Brisel „ne gasi” kulturni identitet: Autentičnost i proces evropskih integracija

Čuvari kolašinskog tradicionalnog igranja i pjevanja kažu da ne strahuju da će njihova autentičnost biti potisnuta uticajem velikih kultura kroz proces evropskih integracija.

Iskustvo ih je naučilo da, upravo na evropskim adresama, ima senzibiliteta da se prepozna i cijeni originalnost “neuljepšane” tradicije.

Ipak, pitanje položaja malih država i njihove sposobnosti da očuvaju kulturnu posebnost i nasljeđe u tom procesu često je predmet rasprava i straha u javnosti. S druge strane, zagovornici integracija ističu da evropski kulturni programi nude i snažne mehanizme zaštite, promocije i finansijske podrške upravo malim i ranjivim kulturnim zajednicama.

Kako za “Vijesti” kaže Davor Sedlarević, osnivač i rukovodilac pjevačke grupe “Đude”, koja njeguje arhaično pjevanje, njegovo iskustvo govori u prilog činjenici da su, recimo, za tradicionalne plesove i pjevanje, tokom minulih decenija interesovanje i razumijevanje pokazivali upravo evropski eksperti.

“Mi smo još 2013. godine bili predmet interesovanja jednog evropskog univerziteta čiji su eksperti došli u Kolašin i snimili naše plesove, zaintrigirani time da u Evropi još postoji neko ko pleše samo uz pjesmu - bez ikakve svirke. Još jedan cilj tog istraživanja bio je njihov zaključak da su ulaskom u EU izgubili dosta sopstvenog nasljeđa koje se uklopilo u globalne prakse i navike. Preporučili su nam da i mi ne napravimo istu grešku, već da budemo dosljedni i oprezni u inovacijama”, kaže Sedlarević, koji vodi i kolašinski KUD, ali je i rukovodilac Etno-kampa “dr Zlata Marjanović”.

Kolašinski čuvari tradicije dobitnici su nagrade Savjeta Evrope i Evropske komisije za najbolju evropsku priču o nasljeđu. Nagrada je dobijena za tradicionalno pjevanje sa sazvukom sekunde. Potom su, 2025. godine, sa crnogorskim autohtonim plesovima i pjesmama proglašeni svjetskim šampionima prema odlukama ekspertskog žirija na jednom od tri najjača svjetska festivala. S druge strane, izostala su državna priznanja i nagrade.

Prema riječima Sedlarevića, tradicionalna kultura u Crnoj Gori ugrožena je prvenstveno neznanjem i lošim upravljanjem u oblasti folklora, zbog čega se autentične igre i pjesme, kako objašnjava, sve češće zamjenjuju estradnim, kičastim i neautentičnim verzijama koje se lažno predstavljaju kao tradicija. On tvrdi da samo mali broj ansambala danas zaista njeguje izvorni oblik, dok većina ne odražava stvarni kvalitet niti autentičnost nasljeđa.

On smatra da evropski kulturni programi i fondovi značajno doprinose očuvanju i promociji tradicionalne kulture u Crnoj Gori.

“Ukoliko se projekti iskreno napišu i sa jasnim ciljem, fondovi su veoma korisni. Mi smo imali jako dobra iskustva na tom polju jer u EU postoje eksperti koji očigledno poznaju našu kulturu bolje nego naše ‘komisije’. Problem je ogroman u našim institucijama koje nemaju školovan kadar i kojima se sve mora ‘nacrtati’. Većina njih i dalje ne vjeruje da crnogorsku igru prati samo pjesma ili ritam koraka, kao i da je netemperovani muzički sistem i sazvuk sekunde u pjevanju nukleus našeg nasljeđa. Kada imate takav odnos u domicilnim ustanovama - nemate čemu da se nadate, sem sukobu. Više novca smo povukli iz evropskih fondova nego iz naših...”, kaže sagovornik “Vijesti”.

Ne traže uljepšavanje nasljeđa

Ravnoteža između modernizacije društva i očuvanja autentičnosti, tvrdi Sedlarević, može se postići “samo kroz formiranje obrazovnih smjerova koji će, lišeni politizacije i partijskog kadrovanja, realno i sistemski izučavati nasljeđe”.

On ocjenjuje da je crnogorski kurs u izučavanju tradicionalnog plesa i pjesme u posljednjih 30-ak godina potpuno pogrešan.

“Pokušavamo sve da upakujemo u neke jeftine kičaste proizvode, dodamo narodnu nošnju, pa smatramo da smo se time ‘primakli’ prosječnom gledaocu iz EU. Nama niko iz Evrope nije tražio da uljepšavamo nasljeđe, mi smo sami to pokušali i doživjeli potpuni fijasko”, poručuje rukovodilac i osnivač pjevačke grupe “Đude”.

Međunarodna istraživačka stanica “Etno-kamp dr Zlata Marjanović - Kolašin”, čiji je Sedarević rukovodilac, jedna je od tri takve platforme u Evropi. Kako bi sačuvao rezultate svojih istraživanja i saradnika i “prevenirao izmišljanje tradicije”, Sedlarević je prije deset godina inicirao formiranje digitalne baze snimaka.

