Rusija brani uticaj od Jermenije do Srbije

Predsjednik Vladimir Putin je očitao bukvicu dugogodišnjem savezniku Jermeniji: ako nastavi da želi ulazak u Evropsku uniju, može da se pozdravi sa jeftinom ruskom naftom i gasom.

Ruski lider je uputio upozorenje uoči današnjih parlamentarnih izbora u Jermeniji, na kojima će, prema anketama, pobijediti stranka prozapadnog premijera Nikola Pašinjana.

To nije prazna prijetnja. Jermenija, kontinentalna zemlja od tri miliona stanovnika sa vjekovnim vezama s Rusijom, u velikoj je mjeri zavisna od Moskve, koja je uoči izbora već uvodila privremene zabrane na važan jermenski izvoz.

Međutim, Putinove riječi odražavaju i neprijatnu istinu za Moskvu. Dok vodi rat u Ukrajini kojem se, poslije više od četiri godine borbi, ne nazire kraj, Rusija širom svijeta vodi sve intenzivniju i sve složeniju defanzivnu bitku kako bi sačuvala svoj geopolitički uticaj.

Dok Moskva usmjerava resurse na rat u Ukrajini, Evropska unija i Sjedinjene Države nastoje da pridobiju, ali i da pritisnu tradicionalne ruske saveznike i interese - kako u onome što Moskva smatra sopstvenim dvorištem, tako i u udaljenijim područjima.

Od Havane i Karakasa, preko Beograda do stepa centralne Azije, pa čak i u zapadnoj Africi, gdje ruske snage pomažu u borbi protiv islamista, ruski uticaj je pod pritiskom.

Jermenija, dugogodišnji primalac ruske pomoći i zemlja u kojoj se nalazi ruska vojna baza, prošlog mjeseca je potpisala sporazum o partnerstvu sa SAD, a Pašinjan je dobio snažnu podršku predsjednika Donalda Trampa.

Jermenija, nekada dio Sovjetskog Saveza, prošle godine je usvojila i zakon kojim se utvrđuje pravni osnov za pristupanje EU.

“Naravno da smo duboko zabrinuti zbog politike jermenskih vlasti usmjerene ka zbližavanju sa evroatlantskom zajednicom, čija je suštinska politika usmjerena protiv Moskve”, rekla je novinarima portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.

“Anglosaksonci se otvoreno hvale time što, kako kažu, ‘izvlače’ Jermeniju iz medvjeđeg zagrljaja ‘autoritarne Rusije’.”

Ruski ratni blogeri i analitičari kažu da se Rusija suočava sa usklađenim i uglavnom zapadnim pokušajem - kao i u drugim regionima širom svijeta - da bude potisnuta iz šireg regiona Južnog Kavkaza, čiji je Jermenija dio.

“U takvim uslovima, pitanje prilagođavanja ruske strategije (kako bi obuhvatila meku moć i ekonomske poluge) postaje ključno”, objavio je ruski analitički Telegram kanal “Tajna kancelarija”, koji ima više od 400.000 pratilaca.

Izvor blizak ruskoj vladi rekao je da Moskva vidi da zemlje poput Jermenije “sve čekaju da vide kako će se završiti rat u Ukrajini” i da neke već grade nove veze dok je Moskva uglavnom zaokupljena drugim pitanjima.

Od Havane i Karakasa, preko Beograda do stepa Centralne Azije, pa čak i u zapadnoj Africi, gdje ruske snage pomažu u borbi protiv islamista, ruski uticaj je pod pritiskom

Za Moskvu je kap koja je prelila čašu bilo to što je Jermenija prošlog mjeseca bila domaćin sastanka evropskih lidera, uključujući ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Od tada je Rusija privremeno zabranila uvoz brojne jermenske robe, upozorila da bi mogla da obustavi isporuke jeftine nafte, gasa i neobrađenih dijamanata, nagovijestila da bi Jermenija mogla biti isključena iz Evroazijske ekonomske unije, trgovinskog bloka predvođenog Rusijom, i pozvala svog ambasadora iz Jermenije na konsultacije u Moskvu.

Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika moćnog ruskog Savjeta bezbjednosti poznat po oštrim izjavama, takođe je nagovijestio da bi jermenski premijer, ako ne bude oprezan, mogao doživjeti sudbinu boljševičkog revolucionara Lava Trockog, koji je po nalogu Josifa Staljina ubijen cepinom.

U međuvremenu, Tramp, za kojeg se Moskva nadala da će do sada snažnim pritiskom primorati Ukrajinu da traži mir, umjesto toga se okomio na tri zemlje tradicionalno naklonjene Rusiji - Iran, Venecuelu i Kubu.

Njegovi potezi su podigli cijene nafte, pružajući izvjesno olakšanje ruskoj ekonomiji iscrpljenoj ratom, ali su istovremeno razotkrili nesposobnost Moskve da značajnije pomogne starim prijateljima. Havana je do sada primila samo jednu isporuku ruske nafte.

U Evropi se Moskva žali da je suočena sa sve neprijateljskijim kontinentom koji se ponovo naoružava, dok istovremeno nudi perspektivu članstva u EU zemljama u kojima je Rusija nekada imala uticaj.

Putinov saveznik Viktor Orban je u aprilu izgubio vlast u Mađarskoj, što je dovelo do odblokiranja milijardi eura iz fondova EU za Budimpeštu. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, još jedan ruski saveznik, takođe je pod pritiskom, dok su u toku potezi za ukidanje bezviznog ulaska Rusima, u trenutku kada Beograd nastoji da se približi članstvu u EU.

Rusija osjeća pritisak i u Pridnjestrovlju, separatističkoj enklavi sa ruskim garnizonom, koja je međunarodno priznata kao dio Moldavije, čije sadašnje političko rukovodstvo želi ulazak u EU.

Rusija je zabrinuta i zbog onoga što predstavlja kao sve veći prodor zapadnog uticaja u Centralnu Aziju, dok Putin na Južnom Kavkazu pokušava da prevaziđe turbulentan period u odnosima sa Azerbejdžanom, proizvođačem nafte koji je posljednjih godina ojačao veze sa Zapadom.

Priredila: A. Š.

( Rojters )