Krstaški zamak u Libanu: Izraelski plijen i simbol krvave istorije
Bofor, nekadašnje uporište krstaša, PLO-a, Izraela i Hezbolaha, vraća se u središte sukoba na jugu Libana
Srednjovjekovni zamak Bofor, čiji se kameni bedemi uzdižu visoko iznad južnog Libana, Izrael bi mogao predstaviti kao važan strateški plijen. Ipak, njegovo zauzimanje istovremeno budi sjećanja na patnje iz vremena ranije okupacije.
Ulaskom u 900 godina staru tvrđavu u subotu, izraelske snage vratile su se na mjesto koje su držale tokom vojnog prisustva u južnom Libanu od 1982. do 2000. godine. Ta izraelska kampanja okončana je nakon višegodišnjih napada Hezbolaha.
Sada, ponovo u ratu sa šiitskom grupom koju podržava Iran, Izrael se vraća u uporište koje su izgradili krstaši, kulturno dobro registrovano pri UNESCO-u, u kampanji koja je razorila okolno područje i natjerala stotine hiljada ljudi da napuste domove.
Krstaši, Saladin, PLO, Izrael i Hezbolah su bili ovdje
Povratak u Bofor pozdravio je izraelski premijer Benjamin Netanjahu, koji se suočava sa kritikama u zemlji zbog načina na koji vodi ratove u Libanu i Iranu.
„Podsjećam vas da je prije 44 godine ovo mjesto bilo simbol herojske bitke naših boraca, ali i simbol dubokih podjela među nama“, rekao je. „Danas smo se u Bofor vratili drugačiji. Vratili smo se ujedinjeni, odlučni i snažniji nego ikad.“
Hezbolah je saopštio da u zamku nije imao vojno prisustvo kada su izraelske trupe ušle, ali da su se borbe u okolini nastavile.
Smješten visoko iznad rijeke Litani, s pogledom na Golansku visoravan pod izraelskom okupacijom, deset kilometara istočno, i Mediteran, 25 kilometara zapadno, Bofor je dugo bio strateška tačka od ključnog značaja za region.
Zamak je u 12. vijeku, na mjestu ranijih utvrđenja, podigao jedan krstaški vladar. Osvojio ga je veliki muslimanski vojskovođa Saladin, a kasnije su ga držali krstaški vitezovi templari i moćna egipatska Mamelučka dinastija.
Iako je ratovanje dronovima donijelo taktičke promjene na bojištu 21. vijeka, Bofor je zadržao vojni značaj, rekao je za Rojters nezavisni analitičar za bezbjednost Bliskog istoka Rijad Kahvadži.
„Lokacija zamka izabrana je zbog izuzetno važnog strateškog položaja. Taj značaj nije opao s vremenom. I dalje je važan, naročito u kopnenim operacijama“, rekao je.
U novije doba Bofor je bio živopisna ruševina, ali kako je Liban poslije 1975. tonuo u građanski rat, borci Palestinske oslobodilačke organizacije pretvorili su ga u bazu u svojoj gerilskoj kampanji protiv Izraela.
Kada je Izrael 1982. izvršio invaziju na Liban i prodro sve do Bejruta, zauzeo je zamak kao centar svojih operacija na jugu zemlje, gdje većinu stanovništva čine šiitski muslimani.
Na zidovima zamka i dalje su vidljivi ožiljci borbi - od izraelskih udara na bazu PLO-a sedamdesetih godina do napada Hezbolaha na izraelski garnizon osamdesetih i devedesetih.
Za mnoge Libance Bofor je postao simbol te okupacije: izraelska zastava stalno se vijorila na jednom od najistaknutijih brda u regionu, dok su njegovi vojnici odozgo nadzirali okolinu.
„Činjenica da su se sada vratili u Bofor, mislim, podsjeća na to doba i na taj nivo kontrole nad životima ljudi“, rekao je za Rojters Mohanad Hadž Ali, zamjenik direktora za istraživanja u Karnegi centru za Bliski istok.
„To je okupacija koju možete da vidite.“
Zamak je simbol i za Hezbolah
Kada se Izrael 2000. godine povukao iz Libana, iscrpljen višegodišnjim borbama, žuta zastava koja se zavijorila sa bedema postala je središnji dio Hezbolahove poruke o pobjedi.
Zbog toga Bofor kod Izraelaca izaziva pomiješana osjećanja.
„Bio je simbol herojstva“, rekao je Dani Orbah, vojni istoričar sa Hebrejskog univerziteta u Jerusalimu.
„Ali je, u očima mnogih, bio i simbol uzaludnosti rata; narativa da Izrael nema šta da traži u Libanu“.
Međutim, otkako je izraelska vojska 2024. nanijela teške udarce Hezbolahu i ove godine zauzela djelove Libana, ta percepcija možda se mijenja.
„To što Izrael drži Bofor zapravo je poruka Hezbolahu i svijetu: prevazišli smo traumu. Više se ne plašimo“, rekao je Orbah.
Izrael i Hezbolah vodili su još jedan kratak rat 2006. godine, ali je u godinama nakon toga Bofor uglavnom bio napušten kao vojni položaj i pažljivo obnovljen kao turistička atrakcija.
Kulturna agencija Ujedinjenih nacija UNESCO, čiji Izrael nije član, opisuje ga kao jedan od najbolje očuvanih srednjovjekovnih zamaka na Bliskom istoku i ove godine ga je dodala na posebnu listu pojačane zaštite u sukobu.
( N.B., Rojters )