CDT: Problem sa biračkim spiskovima i migracijom birača uvrstiti u EU agendu

Pitanje integriteta biračkog spiska i evidencije prebivališta potrebno je snažnije uključiti u okvir pregovora sa Evropskom unijom (EU), ocijenili su iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT) i upozorili da ta pitanja, usljed migracija stanovništva i složenih režima državljanstva u regionu, imaju potencijal da u budućnosti postanu širi evropski izazov.

U zaključcima CDT- ove publikacije “Studija slučaja - Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska i Srbija: Balkanski četvorougao: migracija birača i granice biračkog spiska”, navodi se da organizovana migracija birača u regionu utiče na integritet izbornog procesa.

Iz CDT-a su istakli da koordinirano prijavljivanje prebivališta ili mobilizacija birača izvan mjesta stvarnog boravka radi nedozvoljenog uticaja na izborne rezultate, sve češće postaje faktor političkih kriza, sporova između država i narušavanja povjerenja u izborni proces.

Kako su pojasnili, države regiona imaju značajno različite režime državljanstva i različite pristupe pitanju biračkog prava, što je nesporno suvereno pravo svake države.

„Različiti pravni režimi, u kombinaciji sa nedovoljnom razmjenom administrativnih podataka između država, stvaraju prostor za političke sporove i manipulacije“, kazali su iz CDT-a.

Oni su upozorili da će se, bez intenziviranja dijaloga, međusobne saradnje i razmjene informacija o tom sve izraženijem problemu, teško izgraditi povjerenje i poboljšati dobrosusjedski odnosi.

„A problemi u ovim oblastima mogu kreirati bilateralne sporove koje se mogu odraziti na učlanjenje u EU zemalja regiona koji se kasnije budu priključivale“, naveli su iz CDT-a.

Oni su pojasnili da migracija birača u regionu ima najmanje tri međusobno povezane dimenzije.

„Prva se odnosi na izborni integritet i povjerenje građana u demokratski proces, a druga dimenzija tiče se bilateralnih odnosa između država“, kazali su iz CDT-a.

Prema njihovim riječima, treća dimenzija povezana je sa procesom evropskih integracija, budući da evropski okvir zaštite izbornog integriteta postavlja određene standarde u pogledu ostvarivanja biračkog prava i vođenja biračkih evidencija.

„U evropskom pravnom okviru posebno se ističe princip da birač može ostvariti biračko pravo samo jednom na istim izborima, što podrazumijeva efikasne mehanizme razmjene podataka između država i pouzdane evidencije birača“, kazali su iz CDT-a.

Kako su pojasnili, Direktivom 93/109/EZ uspostavljen je mehanizam čiji je cilj sprečavanje višestrukog glasanja na izborima za Evropski parlament, uključujući i razmjenu relevantnih podataka između država članica.

„Iako se Direktiva odnosi isključivo na izbore za Evropski parlament, ona potvrđuje značaj koji EU pridaje tačnosti registara birača, administrativnoj saradnji između država i mehanizmima zaštite izbornog integriteta“, istakli su iz CDT.

Iz te nevladine organizacije su podsjetili da su u regionu, prethodnih godina pokretane i inicijative za uspostavljanje mehanizama razmjene podataka o biračima i prebivalištu između država Zapadnog Balkana, sa ciljem sprečavanja višestrukog glasanja i zloupotreba biračkih spiskova.

„Međutim, većina tih inicijativa ostala je na nivou političkih najava i stručnih preporuka, bez jasne spremnosti da međusobno razmjenjuju podatke o državljanima i biračima“, kazali su iz CDT-a.

Oni smatraju da ulazak država Zapadnog Balkana u EU bez prethodnog rješavanja tih pitanja nosi rizik da se postojeće slabosti, u uslovima slobodnog kretanja ljudi i kapitala, kao i različitih režima državljanstva među državama članicama, „evropeizuju“.

„Potencijalna manipulacija sa biračkim spiskovima, prebivalištem i državljanstvom ne bi samo prouzrokovala nedozvoljene uticaje na nacionalne izbore zemalja regiona već bi se mogla preliti na izbore za Evropski parlament“, upozorili su iz CDT-a.

Prema njihovim riječima, ukoliko bi Crna Gora uskoro postala članica EU bez rješavanja tih pitanja, otvorilo bi se i pitanje da li bi građani država koje nijesu članice EU, poput Srbije i Bosne i Hercegovine, kroz postojeće veze državljanstva i prebivališta, mogli direktno uticati na izbor predstavnika Crne Gore u Evropskom parlamentu, odnosno imati tamo svoje predstavnike.

„Zato je potrebno snažnije uključivanje pitanja integriteta biračkog spiska i evidencija prebivališta u okvir pregovora o pristupanju EU, posebno u dijelu koji se odnosi na vladavinu prava i funkcionisanje demokratskih institucija“, naglasili su iz CDT.

Kako su dodali, usljed sve intenzivnijih migracija stanovništva i složenih režima državljanstva u regionu, ova pitanja imaju potencijal da u budućnosti postanu i širi evropski izazov.

( MINA )