Politiko: Makron i Merc putuju u Crnu Goru dok EU žuri da osigura svoju narednu granicu

Francuski predsjednik Emanuel Makron i njemački kancelar Fridrih Merc pridružili su se grupi lidera EU na samitu, dok prijestonice pokušavaju da pronađu konsenzus o tome koliko daleko i koliko brzo proces uključivanja novih članica u blok treba da ide, prrenosi Politiko.

Oni učestvuju u razgovorima u maloj balkanskoj zemlji Crnoj Gori na godišnjem samitu EU-Zapadni Balkan, dok Brisel ubrzava napore da napreduje članstvo za zemlje koje žele da se pridruže bloku. Nijedna nova članica nije primljena od kada se Hrvatska pridružila 2013, ali usred političke i ekonomske neizvjesnosti, zemlje kandidati pojačavaju pritisak da se otvore vrata.

„Postoji jasan zamah u proširenju“, rekao je predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta, koji je putovao radi razgovora sa zemljama kandidatima širom regiona tokom protekle sedmice. Crna Gora sada priprema svoj EU ugovor, Albanija napreduje u procesu, a i Moldavija i Ukrajina su otključale prvi krug pregovora, rekao je on.

„Ovo je dokaz da reforme kandidata donose rezultate i da je EU posvećena procesu proširenja. Proširenje je i ostat će zasnovano na zaslugama. U isto vrijeme, nedavni prijedlozi pokazuju da postoji nova spremnost da se proces pojednostavi i ubrza“, rekao je Košta za Politiko.

Zemlje kandidati poput Crne Gore, Albanije, Moldavije i Ukrajine kažu da proces proširenja treba da se ubrza kako bi odražavao geopolitičke realnosti u doba trgovinskih ratova i oružanih sukoba. Zvaničnici u Briselu zabrinuti su da neprijatelji mogu iskoristiti kašnjenja u procesu pridruživanja da oslabe evropske ambicije zemalja koje još nisu u bloku.

„Svako može vidjeti da je Zapadni Balkan ostrvo okruženo državama članicama EU“, rekao je zvaničnik EU, koji je tražio anonimnost da govori otvoreno. „Dakle, posljedice dobijanja uticaja od strane neprijateljskih država bile bi velike.“

Broj 28?

Crna Gora, sa populacijom od nešto više od 600.000, ima velike nade da postane 28. članica EU do 2028. Već je članica NATO-a i odlučila je samostalno koristiti euro kao svoju valutu, ali pridruživanje EU pokazalo se kao spor proces. Njena aplikacija je prvi put podnijeta Briselu 2008.

„Dosegli smo poziciju u kojoj uživamo punu podršku država članica i, kao lider među zemljama kandidatima, na putu smo da se pridružimo evropskoj porodici u planiranom vremenskom okviru“, rekao je premijer Crne Gore, Milojko Spajić, za Politiko.

Samo prošlog mjeseca, pregovarači zemlje postigli su istorijsku pobjedu, sa početkom formalnog pripremanja njenog ugovora o pridruživanju. Međutim, dok Crna Gora insistira da njena aplikacija treba da se razmatra po zaslugama, pravni uslovi pod kojima ulazi postaviće presedan za one koje slijede, uključujući Ukrajinu i Moldaviju.

Vlade EU žele da izbjegnu ponavljanje zastoja sa Mađarskom, gdje je država članica prekršila zakon EU i više puta koristila veto da blokira ključne politike.

Kao rezultat toga, niz novih „sigurnosnih mehanizama“ — pravnih mjera koje mogu dovesti do zadržavanja podrške i ograničenja prava glasa kao odgovor na nazadovanje u vladavini prava i demokratiji — biće testiran u ugovoru Crne Gore, prema trojici zvaničnika koji rade na dokumentu. Dok će dvije trećine tih uslova biti iste kao u drugim zemljama, oko trećine će biti novo, rekli su.

„Ne libimo se mehanizama zaštite ako doprinose očuvanju kredibiliteta procesa i povjerenja među državama članicama“, rekao je Spajić. „Međutim, važno je da takvi mehanizmi budu jasno zasnovani na pravilima i aktivirani isključivo u slučajevima nepoštovanja dogovorenih obaveza.“

Dodao je: „Vjerujemo da prihvatanjem evropskih vrijednosti u potpunosti, stavićemo se u poziciju u kojoj možemo uživati sva prava i preuzeti sve obaveze.“

Rastući bolovi

Početkom ove godine, Evropska komisija je iznijela ideju o znatno bržem procesu pridruživanja kao odgovor na geopolitičku neizvjesnost. Ali zemlje poput Francuske, Njemačke i Holandije vide rigorozne pregovore i obimne unutrašnje reforme kao garanciju da buduće članice neće praviti probleme kasnije.

Umjesto toga, EU planira da nastavi taj proces, nudeći predpristupne benefite kako bi zemlje kandidati što prije osjetile neke od prednosti bliže integracije. Na primjer, predsjednica Komisije Ursula fon der Lajen treba u petak da objavi da će zemlje Zapadnog Balkana dobiti pristup besplatnom roamingu u EU.

U četvrtak su Francuska i Njemačka udružile snage da predstave opcije za zemlje kandidate u regionu koje je malo vjerovatno da će se pridružiti bloku u kratkom roku — uključujući pozivanje na sastanke kao posmatrače i pružanje pristupa Jedinstvenom tržištu.

U velikom napretku, Ukrajina i Moldavija će 15. juna započeti formalno otvaranje pregovaračkih „klastera“ nakon što je novi premijer Mađarske, Peter Mađar, ukinuo dugogodišnji veto Budimpešte kao dio dogovora sa Kijevom.

Ali dok se prestonice slažu da sistem proširenja u cjelini treba da bude redizajniran i pojednostavljen da se izbjegne ponavljanje višedecenijskih pregovora Crne Gore, žale se na nedostatak prilika za lidere da razgovaraju o tom pitanju. Merc je insistirao da će pokrenuti temu na samitu EU u Briselu koji počinje 18. juna.

Uprkos njihovim brigama, strah od bezbjednosnih rizika i stranog uticaja čini sve vjerovatnijim da status quo neće opstati.

„Nakon ruske agresije u Ukrajini, Evropska komisija može predstaviti proširenje u tom kontekstu“, rekla je Nina Vujanović, crnogorska stručnjakinja za proširenje u briselskom think-tanku Bruegel. „Znati da su ove zemlje snažne ima koristi i za EU.“

( A.T. )