Incko pisao PIC-u: Ukidanjem OHR-a rizikovao bi se sukob u BiH

Bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini (BiH) Valentin Incko uputio je pismo Upravnom odboru Savjeta za sprovođenje mira (PIC) u BiH u kojem je upozorio da bi se ukidanjem Kancelarije visokog predstavnika (OHR) rizikovali sukobi u toj zemlji, dok bi ukidanje "bonskih ovlašćenja" bila nagrada secesionistima.

"Upućujem poziv svima koji u ovom trenutku razmatraju budućnost OHR - prije nego što ukinete instrumente koji su tri decenije čuvali mir i stabilnost u ovoj napaćenoj zemlji - pažljivo sagledajte posljedice njihovog preranog ukidanja", naveo je, između ostalog, Incko u pismu, koje su prenijeli sarajevski mediji.

On je istakao da OHR, "bonska ovlašćenja" i međunarodno bezbjednosno prisustvo nisu uspostavljeni kao trajna obilježja političkog života BiH, već kao "zaštitni mehanizmi dok domaće institucije ne budu u potpunosti sposobne da sporove rješavaju unutar ustavnog okvira, bez ugrožavanja mira i stabilnosti".

Incko, koji je 12 godina bio visoki predstavnik u BiH, konstatovao je da visoki predstavnik nikada nije bio prepreka na putu te zemlje ka Evropskoj uniji (EU).

"Naprotiv, kada bi se to od njega zatražilo, on je mogao čak i ubrzati evropski put", konstatovao je.

Prema njegovim riječima, ono čemu se pojedini politički akteri protive nije prisustvo visokog predstavnika, već činjenica da on na kraju može koristiti "bonska ovlašćenja" kako bi otklonio trajne blokade u državnim institucijama.

"Takvi političari se, u osnovi, ne boje međunarodnih predstavnika, već vladavine prava. U tome je suština", naglasio je bivši visoki predstavnik u BiH.

Navodeći da su sve vrijeme, dok je bio visoki predstavnik u BiH, domaćim političkim liderima pružane brojne prilike da postignu kompromis i preuzmu odgovornost u vlastite ruke, on je istako da se "nažalost, dogovor ne može postići ako ste stalno suočeni s ultimatumima ili secesionističkom politikom".

Dodao je da je lično uvijek preferirao dogovore domaćih aktera, a da je PIC dosljedno insistirao na tome da korištenje "bonski ovlšatenja" bude isključivo krajnja mjera.

Navodeći da je to bio princip djelovanja tokom većeg dijela njegovog dvanaestogodišnjeg mandata, istakao je da je pred sam kraj svog mandata iskoristio "bonska ovlašćenja" i nametnuo zakon o zabrani negiranja genocida i veličanja ratnih zločinaca i negiranje genocida.

"Donio sam takvu odluku jer sam bio čvrsto uvjeren da sistematsko negiranje zločina i rehabilitacija osuđenih ratnih zločinaca predstavljaju opasno sjeme iz kojeg bi proistekao budući sukob", konstatovao je Incko.

Incko je ocijenio da bi secesija RS "dovela do rizika da se stvori percepcija kako se etničkim čišćenjem, ratnim zločinima, pa čak i genocidom, u konačnici mogu ostvarivati politički ciljevi. Time bi se takođe sugerisalo da su oni koji su takve ciljeve nastojali ostvariti nasiljem na kraju pobijedili"

Govoreći o neriješenom pitanju državne imovine, koje je jedno od ključnih pitanja u BiH, on je naveo da su domaći političati godinama odbijali da pokrenu ozbiljnu raspravu o tom pitanju.

"Ako neko odbije da uopšte razgovara o državnoj imovini, kao što je to godinama činio bivši predsjednik Republike Srpske (RS) Milorad Dodik, onda je kristalno jasno da se u BiH ne može postići dogovor o državnoj imovini, niti se može usvojiti domaći zakon za rješavanje ovog vrlo zahtjevnog pitanja", ocijenio je Incko.

Ako se odbija dijalog o jednom tako suštinskom pitanju, naglasio je, teško je tvrditi da domaći mehanizmi mogu sami pronaći rješenje.

Incko je dalje ocijenio da Dodik i njegovi partneri traže ukidanje OHR-a i "bonskih ovlašćenja" ne zato što su izazovi riješeni, već zato što ti mehanizmi predstavljaju "posljednje efikasne mjere zaštite od politika čiji je cilj slabljenje države".

