Čarmak: Zakon o statusu potomaka porodice Petrović Njegoš predstavlja snažan podstrek države procesu restitucije

"Stoga, Zakon o statusu potomaka porodice Petrović Njegoš ne predstavlja izolovani primjer imovinske i društvene rehabilitacije jedne porodice, već je to početak sistemskog zakonodavnog procesa koji je ljekovit za društvo i zdrav za budući odnos države prema privatnoj svojini", rekao je predsjednik Komisije za povraćaj i obeštećenje Bar Božidar Čarmak

2561 pregleda4 komentar(a)
Foto: Komisije za povraćaj i obeštećenje Bar

Zakon o statusu potomaka porodice Petrović Njegoš predstavlja više nego snažan podstrek države procesu restitucijee u Crnoj Gori i vraćanja imovine porodicama, zadužbinama, crkvama i vjerskim zajednicama, oduzete kroz istoriju pod izgovorom različitih ideoloških i političkih argumenata, ocijenio je predsjednik Komisije za povraćaj i obeštećenje Bar Božidar Čarmak.

Skupština Crne gore sinoć je usvojila predloge Zakona o statusu potomaka Dinastije Petrović Njegoš, čije su predložene izmjene prošle godine izazvale buru u javnosti.

Ćarmak je u saopštenju kazao da smatra da je predsjednik Skupštine Andrija Mandić postupio "hrabro i državnički" kada je ovaj predlog zakona stavio na dnevni red i faktički objavio početak sveobuhvatnog zakonodavnog procesa.

"...Čiji je cilj imovinska i društvena rehabilitacija svih pojedinaca i društvenih grupa pogođenih provođenjem pravnog i administrativnog nasilja nad imovinom, pod izgovorom ideoloških i političkih razloga. Bez obzira što je postupak restitucije započet prije više od 20 godina, evidentno je da je u državnoj upravi on do sada sprovođen nevoljno, u lošem zakonodavnom ruhu koje ne omogućava delotvoran proces restitucije. Ilustracije radi, predviđeni posebni zakon za restituciju crkvama i vjerskim zajednicama nikada i nije donijet ironično dugo, za preko 20 godina od dana zakonske obaveze", istakao je Čarmak.

Kazao je da kroz tak postupak država shvata da je proces restitucije jednako važan kapitalni projekat kao što je to autoput i druga inženjerska infrastruktura, jer je to pitanje djelotvornog demokratskog odnosa prema privatnoj svojini i sposobnosti države da zaštiti privatnu svojinu.

"Ovdje ne treba zažmuriti i pred potrebom značajne izmjene procesnih odredbi Zakona o povraćaju i obeštećenju koji se primjenjuje na fizička i pravna lica, jer je to jedini delotvorni način da se stavi tačka na postupak restitucije koji formalno traje preko 20 godina. Stoga, Zakon o statusu potomaka porodice Petrović Njegoš ne predstavlja izolovani primjer imovinske i društvene rehabilitacije jedne porodice, već je to početak sistemskog zakonodavnog procesa koji je ljekovit za društvo i zdrav za budući odnos države prema privatnoj svojini", rekao je.

Čarmak je dodao i da je taj zakon shvaćen kao najava suštinske i sveobuhvatne poruke da se u Crnoj Gori ne može desiti da privatni vlasnici, preduzetnici, crkve i vjerske zajednice, porodice i pojedinci budu na ideološkom i političkom udaru kroz mjere pravnog, administrativnog i imovinskog nasilja i da je na takve političke aktivnosti u Crnoj Gori stavljena istorijska tačka koju niko u budućnosti neće moći izbrisati i zanemariti.

Rekao i da usvojeni zakon izgleda kao početak imovinske sigurnosti iza koje stoji država, bilo da je u pitanju dinastija Petrović Njegoš, Karađorđević, Srpska Pravoslavna Crkva, Katolička Crkva, Islamska zajednica, Jevrejska zajednica, ugledna porodica, pojedinac, intelektualac, privrednik ili neko treći "ko pod lakim ideološkim izgovorima postao meta imovinskog nasilja u organizaciji države, odnosno ideološke grupacije koja je na njenom čelu".

"Usvajanje ovog restitucionog zakona dobar i presudan korak za sve ono što slijedi i čeka neriješeno u oblasti slobode privatne svojine koja je jednako važna za sve, kao i sve one koji će u budućnosti svoju privatnu svojinu donositi u Crnu Goru i doprinositi bogatstvu države", zaključio je.