“Veliki svjetski univerziteti čuvaju snimke iz Crne Gore i, vjerovali ili ne, lakše su dostupni nego naši arhivi. Sa dva klika ili dva mejla možete da dobijete sve potrebne informacije. Svjestan onoga što nas čeka, prepoznao sam da će politizacija i partijsko-nacionalistički sistem urušiti naša znanja, te sam 2015. godine inicirao formiranje digitalne baze snimaka, makar za kolašinski kraj, i sa te strane smo ‘mirni’ u savremenim trendovima”, objašnjava on.

Sedlarević upozorava da “idealizovani folklor” koji forsiraju domaće institucije i folklorni ansambli stoji u sukobu sa naučnim i istraživačkim rezultatima i etičkim normama.

“Samo ako budemo imali institucije i prezentere koji djeluju na osnovu naučnih, a ne političkih i ideoloških referenci, možemo da ostanemo prepoznatljivi”.

Integracije i očuvanje posebnosti nijesu u sukobu

U Kolašinu evropske pozorišne stvaraoce na Međunarodnom festivalu alternativnog teatra godinama okuplja lokalni Korifej teatar. Reditelj i umjetnički direktor tog festivala Zoran Rakočević kaže da je Evropska unija u kulturnoj politici uspješna u mnogim oblastima. Prema njegovim riječima, evropske integracije i očuvanje kulturne posebnosti nijesu vrijednosti koje su u sukobu. Međutim, on je skeptičan prema sposobnosti crnogorskih institucija da sačuvaju kulturni identitet.

“Mislim da je bolje to povjeriti nekome drugome koji ima više ekspertize i ko možda umije bolje da razumije cijeli fenomen. Ne vjerujem da će evropske integracije ovdje mnogo promijeniti svijest o tome, ali makar će se neki službenici potruditi da zadovolje agende i štrikliraju zadatke. A ako ostane samo na papiru, kao sve do sada, opet slaba vajda”, kaže Rakočević.

Prema njegovim riječima, domaća pozorišna produkcija je samo u pojedinim slučajevima prilagođena širim evropskim trendovima i tržištu.

“Pozorište se i u regionu još uvijek stidljivo plasira. Smatram da, s obzirom na to da smo mala zemlja, treba da očuvamo autentičnost, da budemo društveno angažovani i da progovaramo sa ovoga krša, bez prilagođavanja mogućim produkcijskim potražnjama, i da ćemo samo tako zauzeti mjesto koje zaslužujemo. Originalnost je nešto što smo trebali da njegujemo i kao ekonomija i kao turistička destinacija. A mi smo sve obrnuto radili i sada ne možemo da odbranimo kulturna dobra od sopstvenih grešaka. Ne znam šta su evropski trendovi, ali da imamo jaka leđa, umjeli bismo da odgovorimo na njih kao lafovi i stvorimo kvalitetan kulturni proizvod”, poručuje reditelj.

Bez odgovora nadležnih, ali i dviju akademija

“Vijesti” su pitanja o tome kako se država priprema da u procesu EU integracija sačuva kulturnu autentičnost i nasljeđe poslale Ministarstvu kulture i medija, Ministarstvu evropskih integracija, dvijema akademijama nauka i umjetnosti - CANU i DANU, Upravi za zaštitu kulturnih dobara... Nakon više sedmica čekanja i ponovljenih pitanja, sa tih adresa nijesu stigli odgovori.

Pojedini akademici su kazali da je za odgovor na pitanje da li malim državama u oblasti kulture i tradicije EU integracije mogu biti prijetnja potrebno više vremena, jer je riječ o “kompleksnoj temi koja zaslužuje i naučni skup”.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović krajem maja uputio je pismo evropskoj komesarki za proširenje Marti Kos, kojim inicira snažnije uključivanje Crne Gore u vodeće evropske kulturne inicijative. On je kazao da Crna Gora želi da njen evropski put bude prepoznat ne samo kroz reforme i institucije, već i kroz kulturu, nasljeđe i vrijednosti koje vjekovima dijeli sa Evropom. U pismu se navodi da Crna Gora, kao multikulturalna zemlja i najnapredniji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji, izuzetno cijeni obnovljenu stratešku posvećenost EU kulturi, kulturnom nasljeđu i zajedničkim evropskim vrijednostima, što se ogleda u strateškom dokumentu Culture Compass for Europe.

Taj dokument je strateški okvir Evropske komisije koji definiše dugoročnu viziju razvoja kulture u Evropskoj uniji. On služi kao smjernica za buduće kulturne politike i ne predstavlja program finansiranja. Njegov cilj je da unaprijedi položaj umjetnika i kulturnih radnika, omogući širi pristup kulturi građanima, ojača kulturni i kreativni sektor i poveća vidljivost evropske kulture u svijetu. Takođe se bavi savremenim izazovima poput slobode umjetničkog izražavanja, radnih uslova u kulturi, uticaja vještačke inteligencije i nejednakog pristupa kulturnim sadržajima.

Milatović je iskazao želju da inicira razgovor o potencijalnim modalitetima uključivanja Crne Gore u inicijativu European Heritage Label, imajući u vidu značaj našeg kulturnog nasljeđa za zajedničku evropsku istoriju i vrijednosti.

Poseban prostor vidi u inicijativama koje se odnose na kulturno nasljeđe, učešće mladih, kulturnu mobilnost, regionalnu kulturnu saradnju i promociju evropskih vrijednosti kroz kulturu.

( Dragana Šćepanović )