Trampov pritisak potkopao Netanjahua pred izbore

Benjamin Netanjahu se već dugo izraelskoj javnosti predstavlja kao neko ko je jedinstveno vješt u ophođenju s Donaldom Trampom, sposoban da obezbijedi i održi podršku američkog predsjednika.

Međutim, oštar telefonski razgovor ove sedmice, tokom kojeg je predsjednik premijera nazvao „je**no ludim“, a koji je prvo procurio u medije, da bi ga kasnije javno potvrdio i sam Tramp, ogolio je napetosti koje su se povremeno pojavljivale između dvojice lidera.

Izraelski zvaničnici, koji su za Rojters govorili pod uslovom da ostanu anonimni, priznali su da je taj razgovor bio jedan od najžustrijih koje je premijer imao s Trampom. Jedan od zvaničnika je rekao da je curenje informacija politički naškodilo Netanjahuu uoči ovogodišnjih parlamentarnih izbora.

Američki portal Aksios je u ponedjeljak prvi objavio vijest o tom razgovoru, navodeći da se Tramp ljutito suprotstavio Netanjahuu zbog izraelskih prijetnji da će nastaviti vazdušne udare na južna predgrađa Bejruta. „Sada te svi mrze. Svi mrze Izrael zbog ovoga“, citiran je Tramp.

Američki predsjednik je rekao Netanjahuu da ne gađa Bejrut nakon što je Iran upozorio da izraelski napadi u Libanu podrivaju pregovore o okončanju rata, koji je počeo zajedničkim američko-izraelskim napadima i koji je veoma nepopularan među Amerikancima.

Netanjahu nastoji da izađe u susret Trampovim zahtjevima zato što će izraelskom premijeru biti potrebna predsjednikova podrška kako se izbori budu približavali

Visoki izraelski zvaničnik rekao je Rojtersu da je Netanjahu jasno stavio do znanja Trampu da bi svaka pauza u izraelskim planovima za napad na Bejrut imala smisla samo ako Hezbolah prestane da napada sjeverni Izrael. Tramp je, rekao je zvaničnik, imao razumijevanja za taj stav.

Nakon njihovog razgovora, Tramp je rekao da su se Izrael i Hezbolah dogovorili da prestanu da pucaju jedni na druge, što je podstaklo optužbe Netanjahuovih političkih protivnika, ali i nekih u njegovoj vlastitoj vladi, da je suverenitet Izraela prepustio SAD.

„Potpuni protektorat“, rekao je lider opozicije Jair Lapid, sugerišući da je Netanjahu doveo Izrael u položaj američke klijentske države.

Netanjahu, izraelski premijer s najdužim stažom, više puta se sukobljavao i s republikanskim i s demokratskim administracijama. Ipak, Izrael je ostao najbliži saveznik Vašingtona na Bliskom istoku.

Nimrod Goren, predsjednik izraelskog instituta Mitvim, kazao je da su „razlike sada veoma javne”, za razliku od ranijeg perioda, kada su se obično tiho rješavale iza zatvorenih vrata.

Naglo okončanje ratova sa Iranom i Hezbolahom predstavljalo bi ogroman problem za Netanjahua

Tramp je u srijedu za „Njujork post” kazao da je „pomalo uznemiren” zbog toga što Netanjahu neprestano napada Liban, ali je dodao: „Veoma dobro smo sarađivali.”

Trampova odluka da se pridruži Izraelu u napadima na Iran, ne jednom već dva puta za godinu dana, djelovala je kao velika pobjeda za Netanjahua, koji je decenijama podsticao Vašington da upotrijebi svoju vojnu moć kako bi zaustavio nuklearni program Teherana.

Međutim, Tramp je preduzeo i niz koraka koje su mnogi u Izraelu doživjeli kao poteze protivne interesima te zemlje, uključujući obustavu američkih napada na jemenske Hute koje podržava Iran, ukidanje sankcija sirijskom predsjedniku Ahmedu al-Šari i naredbu da se zaustavi dvanaestodnevni rat Izraela sa Iranom u junu 2025.

I dok su Sjedinjene Države i Izrael u februaru zajednički pokrenuli kampanju protiv Irana, Izrael nije bio direktno uključen u američko-iranske pregovore o okončanju rata. Ti pregovori su vođeni poreko Pakistana, rijetkog posrednika koji nema formalne diplomatske odnose sa Izraelom.

Ratovi sa Iranom i Hezbolahom uživaju široku podršku u Izraelu, uključujući i među pristalicama Netanjahuovih političkih rivala, a veliki dio javnosti želi da se borbe nastave. To je u suprotnosti sa Sjedinjenim Državama, gdje se mnogi birači - uključujući pripadnike Trampove konzervativne baze - protive ratu.

Tramp je više puta rekao da su SAD blizu sporazuma sa Iranom o okončanju rata. Teheran insistira da svaki dogovor uključi i prekid izraelskih napada na njegovog saveznika Hezbolah u Libanu.