"Njihov cilj je ukloniti te zaštitne mjere i dovesti BiH u stanje nefunkcionalnosti i, na kraju, do dezintegracije", konstatovao je bivši visoki predstavnik u BiH.

Incko smatra da takav proces ne bi prošao bez posljedica, navodeći da niko ne može tvrditi da bi narušavanje dejtonskog okvira BiH prošlo mirno, ili bez rizika od stvaranja izuzetne nestabilnosti i sukoba, pa čak i rata.

On je u pismu istakao i lobiranje RS za ukidanje OHR-a, "bonskih ovlašćenja" i EUFOR-a, naglašavajući da ti predlozi znače značajno slabljenje mehanizme koji su pomogli u očuvanju stabilnosti i ustavnog poretka BiH i istovremeno promovišu političke ciljeve koji su nespojivi s duhom i slovom Dejtonskog mirovnog sporazuma, poput "nezavisne Republike Srpske".

Uputio je poziv svima koji su uključeni u donošenje odluka u vezi sa budućnošću BiH da "s najvećom pažnjom odvagaju svoje odluke".

"Nakon što se uklone određene zaštitne mjere i pređu određene linije, posljedice mogu biti nepopravljive. Istorija nas uči da je uvijek lakše sačuvati mir nego ga ponovo izgraditi nakon što jednom bude izgubljen", istakao je Incko.

Odbacio je tvrdnje da tri naroda ne mogu da žive zajedno u BiH, ističući da je tokom svog mandata video "bezbroj primjera suživota, saradnje, prijateljstva, međusobnog poštovanja i onoga što ljudi u BiH s ponosom nazivaju komšilukom, duhom dobrosusjedskih odnosa, među običnim ljudima širom cijele BiH".

"Ako prihvatimo ideju da različiti narodi ne mogu uspješno i zajedno živjeti unutar jedne države, šta nam to govori o budućnosti multietničke Evrope? Šta nam to govori o državi kao što su Sjedinjene Američke Države, koju su izgradile generacije ljudi pristiglih iz svih krajeva sijveta i koje su združenim snagama gradile zajedničku budućnost", upitao je Incko.

Upozorio je da bi secesija RS imala posljedice, koje bi izašle daleko izvan okvira BiH.

"Ona bi dovela do rizika da se stvori percepcija kako se etničkim čišćenjem, ratnim zločinima, pa čak i genocidom, u konačnici mogu ostvarivati politički ciljevi. Time bi se takođe sugerisalo da su oni koji su takve ciljeve nastojali ostvariti nasiljem na kraju pobijedili", ocijenio je Incko.

Prema njegovim riječima, ličnosti poput Radovana Karadžića i Ratka Mladića bi u očima nekih izgledale kao pobjednici, dok bi žrtve, posebno majke Srebrenice, pa čak i čovječanstvo u cjelini, bili gubitnici, dodavši da bi takav zaključak bio "moralno pogrešan, istorijski opasan i suštinski nekompatibilan sa vrijednostima na kojima je izgrađen poslijeratni mirovni sporazum".

Postavio je i pitanje – "hoće li međunarodna zajednica sada nagraditi političkog lidera, koji je petnaest godina odbijao ozbiljnu diskusiju o pitanju državne imovine i koji je to ključno ustavno pitanje pretvorio u lobistički projekat, a da pritom potencijalnim investitorima, uključujući i američke, nije otkrio da je to pitanje i dalje neriješeno"?

"Takav pristup, ne samo da podriva napore da se postigne održivo rješenje, već i rizikuje da dovede u zabludu one koji razmišljaju da investiraju na osnovu pretpostavki koje su pravno i politički neutemeljene", upozorio je bivši visoki predstavnik u BiH.

Pozvao je Upravni odbor PIC-a da "sačuvaju instrumente koji su tri decenije štitili mir i stabilnost".

"Koristite ih razborito i samo kada je potrebno, ali ih držite na raspolaganju. Čak i ako se ‘bonska ovlašćenja" rijetko koriste, samo njihovo postojanje ostaje važna garancija protiv osporavanja ustavnog poretka", zaključio je Incko.

U Sarajevu je danas počelo dvodnevno zasjedanje PIC-a na kojem bi trebalo da bude izabran novi visoki međunarodni predstavnik nakon što je nedavno ostavku na tu funkciju podnio Njemac Kristijan Šmit.

( Beta )