Transatlantski sukob preko leđa BiH?

Nakon dvodnevnog zasjedanja Savjeta za implementaciju mira (PIC), visoki predstavnik Kristijan Šmit izjavio je da je postignut puni konsenzus o nastavku mandata OHR-a. Šmit očekuje da će dogovor o njegovom nasljedniku biti postignut do kraja juna, poručivši da OHR ostaje ključni stub stabilnosti u BiH do ispunjenja uslova za tranziciju.

Međutim, njegov optimizam brzo je zasjenila oštra reakcija iz Vašingtona.

Naime, Ambasada SAD izrazila je razočaranje jer PIC 3. i 4. juna nije izabrao novog visokog predstavnika.

Američka delegacija tražila je konsenzus oko italijanskog diplomate Antonija Zanardija Landija, pa iz Ambasade poručuju da primaju k znanju „evropski neuspjeh da se postigne konsenzus oko evropskog kandidata”. Upozoravaju da ih evropska neodlučnost prisiljava da preispitaju svoju ulogu u međunarodnom prisustvu u BiH.

Delegacija EU i ambasade država članica potvrdile su da novi visoki predstavnik, prema praksi, ponovo treba da dolazi iz Unije, te poručuju da do kraja mjeseca žele da završe imenovanje Šmitovog nasljednika.

Bećirović o OHR-u sa Mercom i Makronom

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović u odvojenim susretima sastao se s njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom i francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, na marginama samita EU–Zapadni Balkan u Tivtu.

Bećirović je u razgovoru s Mercom poručio da imenovanje novog visokog predstavnika mora biti izvršeno na dosadašnji način, te da OHR mora zadržati puni mandat i nadležnost za zaštitu Dejtonskog sporazuma.

Južna interkonekcija kao ulog u diplomatskoj trgovini

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić ocijenio je da SAD vrše snažan diplomatski pritisak kako bi osigurale izbor novog visokog predstavnika i stabilnost OHR-a, te da se to ne smije olako ignorisati.

On ističe da je za BiH od ključne važnosti da pozicija visokog predstavnika zadrži puni kapacitet i autoritet i upozorava da bi slabljenje ili blokada OHR-a u ovom geopolitičkom trenutku mogla proizvesti „ozbiljne destabilizujuće posljedice”.

Unutar proevropskih snaga u entitetu Federacija BiH smatraju da se zapadni pritisak može iskoristiti i za diplomatsku trgovinu.

Poslanica Naše stranke Sabina Ćudić pozvala je domaće vlasti da ne ratifikuju sporazum o Južnoj gasnoj interkonekciji sve dok SAD jasno ne predoče planove o budućnosti OHR-a i Šmitovog nasljednika. Ćudić naglašava da Sarajevo mora zauzeti znatno čvršći stav prema međunarodnim akterima „kako tranzicija unutar OHR-a ne bi išla na štetu stabilnosti i državnih institucija”.

Cvijanović za ukidanje bonskih ovlašćenja

Iako podržava „američke napore o reafirmaciji suvereniteta BiH i unutrašnjem dijalogu konstitutivnih naroda”, članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović traži da se uloga visokog predstavnika vrati u okvire Aneksa 10 do potpunog ukidanja, a da se „bonska ovlašćenja, kao ključni izvor političkih kriza, odmah uklone”.

Na istoj liniji, nakon sastanka u Sankt Peterburgu s ruskim ministrom spoljnih poslova Sergejem Lavrovom, lider SNSD-a Milorad Dodik istakao je da „Rusija ostaje privržena teritorijalnom integritetu i suverenitetu BiH prema Dejtonskom sporazumu”.

Dodik je naglasio da taj suverenitet podrazumijeva „hitan prestanak rada OHR-a i odlazak stranih sudija iz Ustavnog suda BiH”, što se kosi s pokušajima zapadnih saveznika da unutar PIC-a postignu dogovor o novom visokom predstavniku.

HNS za gašenje OHR-a

Stranke okupljene oko HNS-a (Hrvatski narodni sabor) iznijele su jedinstven stav da OHR treba definitivno da završi svoj mandat u zemlji. Saopšteno je da produžavanje međunarodnog upravljanja i intervencionizma samo amnestira domaće lidere od političke odgovornosti, zbog čega iz HNS-a poručuju da bi uloga međunarodne zajednice morala preći iz izvršne u savjetodavnu formu.

Ovaj stav umnogome korespondira sa signalima koje prema Savjetu za implementaciju mira upućuje Hrvatska.

Hrvatski premijer Andrej Plenković potvrdio je da je smjena na čelu OHR-a izvjesna, naglasivši da je ključni zahtjev Zagreba da novi visoki predstavnik „drastično smanji upotrebu vanrednih mehanizama”. Plenković tvrdi da prekomjerno korišćenje bonskih ovlašćenja već dvadeset godina unosi neravnotežu u Dejtonski sporazum i direktno slabi položaj Hrvata u BiH, dok otvorenim ostaje i pitanje trajanja samog OHR-a.

Sužanj: radi se o krupnim infrastrukturnim projektima

Novinar BHRT-a Amir Sužanj za DW ocjenjuje da je neuspjeh u imenovanju novog visokog predstavnika razotkrio „duboki apsurd” u kojem se nalazi međunarodna zajednica u BiH – dok jedne članice PIC-a zagovaraju gašenje OHR-a, istovremeno vlada nezapamćen interes globalnih faktora za to ko će naslijediti Kristijana Šmita.

U pozadini „grčevite borbe” Vašingtona za poluge OHR-a zapravo stoje krupni infrastrukturni i energetski projekti, objašnjava novinar BHRT-a.

„Evropske sile nisu spremne da potvrde visokog predstavnika po američkom ukusu, koji bi prvenstveno sprovodio interese Vašingtona u velikim energetskim projektima, poput gasovoda Južna interkonekcija”, kaže Sužanj.

Nova američka administracija, navodi on, želi na čelu institucije ličnost na koju će imati neograničen uticaj kako bi se isposlovala zakonska rješenja krojena prema apetitima izvođača radova.

„Šta BiH uopšte znači projekat ‘Južne interkonekcije’ i svi budući projekti koji su interesantni američkim investitorima, ako budući visoki predstavnik u interesu realizacije tog projekta donese odluke zbog kojih će BiH ostati bez državne imovine”, upozorava Sužanj.

Sužanj odbacuje mogućnost stvarnog povlačenja SAD iz BiH, jer je Dejton njihov izvorni politički projekat, pa bi odlazak značio „bolan poraz američke administracije”. On zaključuje da je neuspjeh u pokušaju imenovanja Šmitovog nasljednika „otvorio krupna pitanja od kojih, kako god se tumačila ova politička suočavanja, gotovo nijedno nije usmjereno na zaštitu interesa same Bosne i Hercegovine”.

( Deutsche Welle )