„U suštini nas primoravaju da stanemo”, kazao je izraelski istraživač javnog mnjenja Mičel Barak. „Više nemamo pravo glasa o tome.”

Na početku ovogodišnjeg rata sa Iranom, Netanjahu je kazao da će iranska vlada biti oborena, a njen nuklearni i raketni program uništeni. Takođe je rekao da Hezbolah, koji je u martu napao Izrael u znak podrške Iranu, mora biti razoružan u južnom Libanu. Za sada nijedan od tih ciljeva nije ostvaren.

Nedavne domaće ankete više puta su pokazale da Netanjahuova koaliciona vlada, najdesnije orijentisana u istoriji zemlje, ne bi uspjela da osvoji većinu na narednim izborima.

Netanjahu, kazao je Goren, nastoji da izađe u susret Trampovim zahtjevima zato što će izraelskom premijeru biti potrebna predsjednikova podrška kako se izbori budu približavali, uključujući i moguću posjetu američkog lidera Izraelu. Prije rata sa Iranom, u Izraelu se uveliko očekivalo da će Tramp posjetiti zemlju u aprilu kako bi mu bilo uručeno najviše državno civilno priznanje. Posljednji put je bio u posjeti u oktobru.

Međutim, pojedinim Izraelcima nije bilo prijatno zbog mjere u kojoj Tramp, kako se čini, može da utiče na izraelske vojne odluke, kazao je Goren. Nasuprot tome, u SAD pojedini Trampovi kritičari tvrde da Netanjahu ima nesrazmjerno veliki uticaj na američku spoljnu politiku.

Itamar Ben-Gvir, Netanjahuov ministar nacionalne bezbjednosti, kazao je u četvrtak da postoje trenuci kada izraelski lider mora znati da kaže „ne” čak i predsjedniku SAD.

Nadav Štrauhler, bivši Netanjahuov savjetnik, kazao je da izraelski premijer računa na Trampovu podršku na izborima.

„Način na koji će se završiti rat sa Iranom i Hezbolahom uticaće, više nego bilo šta drugo, na ishod izbora.”

Tramp je često javno obasipao Netanjahua pohvalama i javno lobirao kod izraelskog predsjednika da pomiluje premijera, kojem se u Izraelu sudi po optužbama za korupciju.

Međutim, Tramp je takođe javno naglašavao koliko je, kako kaže, Izraelu potreban Vašington, a ranije je koristio psovke govoreći o Izraelu, uključujući prošlogodišnju javnu izjavu da Izrael i Iran „nemaju pojma šta, dođavola, rade”.

Netanjahu opisuje Trampa kao „najvećeg prijatelja kojeg je Izrael ikada imao u Bijeloj kući”, nudeći onu vrstu javnih pohvala koje prijaju republikanskom predsjedniku, poznatom po tome što cijeni ličnu lojalnost i potvrdu.

Otkako su SAD i Izrael započeli rat sa Iranom, Netanjahu je povremeno govorio da sa Trampom razgovara gotovo svakodnevno, često predstavljajući izraelskoj javnosti sebe i američkog predsjednika kao ravnopravne partnere koji zajedno donose odluke.

Upitan o tom pozivu u intervjuu za CNBC u srijedu, Netanjahu je kazao da je, kao i u „najboljim porodicama”, povremeno bilo „taktičkih neslaganja” sa predsjednikom SAD.

Jedan američki zvaničnik je rekao Rojtersu da je telefonski razgovor bio jedan od nekoliko u kojima je predsjednik bio veoma direktan prema Netanjahuu, ali da njih dvojica ostaju prijatelji i bliski saveznici.

„Njihovi razgovori su prilično direktni”, kazao je zvaničnik.

Taj zvaničnik i još jedan izraelski izvor upoznat sa američko-izraelskim odnosima odbacili su svaku tvrdnju da je došlo do suštinske promjene u odnosu između Netanjahua i Trampa.

Međutim, izraelski izvor je priznao da curenje informacija o pozivu - i Trampova kasnija potvrda toga - nisu bili od koristi Netanjahuu uoči izbora, za koje ankete pokazuju da bi mogao da ih izgubi.

Štrauhler, bivši Netanjahuov savjetnik, kazao je da je percepcija raskola sa Trampom prenaglašena i da se čini da su dvojica lidera i dalje usklađena oko većine važnih pitanja.

Međutim, naglo okončanje ratova sa Iranom i Hezbolahom predstavljalo bi, kako je rekao, „ogroman problem” za Netanjahua, jer bi mnogi Izraelci to doživjeli kao da ga je Tramp primorao na takav potez.

„Niko ovdje ne želi da se osjeća kao da smo još jedna zvijezda na američkoj zastavi. Želimo da imamo osjećaj nezavisnosti”, kazao je Štrauhler.

( Rojters, A.Š. )