NATO vježba na Baltiku u smanjenom obimu u jeku tenzija sa Rusijom

Sjedinjene Države i NATO saveznici ove sedmice će u Baltičkom moru započeti vježbe manjeg obima, pošto sukobi u drugim regionima odvlače brodove, mada će manevar i dalje poslati poruku jedinstva i snage Rusiji, kazao je visoki njemački vojni zvaničnik.

Godišnja vježba, koja se održava više od pet decenija, od 1971. godine, okupiće oko 20 plovila iz 15 država i približno 6.000 pripadnika osoblja - što je otprilike polovina obima prošlogodišnjih manevara - u trenutku pojačanih tenzija u baltičkom regionu.

Zvaničnici navode da manji obim odražava operativnu realnost, a ne slabljenje posvećenosti, budući da su zapadne mornarice i dalje angažovane u drugim područjima, uključujući Hormuški moreuz na Bliskom istoku i Arktik.

Američka pomorska vježba BALTOPS, koja se održava od 4. do 20. juna, i dalje će biti najveći manevar u Baltičkom moru ove godine, pri čemu će Vašington obezbijediti komandni brod „Maunt Vitni”, uprkos višemjesečnim oštrim kritikama NATO-a koje je uputio predsjednik SAD Donald Tramp i planovima da smanji američke obaveze prema alijansi.

Mada vježba pod vođstvom SAD nije zamišljena kao direktan odgovor na aktuelna dešavanja, njemački kontraadmiral Štefan Hajš kazao je da tajming neminovno pojačava njen politički značaj.

„U ovom periodu, to je znak snage alijanse - da se velika vježba izvodi pod američkim vođstvom, uz široko učešće NATO-a”, rekao je on. „To je znak jedinstva i snage alijanse, i pritom govorim o svim saveznicima.”

Kao komandant Operativne grupe Baltik, Hajš je zadužen za multinacionalni pomorski štab za Baltičko more, koji je Njemačka uspostavila u priobalnom gradu Rostoku 2024. godine, u vrijeme sve većeg fokusa na to područje usljed rasta tenzija sa Rusijom.

Njegov štab je sposoban da rukovodi NATO operacijama u Baltičkom moru tokom sukoba sa Rusijom, a to će činiti i tokom predstojećih američkih vježbi BALTOPS, koje tradicionalno planiraju SAD.

BALTOPS će početi vježbama u zapadnom dijelu Baltika, prije nego što se premjesti ka istoku, gdje će se uvježbavati snabdijevanje i zaštita slobodnih pomorskih ruta oko švedskog ostrva Gotland - što je ključni zadatak za NATO, budući da je strateški značaj tog regiona porastao.

Otvorene pomorske rute smatraju se presudnim, naročito za snabdijevanje baltičkih država, koje su sa kopnenim dijelom NATO-a povezane samo uskim kopnenim koridorom, u slučaju krize.

„Slobodne pomorske linije komunikacije - to je od suštinskog značaja”, rekao je Hajš, ukazujući na potrebu da se zaštite i vojna logistika i komercijalna plovidba.

Upitan o ranijim incidentima na Baltiku koje su zapadni zvaničnici pripisali Rusiji, Hajš je kazao da ne očekuje da će Moskva preći prag koji bi aktivirao klauzulu NATO-a o kolektivnoj odbrani, poznatu kao Član 5, iako su tenzije i dalje povišene.

„Pretpostavljam da bi Rusija ostala ispod praga za aktiviranje Člana 5 ukoliko bi nastojala da nas testira.

( Rojters, N.B. )