Sindikat uprave i pravosuđa: Različita tumačenja zakona dovela do pravne nesigurnosti oko odlaska u penziju službenika

Oni su zatražili hitno djelovanje nadležnih institucija radi, kako navode, ujednačavanja prakse i otklanjanja dilema u primjeni propisa

1200 pregleda0 komentar(a)
Nenad Rakočević, Foto: Boris Pejović

Sindikat uprave i pravosuđa Crne Gore uputio je dopis na adrese više državnih institucija, upozoravajući na neujednačenu praksu i pravnu nesigurnost u vezi sa prestankom radnog odnosa državnih službenika i namještenika po sili zakona.

Iz Sindikata navode da im se svakodnevno obraća veliki broj službenika sa pitanjem da li se u njihovom slučaju primjenjuje odredba Zakona o radu, prema kojoj radni odnos prestaje sa navršenih 67 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja, ili odredba Zakona o državnim službenicima i namještenicima, prema kojoj se radni odnos prekida sa 66 godina života.

"Pravni tim Sindikata uprave i pravosuđa Crne Gore je stava, a imajući u vidu odredbu člana 6 stav 1 Zakona o radu koja propisuje da “posebni zakon, kolektivni ugovor i ugovor o radu ne mogu da sadrže odredbe kojima se zaposlenom daju manja prava ili utvrđuju nepovoljniji uslovi rada od prava i uslova koji su utvrđeni ovim zakonom”, da se na državne službenike i namještenike treba primjeniti odredba člana 164 stav 1 tačka 1 Zakona o radu, koja kao odredba opšteg propisa o radu, daje veće pravo za zaposlene u državnim organima od posebnog zakona, tj. Zakona o državnim službenicima i namještenicima, a istovremeno na ovaj način se svi zaposleni, kako oni iz javnog, tako i oni iz realnog sektora, isključujući zakonske izuzetke, dovode u ravnopravan položaj", navodi se u obraćanju.

Sindikat podsjeća da je Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga u svom mišljenju od 18. maja 2026. godine zauzelo stav da je relevantna odredba Zakona o radu, odnosno da se radni odnos prekida sa 67 godina života, jer bi primjena niže starosne granice značila nepovoljniji položaj zaposlenih.

S druge strane, Ministarstvo javne uprave je u ranijem mišljenju zauzelo suprotan stav, navodeći da u ovom slučaju nema mjesta supsidijarnoj primjeni opšteg zakona, te da se primjenjuje posebni zakon, odnosno prestanak radnog odnosa sa 66 godina.

Dodatnu neujednačenost, kako navode iz Sindikata, potvrđuje i praksa Komisije za žalbe, koja je u pojedinim slučajevima potvrdila odluke o penzionisanju sa 66 godina života, što, kako kažu, upućuje na zaključak da su stava kao i Ministarstvo javne uprave.

"Sve navedeno je uslovilo različitu praksu u državnim organima, tj. da u jednim organima službenicima i namješenicima prestaje radni odnos po sili zakona, tj. penzionišu se sa 66 godina života, dok se u drugim organima zaposleni ne šalju u penziju sa 66 godina, već isti samtraju da je zakonski uslov 67 godina života, shodno Zakonu o radu, te je došlo do potpuno haotične situacije koja ima dalekosežne posljedice, kako po zaposlene, tako i po same državne organe. Stoga, imajući u vidu različita mišljenja dva ministartstva u odnosu na istu situaciju, kao i različitu primjenu propisa od strane državnih organa, a samim tim i različito tretiranje zaposlenih, što sve rezultira povredom prava zaposlenih, te ima za posljedicu ili nezakonit prestanak radnog odnosa ili nezakonit rad", kazali su iz Sindikata.

Oni su zatražili hitno djelovanje nadležnih institucija radi, kako navode, ujednačavanja prakse i otklanjanja dilema u primjeni propisa.

Najavljuju i da će, ukoliko se problem ne riješi, o cijelom slučaju obavijestiti javnost i medije u Crnoj Gori.

"Kao odgovoran Sindikat, vodeći računa o interesima zaposlenih, a istovremeno vodeći računa i o zakonitom postupanju organa, tražimo brzu i konkretnu povratnu informiciju o preduzetim aktivnostima i rješavanju ovog problema, dok ćemo o ovoj svojevrsnoj pravnoj anarhiji, te ozbiljnosti situacije koja traje već duži period, upoznati medije i javnost Crne Gore", zaključuje se u obraćanju koje je potpisao predsjednik Sindikata uprave i pravosuđa Nenad Rakočević.

Dopis je upućen premijeru Milojku Spajiću, predsjedniku Skupštine Andriji Mandiću, predsjednici Vrhovnog suda Valentini Pavličić, predsjednici Ustavnog suda Snežani Armenko, zaštitniku ljudskih prava i sloboda Siniši Bjekoviću, kao i resornim ministrima rada, javne uprave i pravde.