Sijevo ćutanje o nuklearnom oružju poklon Kimu

Kineski i sjevernokorejski državni mediji su prošle nedjelje posvetili hiljade riječi sastanku Sija Đinpinga sa Kim Džong Unom, ali nisu pomenuli ključno pitanje za Vašington: upornu težnju Sjevera ka nuklearnom oružju koje bi moglo da ugrozi Sjedinjene Države i njihove saveznike u Aziji.

Ćutanje govori više od gomila pažljivo sastavljene propagande.

Sve dok pregovori o razoružanju konačno nisu propali 2019. godine, Vašington i Peking su bili dugogodišnji partneri u diplomatiji nastojeći da ubijede Sjevernu Koreju da odustane od svojih nuklearnih ambicija u zamjenu za prijeko potrebnu pomoć i političko priznanje.

Peking je rutinski pozivao na "denuklearizaciju" - birokratski termin za nuklearno razoružanje - i postojala je nada u Vašingtonu, kao i u Seulu i Tokiju, da će Kina iskoristiti svoj očigledan uticaj kao diplomatski i ekonomski zaštitnik Pjongjanga da gurne Sjever od nuklearne opcije.

Sijeva poseta Pjongjangu u ponedjeljak i utorak – njegova prva poslije sedam godina – mogla bi da označi kraj te nade – i da signalizira značajnu promjenu u načinu na koji on gleda na nuklearno oružje Severa.

Iz perspektive Pekinga, Sijevo ćutanje može biti priznanje koliko je daleko sjevernokorejski nuklearni program došao otkako je Kim Džong Un preuzeo vlast 2011. godine i koliko je malo vjerovatno da bi diplomatija mogla da natjera Sjever da se odrekne oružja koje smatra svojom najvećom garancijom protiv spoljnog miješanja.

Posljednje putovanje kineskog lidera u Sjevernu Koreju, 2019. godine, bilo je potpuno drugačije – kineski mediji su citirali Sija kako kaže da će njegova zemlja igrati konstruktivnu ulogu u denuklearizaciji Korejskog poluostrva.

Peking želi, prije svega, stabilnost u Sjevernoj Koreji i regionu. Kolaps Pjongjanga mogao bi da pokrene milione ljudi preko njihove dugačke zajedničke granice.

U tom cilju Kina je često izbjegavala direktno insistiranje na okončanju sjevernokorejskog nuklearnog programa, po analizi Đijonga Ženga, dekana Instituta za regionalne studije na Univerzitetu za strane studije Tjenđin u Kini.

Umjesto toga, Peking je pozivao na denuklearizaciju cijelog Korejskog poluostrva - pažljiva formulacija koja je omogućila Kini da takođe izrazi želju za okončanjem obaveza SAD da koriste svoj nuklearni arsenal za zaštitu Južne Koreje i raspoređivanje američkih bombardera sposobnih za nuklearno oružje u blizini Korejskog poluostrva.

Posljednjih mjeseci, Peking je signalizirao da želi da da prioritet stabilizaciji situacije na poluostrvu, sa denuklearizacijom kao drugim ciljem, napisao je Ženg.

"Kina sve više zaključuje da je krut pristup denuklearizacije na prvom mjestu nepraktičan i da može pogoršati bezbjednost regiona", rekao je on.

Za Kim Džong Una, izostajanje bilo kakvog javnog pominjanja ili kritike njegovih nuklearnih bombi je pobjeda. On je dugo zahtijevao međunarodno priznanje za svoju zemlju što bi moglo dovesti do ukidanja sankcija UN.

Kada je u utorak upitana da li bi Seul trebalo da smanji očekivanja od Pekinga pošto je Si izgleda izbjegavao nuklearno pitanje u Pjongjangu, portparolka južnokorejskog ministarstva spoljnih poslova Park Il insistirala je da Kina nastavlja da podržava nuklearno razoružanje kao cilj.

Slično tome, poslije prošlomjesečnog samita američkog predsjednika Donalda Trampa i Sija, Bijela kuća je saopštila da su dva lidera potvrdila svoj zajednički cilj denuklearizacije Sjeverne Koreje.

Kina je, međutim, samo saopštila da su američki i kineski lideri razgovarali o nuklearnom pitanju na Korejskom poluostrvu.

U nedjelju je Kimova sestra i visoka zvaničnica Kim Jo Džong, odbacila kao "lažne informacije" američki izvještaj sa sastanka Si-Tramp.

Kim Džong Un je prošle nedjelje otvorio novi pogon za proizvodnju komponenti nuklearnog oružja i obećao da će jačati nuklearne snage "eksponencijalnom brzinom". Njegova sestra je takođe rekla da je svaki američki pritisak na denuklearizaciju Sjeverne Koreje "anahroni san".

Moguće je da Kina ne želi da se Sjeverna Koreja i SAD previše zbližavaju, rekao je Park Von Gon, profesor na Ženskom univerzitetu Iva u Seulu, dodavši da bi Peking možda više volio da zadrži Sjever u svojoj sferi uticaja i da taj odnos koristi kao polugu u odnosima sa SAD.

Ćutanje Pekinga ne treba posmatrati kao birokratski propust, već kao namjerni strateški signal

Južnokorejski predsjednik Li Dže Mjung rekao je novinarima u ponedjeljak da Sjeverna Koreja proizvodi dovoljno nuklearnog goriva godišnje za oko 10 do 20 bombi i da je blizu usavršavanja svoje tehnologije interkontinentalnih balističkih raketa koje bi mogle da isporuče nuklearnu bombu na kopno SAD.

Kim je naglasio da je nuklearno oružje suštinski dio nacionalnog identiteta Sjevera. On je uvrstio nuklearni status Sjeverne Koreje u Ustav i posvetio sve veći deo resursa, industrije i administracije njegovom održavanju.

Neki analitičari vide kinesko izbjegavanje riječi "denuklearizacija" tokom Sijeve posjete ovog puta kao jasnu promjenu stava Pekinga i prećutno prihvatanje nuklearnog statusa Sjeverne Koreje.

"Ćutanje Pekinga ne treba posmatrati kao birokratski propust, već kao namjerni strateški signal", rekao je Seong-Hjon Li, viši saradnika u Fondaciji Džordža H.V. Buša za odnose SAD i Kine.

Kazao je da "prećutnim prihvatanjem nuklearnog statusa Sjeverne Koreje, Peking jača svoju poziciju kao nezaobilazna zainteresovana strana u svim budućim pregovorima", te bi ta promjena mogla da znači da će SAD, Japan i Južna Koreja morati da se više angažuju da odvrate Sjevernu Koreju od sadašnje nuklearne politike.

Uprkos tome, kinesko prihvatanje vojnih ambicija Sjeverne Koreje može imati ograničenja jer iako Sijeva poseta signalizira "strateški zagrljaj Kima", ona "nije blanko ček za Sjevernu Koreju", rekao je Leif-Erik Isli, takođe profesor na Ženskom univerzitetu Iva.

Peking želi stabilnost i poštovanje svojih regionalnih ambicija, rekao je Isli, a "stalno širenje vojnih kapaciteta Sjeverne Koreje pomjera granice onoga što će njen veći susjed tolerisati".

( Beta-AP )