Poznati slovenački ornitolog Borut Stumberger upozorava: Na Solani sve manje flamingosa i pelikana

Umjesto jedinstvenog ugođaja, posjete ulcinjskoj Solani danas uglavnom donose razočarenje jer tamo već duže posjetioci ne vide ono zbog čega najviše i dolaze - flamingose i pelikane.

To je u razgovoru za “Vijesti” kazao poznati slovenački ornitolog Borut Stumberger.

Ocijenio je da je u pitanju negativna promocija atraktivnog lokaliteta i da je neophodno mijenjati pristup problemu.

“Posjete Solani danas su problem, jer ako promovišete i dovedete ljubitelja ptica a on ne vidi ništa, sigurno da je razočaran. To je negativna promocija. Ja mislim da se to ne smije više dešavati jer će se takva promocija vratiti kao bumerang, najviše turizmu. Već duže vrijeme jedna od glavnih atrakcija koju ima Ulcinj, ne pruža ono što bi trebalo. Turisti koji dođu ne vide gotovo ništa, jer nema ptica, nema pelikana i flamigosa. A flamingosi su, koliko sam mogao da primijetim, motiv murala na jednoj zgradi u centru grada, što i onim neupućenim sugeriše da je Ulcinj osim prirodnih ljepota i grad ptica i flamingosa”, kazao je Stumberger.

Tvrdi da je u maju Solanu gotovo svakodnevno posjećivalo i do 50 ljubitelja ptica iz Švajcarske, Njemačke, Francuske, Velike Britanije, Slovenije...

“A vodenih ptica, prije svega pelikana i flamingosa nema. Nije uređen režim upravljanja vodama. Mislio sam da je to već nekako završeno ali nije, pa ni bentovi nijesu popravljeni. Takvo je stanje već tri ili četiri godine i ljudi su zaista razočarani”, kazao je.

Podsjetio je na događaj početkom maja kada je na Solani bio zajedno sa grupom stranih turista.

“Tada je došlo i oko 20 učenika jedne osnovne škole iz Bara. I oni su htjeli vidjeti flamingose ili pelikane. Djeca su išla pješice više kilometara da vide ptice. I kad su došli do kraja puta, nijesu vidjeli ništa. Bili su razočarani. No, na samom kraju Solane, usred jezera, daleko kilometar i po od nas, stajao je jedan flamingo. Golim okom bilo je nemoguće vidjeti ga. Stranci su djeci dali durbin da vide ovu jednu od najrjeđih ptica u Crnoj Gori. Nećete vjerovati što se desilo - djeca uzrasta 7-8 godina, vrištala su od sreće kad su vidjeli flaminga o kome su toliko čuli i što je bio motiv njihove posjete”, ispričao je Stumberger.

On u Ulcinj i na solanu dolazi od 2003. godine i od tada je u našoj državi i najjužnijem gradu boravio skoro 150 puta.

“Prvi put sam došao u Ulcinj 2003. godine i tada su još uvijek bile potrebne dozvole za kretanje u pograničnom pojasu Bojane. U početku sam putovao za internacionalnu fondaciju Euronatur koja se bavila zaštitom prirode duž istočnog Jadrana, a glavno uporište bio je Ulcinj, pogotovo delta Bojane, Solana i Skadarsko jezero. Cilj je bio kako zaštiti prirodu uz pomoč čovjeka, odnosno posjetitelja ili turista i tako osigurati resurse za razvitak društva. To je jako važna stvar. Ako imaš zoniran neki lokalitet ili u idealnom slučaju čak neko zaštitno područje, onda se zna gdje može da se kreće ili gdje može da se gradi. Ako je zonacija implementirana i redovito kontrolirana, to je veliki instrument za razvitak koji sprečava konflikte u budućnosti”, kazao je.

Naglasio je da je koncept zonacije, baziran na internacionlanim standardima zaštite prirode, bio predložen za Skadarsko jezero, deltu Bojane i za Solanu.

“Bazira se na modelu Biosfernog rezervata UNESCO sa centralnom (priroda), baferskom (priroda i čovijek) i tranzicijskom zonom (čovjek). Veliki doprinos radu na konceptu razvoja i zonacije dala je, malo zvuči neobično, ali upravo policija Crne Gore koja nam je u početku ljubazno omogućila pristup zatvorenim područjima i na neki način omogućila da se postavi prvi kamen temeljac za razvoj sa prirodom”, kazao je Stumberger.

Podsjetio je da je u Euronaturu bio aktivan sve do 2013. i da je usko sarađivao sa međunarodnom grupom eksperata, koju je predvodio dr Martin Schneider-Jacoby.

“Od 2013, u Ulcinj dolazim kao posjetilac. Ipak, primjećujem da se zadnjih godina neke stvari u pravcu zaštite prirode i razvitka ne odvijaju najbolje ili se presporo dešavaju. I bilo bi jako važno da se to uzme u obzir, jer naizgled male stvari u Crnoj Gori, mogu biti povod za velike štete u razvitku turizma i imidža”, naveo je.

Istakao je da je prostorno uređenje veliki problem Crne Gore.

“Gradi se svugdje i to nije dobro. Takođe, neriješen problem je i smeće. To je velika šteta, jer Crna Gora je fantastična zemlja velike prirodne ljepote. Tako su ljudi prvo oduševljeni a onda šokirani kad malo bolje vide”, kazao je.

Ocijenio je da graditi priču o Solani na osnovu budućih miliona iz EU ili ministarstava, možda i nije najbolji put za dugoročni susret ugroženih ptica i čovjeka, za razvoj Solane i turizma u Ulcinju.

Smatra da Solana treba sposobnog lidera sa mandatom i odgovornošču za razvitak lokalne zajednice i stručnim kompetencijama koje će spasiti i ugrožene ptice.

“Možete zamisliti kako bi bilo, da se povrati čelična šina za voz koja je nekada povezivala Solanu sa rtom Đerane. Te da se provuče kroz zaleđe Velike plaže do turističnog naselja na Adi. Siguran sam da bi prihodi bili duplirani, da bi bi bila spriječena gradnja putića koji uništavaju plažu i zaleđe i parkirališta. Povratili bi mir u spektakularni krajolik uz Jadransko more te stopirali poznati ulcinjski ljetni prometni haos. I na kraju, sve ovo povezali sa starim gradom i maslinjakom Valdanos. Bio bi to uz Jadransko more kulturno-civilizacijski produkt bez konkurencije. Čista pobjeda nature i kulture. I Ulcinj bi bio grad nad kojim bi kružilo hiljade flaminga i pelikana”, kazao je Stumberger.

( Samir Adrović )