Košta: Proširenje je geostrateška potreba Evrope
Samit u Tivtu biće jasna demonstracija odlučnosti EU da unaprijedi saradnju sa zapadnim Balkanom i iskoristi novi zamah u procesu proširenja, poručio Košta predsjednik Evropskog savjeta
Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta izjavio je danas u Tirani da je Evropska unija najpouzdaniji partner, najveći investitor i glavni trgovinski partner zapadnog Balkana i Albanije, i pohvalio odlučnost i napore Albanije da se pridruži EU.
Košta je na konferenciji za novinare sa albanskim premijerom Edijem Ramom podsjetio da je prošle sedmice na osmoj konferenciji o pristupanju Albanije EU potvrđen njen napredak i da je on ispunila privremene ciljeve pregovaračkog klastera 1 – osnove, prenijela je agencija Beta.
"Kontinuirana, vidljiva politička posvećenost vladavini prava i osiguranju nezavisnog i odgovornog pravosuđa je ključni temelj za članstvo u EU. Ohrabrujem vas da pojačate napore u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala", rekao je Košta.
Predsjednik Evropskog savjeta je istakao da je članstvo u EU više od pukog ulaska na jedinstveno tržište, objavljeno je na sajtu Evropskog savjeta.
"Ono znači pridružiti se političkoj zajednici izgrađenoj na zajedničkim vrijednostima, koja dijeli zajednički strateški izbor. Evropska unija je kroz otporne institucije i snažne ekonomske veze stvorila trajni mir i stabilnost za svoje članice", rekao je Košta.
"Proširenje nudi iste takve šanse i našim susjedima u Evropi, kao što je to Albanija", istakao je Košta.
Dodao je da je u vremenima globalne geopolitičke i ekonomske neizvjesnosti "proširenje i geostrateška potreba Evrope" jer je to "ulaganje u mir, stabilnost i bezbjednost kontinenta".
Samit EU-zapadni Balkan u petak u Tivtu "će biti jasna demonstracija naše odlučnosti da unaprijedimo našu saradnju i da iskoristimo ubrzanje u proširenju EU", rekao je Košta.
On je juče u BiH započeo višednevnu turneju po zapadnom Balkanu. Danas će iz Tirane otputovati u Skoplje, sjutra u Prištinu a u četvrtak stiže u Beograd. U petak putuje u Tivat na Samit EU-zapadni Balkan.
Košta je juče u Sarajevu rekao da je njegova turneja jasan znak da je posvećenost EU zapadnom Balkanu stvarna. „Jednako stvarna kao i prilika za proširenje.“
Govoreći o izboru novog međunarodnog predstavnika u BiH, on je naveo da BiH više nije tamo gdje je bila 1995. godine i da je u toj zemlji napravljen veliki napredak.
"Ako je budućnost ove zemlje u EU, mi ćemo to ostvariti. Važno je da novi visoki predstavnik utjelovljuje izbor BiH, da teži pristupanju EU. Nastavićemo raditi zajedno za evropsku budućnost", poručio je.
Evropski ministri u Sarajevu uoči zasjedanja PIC-a
Francuski i njemački ministri za Evropu, Benžamen Adad i Gunter Krihbaum, doputovali su u Sarajevo, gdje su danas održali sastanak s članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH).
Oni su u glavni grad BiH stigli uoči sjednice Savjeta za sprovođenje mira u BiH (PIC), čiji bi Upravi odbor na zasjedanju sjutra i preksjutra trebalo da izabere novog visokog predstavnika u BiH.
Adad je uoči posete Sarajevu na društvenoj mreži Iks objavio da Evropa "ne sijme dopustiti da se rivalske sile miješaju u naše susjedstvo kako bi podsticale nestabilnost".
U Sarajevu je juče stigao i Stiven Dauti, britanski ministar za Evropu, Sjevernu Ameriku i prekomorske teritorije Velike Britanije.
Iz Ministarstva spoljnih poslova BiH je poslije tog susreta saopšteno da je Dauti ponovio snažnu podršku Velike Britanije punom mandatu i ovlašćenjima Kancelarije visokog predstavnika (OHR) u BiH.
Kao mogući novi predstavnici u BiH pominju se Italijan Antonio Zanardi Landi, koji, kako su objavili mediji, osim matične zemlje, ima podršku i SAD-a.
SAD su predložile i svog kandidata Vilijama Rugera, dok je, prema pisanju sarajevskih medija, Francuska kandidovala Renea Trokaza, koji ima podršku i Velike Britanije, a moguće i Njemačke.
Njemačka, Francuska i Velika Britanija, kako je ranije objavljeno, žele da zadrže postojeći model, kojim se zadržavaju "bonska ovlašćenja" visokog predstavnika, odnosno pravo da može da nameće odluke, zakone i smejnjuje izabrane zvaničnike u slučaju kršenja Dejtonskog sporazuma ili blokada rada institucija u BiH.
SAD, s druge strane, zagovara postupno smanjenje intervencionističke uloge OHR-a i veće oslanjanje na domaće lidere i institucije.
Dosadašnji visoki predstavnik Kristijan Šmit podnio je ostavku na tu funkciju, a, prema pisanju medija, učinio je to pod pritiskom SAD, jer nije riješio pitanje državne imovine u BiH i koje su mu čak zaprijetile stavljanjem na američku "crnu listu".
( A.Š. )