RSE: Lovac Gripen – kakav će uticaj švedski avioni imati u Ukrajini

Nakon objave od 28. maja da će Švedska donirati Ukrajini 16 lovaca Gripen starije generacije, stručnjaci iz industrije kažu da će jedan ključni detalj transfera odrediti neposredni uticaj letjelice na rat sa Rusijom, piše danas Radio Slobodna Evropa (RSE).

Donacija letjelica može se sastojati od napredne municije, uključujući rakete Meteor, prema navodima švedske vlade. Te rakete vazduh-vazduh dugog dometa „bile bi potrebne da bi se ruski lovci poput Su-34 držali u opasnosti“, rekao je za RSE Kristof Bergs, analitičar vazduhoplovstva u britanskom Kraljevskom institutu ujedinjenih službi.

Ruski lovci bombarderi Su-34 rutinski lansiraju jedreće bombe koje lete 60–100 kilometara da bi pogodile mete u Ukrajini. Jeftino vazdušno oružje pokazalo se teškim za zaustavljanje i izuzetno razornim.

„Rakete u trenutnom ukrajinskom vazdušnom arsenalu nemaju domet da bi se njima gađali ruski bombarderi, a da pritom ne dođu pod udar ruske protivvazdušne odbrane dugog dometa oko linija fronta“, kaže Bergs.

Rakete Meteor, koje imaju domet veći od 100 kilometara, daju Ukrajini mogućnost da pomjeri granicu rizika za ruske pilote izvan dometa bombi jedrilica.

Bez obzira na to da li će rakete Meteor biti isporučene sa Gripenima ili ne, pretpostavlja se da će se avioni koristiti i za praćenje i obaranje ruskih raketa i dronova, kao što su Šahedi iranske proizvodnje. Stokholm kaže da će avioni biti isporučeni početkom 2027. godine.

Mnogi smatraju Gripene švedske proizvodnje idealnim avionom za vazdušni rat u Ukrajini, s obzirom na njihove relativno niske troškove rada, najniže među grupom uporedivih zapadnih lovaca, i jednostavnost.

Zagovornici Gripena kažu da bi iskusan pilot lovaca koji govori engleski mogao biti spreman za borbene misije u Gripenu sa samo tri do četiri mjeseca obuke. Nasuprot tome, potencijalnim pilotima F-16 potrebno je najmanje šest mjeseci pripreme u američkom avionu.

Međutim, Gripeni su kritikovani u prošlosti, uključujući i procurjeli izvještaj iz 2008. godine u kojem su švajcarski testovi zaključili da je avion „nezadovoljavajući“ u misijama vazduh-vazduh. Avioni još uvijek nisu zabilježili nijedan poraz u borbi vazduh-vazduh tokom decenija službe u vazduhoplovnim snagama širom svijeta.

Gripen – švedska riječ za grifona, mitskog hibrida lava i orla – razvijen je tokom Hladnog rata za „raspršene operacije“ širom Švedske, što je omogućilo mlaznjaku da djeluje iz improvizovanih baza na većini autoputeva u prethodno neutralnoj zemlji.

Švedski vojni planeri pretpostavili su da će glavne vazduhoplovne baze biti gađane na samom početku svakog potencijalnog sukoba.

„Gripeni su stoga dizajnirani da budu skriveni u drumskim bazama, lansirani sa djelova autoputa, brzo dopunjeni gorivom i ponovo naoružani od strane malih timova za održavanje“, navodi SAAB, kompanija koja proizvodi mlaznjak.

Avioni su jedinstveni po svojoj sposobnosti da polijeću i slijeću sa neravnih pista dužine samo 400 metara i po brzom vremenu pripreme. Gripen koji se vraća sa borbene misije može da se napuni gorivom i ponovo naoruža uz posadu od samo pet ljudi u roku od 10–15 minuta, prema riječima njegovog proizvođača.

Kada se te letjelice, donirane Ukrajini, integrišu u vazduhoplovne snage zemlje, Kijev se obavezao da će kupiti dodatnih 20 Gripena najnovije verzije E/F po cijeni od oko 2,9 milijardi dolara do 2030. godine, navodi RSE.

( BETA )