EU optužena da preuzima Trampov model deportacija

Zvaničnici Evropske unije (EU) su obećali da će povećati broj deportacija migranata bez dokumenata, na osnovu novog zakona za koji kritičari kažu da oponaša elemente brutalnog obračuna administracije Donalda Trampa s imigracijom.

Rojters navodi da je taj dogovor dio šireg pooštravanja migracione politike EU pod pritiskom desničarskih partija, iako je broj neregularnih dolazaka prošle godine pao za 26 odsto, na najniži nivo od 2021.

Dovršavajući ključni element reformisanog sistema EU za azil i migracije, predstavnici institucija bloka su postigli dogovor o uredbi koja će nacionalnim vlastima omogućiti da upadaju u domove ljudi radi sprovođenja naloga za deportaciju.

Osobe kojima prijeti nalog za deportaciju, a za koje se procijeni da ne sarađuju ili da postoji rizik od bjekstva, mogle bi biti zadržane u pritvoru do dvije godine, uz mogućnost produženja na 30 mjeseci, u poređenju sa sadašnjim zakonskim rokom pritvora od 18 mjeseci. Onima koji odbiju da postupe po nalogu za deportaciju mogle bi biti uskraćene socijalne naknade ili druga davanja, piše “Gardijan”.

Uredba će takođe omogućiti uspostavljanje centara za povratak izvan EU, u kojima bi osobe bez dokumenata bile zadržavane do vraćanja u zemlju porijekla. Kritičari upozoravaju da bi deportovani mogli biti slati u treće zemlje s kojima nemaju nikakvu vezu.

Nekoliko zemalja EU pregovara sa državama, uglavnom u Africi, o uspostavljanju centara za povratak, iako nijedan sporazum još nije objavljen. Neke zemlje članice već, međutim, razmatraju konkretne aranžmane: Holandija, zajedno s Danskom, Njemačkom, Grčkom i Austrijom, radi na uspostavljanju zajedničkih centara za povratak i tranzit, dok su bilateralni razgovori s Ugandom o sličnom aranžmanu stavljeni na čekanje.

Rojters piše da holandska vlada želi konkretne korake do kraja godine, suočena s pritiskom na prihvatne centre i rastućim protestima protiv migracija u mjestima u kojima se otvaraju privremeni smještaji.

Tekst dogovoren u ponedjeljak u pregovorima predstavnika glavnih institucija EU - Savjeta EU, Evropskog parlamenta (EP) i Evropske komisije - omogućiće pretres domova ljudi “ili drugih relevantnih prostorija” i zapljenu ličnih stvari kako bi se obezbijedilo postupanje po nalogu za deportaciju, piše “Gardijan”.

Pritvor će biti dozvoljen za maloljetnike bez pratnje i porodice s djecom, “kao krajnja mjera” i “na najkraći odgovarajući period, uzimajući u obzir najbolji interes djeteta”, navodi se u saopštenju EP.

Osobama za koje se procijeni da predstavljaju bezbjednosni rizik mogla bi biti izrečena doživotna zabrana ulaska u EU, u poređenju sa sadašnjom maksimalnom zabranom od 10 godina.

Silvija Karta, predstavnica briselske Platforme za saradnju sa migrantima bez dokumenata, kazala je da će zakon “izložiti stotine hiljada ljudi šteti i nasilju – od zatvaranja u imigracioni pritvor do 30 mjeseci, do razdvajanja porodica i slanja ljudi u zemlje koje čak i ne poznaju”

EU se nada da će te mjere povećati broj deportacija osoba kojima je odbijeno pravo na azil, onih koje su prekoračile dozvoljeni boravak po vizi ili nemaju pravo boravka. “Gardijan” navodi da se trenutno samo oko 20 odsto osoba koje nemaju pravo da ostanu u EU uspješno vraća u zemlje porijekla.

Evropska komisija tvrdi da će nova pravila pojednostaviti procedure i državama dati više alata za deportaciju osoba koje nemaju pravo boravka, uz poštovanje osnovnih prava. Organizacije za zaštitu ljudskih prava osporavaju tu ocjenu.

Zvaničnici EU su pozdravili zakon kao važan korak u upravljanju migracijama u bloku. “Novim pravilima imamo veću kontrolu nad tim ko može da dođe u EU, ko može da ostane i ko mora da ode”, kazao je Magnus Bruner, evropski komesar za migracije, koji je izradio prvobitne predloge.

Kritičari su optužili EU da kopira praksu američke Službe za imigraciju i carine (ICE), koja je tokom drugog Trampovog predsjedničkog mandata pokrenula oštar i nasilan obračun s migrantima bez dokumenata.

Melisa Kamara, poslanica Zelenih u EP, kazala je da tekst “slabi proceduralna prava, produžava trajanje pritvora i odobrava praksu ICE-a time što vlastima omogućava da sprovode upade u domove”.

Sporazum je postao moguć nakon što je Evropska narodna partija desnog centra (EPP) u martu glasala sa krajnje desničarskim grupama u EP kako bi progurala strože mjere za vraćanje osoba bez dokumenata. Prije nego što se EP pomjerio udesno na evropskim izborima 2024, tradicionalno je djelovao kao kočnica oštrijim instinktima država članica EU.

Pozdravljajući dogovor, Regina Doerti, poslanica EPP-a iz Irske, kazala je: “Ovaj sporazum se ne odnosi na ljude koji su u Evropu došli legalno, na one koji rade, studiraju ili doprinose našim zajednicama, niti se odnosi na ljude kojima je odobrena međunarodna zaštita. Riječ je o stvaranju zajedničkog evropskog sistema za rješavanje slučajeva u kojima je osoba prošla kroz pravni postupak i utvrđeno je da nema pravo da ostane.”

Ona je kazala da ima “previše dezinformacija” o migracijama, pri čemu se složena pitanja svode “na slogane, ogorčenje i lažne tvrdnje”.

Silvija Karta, predstavnica briselske Platforme za saradnju sa migrantima bez dokumenata, kazala je da će zakon “izložiti stotine hiljada ljudi šteti i nasilju – od zatvaranja u imigracioni pritvor do 30 mjeseci, do razdvajanja porodica i slanja ljudi u zemlje koje čak i ne poznaju”.

Ona je dodala: “S druge strane Atlantika vidimo nasilje i strah koje stvara brutalno sprovođenje imigracionih propisa ICE-a. Evropa bi trebalo da uči iz štetnih posljedica tog modela, a ne da gradi sopstvenu verziju.”

Zakon o vraćanju, koji bi Savjet EU i EP trebalo formalno da potvrde, zaokružuje dugotrajnu reformu procedura azila i migracija, pokrenutu 2020. u nastojanju da se izbjegne ponavljanje migrantske krize iz 2015. godine, kada je 1,3 miliona ljudi - mnogi iz ratom razorene Sirije i Avganistana - potražilo utočište u Evropi.

Španski premijer Pedro Sančes je u srijedu saopštio da se protivi novim pravilima EU, rekavši da su ona “beskorisna”.

( A.Š. )