za ruralni razvoj Armin Sijarić je tada rekao da je zabluda da se radi o deponiji, već da je riječ o regionalnom centru zatvorenog tipa po najsavremenijim standardima EU.

"Lokacija u KO Crnča-Laholo odabrana je isključivo na osnovu stručnih procjena, zahvaljujući odličnoj saobraćajnoj povezanosti i državnom vlasništvu nad zemljištem. Ovaj projekat predstavlja istorijsku šansu za razvoj Bijelog Polja i sjevera: otvaranje novih radnih mjesta, uz apsolutni prioritet pri zapošljavanju lokalnog stanovništva, unapređenje infrastrukture, uključujući rekonstrukciju puteva i stabilniju elektro-mrežu, direktne investicije, gdje će opština dio prihoda centra direktno ulagati u projekte koje predloži sama mjesna zajednica. Garantujemo potpunu zaštitu životne sredine. Izgradnja neće započeti bez detaljnog Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu i svih neophodnih urbanističko-tehničkih dozvola. Naš prioritet je očuvanje prirodnih i vodnih resursa ovog kraja, koji će ostati apsolutno zaštićeni", kazao je Sijarić.

( Jadranka Ćetković )