Crna Gora je položila evropski ispit

Evropa je bila u Crnoj Gori. Crna Gora sada mora da završi svoj put u Evropu.

3190 pregleda0 komentar(a)
Foto: Kabinet predsjednika Crne Gore

Samit Evropske unije i Zapadnog Balkana u Tivtu pokazao je da Crna Gora može da završi veliki državni posao. U našoj zemlji okupilo se više od 35 delegacija, lideri država članica Evropske unije, čelnici evropskih institucija i lideri Zapadnog Balkana. Bio je to najveći i najvažniji međunarodni događaj u savremenoj istoriji Crne Gore. Po veličini i važnosti se može porediti sa samitom nesvrstanosti koji je organizovan u bivšoj Jugoslaviji. To je veliki uspjeh države i važan politički uspjeh predsjednika Jakova Milatovića.

Do ogromnog uspjeha vodili su mjeseci diplomatske kampanje, razgovora sa evropskim liderima i stvaranje novog kredibiliteta Crne Gore. Predsjednik Milatović je od početka mandata vodio evropsku politiku sa ciljem da Crna Gora do 2028. godine postane 28. članica Evropske unije.

foto: Kabinet predsjednika Crne Gore

Predsjednik je za tri godine imao 19 bilateralnih posjeta državama članicama Evropske unije. Crna Gora je ugostila 13 evropskih lidera i visokih zvaničnika, više nego u prethodna tri predsjednička mandata. Do kraja godine planirane su posjete i svim preostalim državama članicama, jer se u završnoj fazi evropskog puta mora razgovarati direktno sa svima koji će odlučivati o našem članstvu.

Tako se gradi međunarodni kredibilitet. Strpljivo, ozbiljno, korak po korak. Zato Crna Gora ima evropsku podršku kakvu ranije nije imala. U Tivtu su za istim stolom bili lideri koji odlučuju o budućnosti Evropske unije i budućnosti proširenja. To je rezultat rada, odgovornosti i političke odlučnosti.

Uobičajeno je da smo već zaboravili kako je izgledala država kada je Milatović preuzeo dužnost.

foto: Kabinet predsjednika Crne Gore

Država je bila u institucionalnom vakuumu, Skupština raspuštena, Vlada u tehničkom mandatu, Ustavni sud koji ne funkcioniše, bez vrhovnog državnog tužioca, a evropske integracije zaustavljene. Crna Gora je u međunarodnoj zajednici bila zemlja koja se zaglavila u svojim unutrašnjim podjelama.

Prvi zadatak bio je vraćanje povjerenja. U zemlji, kroz izgradnju nezavisnih i efikasnih institucija, poštovanje Ustava i vraćanje fokusa na evropski put. U inostranstvu, kroz direktan razgovor sa evropskim liderima. Otvarali smo vrata, da bismo bili prisutni na mjestima gdje se odlučuje. Iako smo napravili plan i reformsku politiku, morali smo da budemo uporni, jer izgradnja novog kredibiliteta Crne Gore se ne dešava preko noći.

Važno je podsjetiti i koliko se današnja pozicija razlikuje od perioda u kojem su evropske integracije bile politički paravan, a ne stvarni reformski proces. Za vrijeme prethodnog režima Crna Gora se predstavljala kao lider regiona, ali je rezultat bio loš: tri zatvorena poglavlja i klauzula balansa, kao jasna poruka Evropske unije da nema daljeg napretka bez rezultata u pravosuđu, borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Nakon promjena 2020. godine institucije su deblokirane, reforme pokrenute, zakoni usvojeni, dobijen je pozitivan IBAR, a potom su zatvorena i prva pregovaračka poglavlja nakon sedam godina. Ali da bi se taj proces pretvorio u stvarni napredak, bilo je potrebno izgraditi povjerenje u državu.

foto: Kabinet predsjednika Crne Gore

Upravo tu je uloga predsjednika Milatovića bila presudna. Kroz diplomatsku aktivnost, direktne razgovore sa evropskim liderima i državničku politiku, Crna Gora je ponovo postala zemlja koja može da završi pregovore i postane naredna članica Evropske unije.

Razlika je očigledna: bivši predsjednici su nekada u Briselu objašnjavali zašto kasnimo; sada, Crna Gora organizuje Samit Evropska unija - Zapadni Balkan o završnici proširenja. Nekada smo imali klauzulu balansa i tri zatvorena poglavlja; danas imamo IBAR, nova zatvorena poglavlja, povjerenje partnera, Samit u Tivtu i realan cilj da Crna Gora do 2028. godine postane 28. članica Evropske unije.

To je politički kapital koji ne smije biti potrošen na izgovore. Predsjednik Milatović je pokazao da se međunarodni ugled ne gradi opravdanjima i obmanama, već radom, povjerenjem i rezultatima. Sada sve institucije moraju da urade svoj dio posla: da završimo pregovore, uđemo u Evropsku uniju i evropski uspjeh pretvorimo u bolji život građana.

Dani oko Samita pokazali su i da je bilo pokušaja skretanja pažnje sa evropske agende, da se nametnu tenzije i da se Crna Gora prikaže kao država koja nije dorasla ni organizaciji, a još manje samom događaju. Taj pokušaj je propao, isto kao i oni da se od strane domaćih političkih aktera Samit predstavi kao beznačajan. Ipak su čak i oni tražili propusnicu da samo budu viđeni u Tivtu.

Samit je državni uspjeh. Crna Gora je pokazala da umije da organizuje najveći međunarodni događaj, upravlja rizicima i pošalje snažnu evropsku poruku.

Mi često potcjenjujemo sebe i snagu države. Lako povjerujemo da smo „mali“, podijeljeni i preslabi za velika djela. U Tivtu smo pokazali drugačiju sliku i podsjetili sebe same na našu slavnu istoriju. Kada postoji cilj, priprema i ozbiljno vođenje, Crna Gora može da uradi sve što želi.

foto: Kabinet predsjednika Crne Gore

Samit je pokazao i da Crna Gora ima presudnu ulogu u budućnosti cijelog regiona. Kada završimo pregovore i postanemo 28. članica Evropske unije, bićemo primjer cijelom regionu da evropski put ima cilj, da reforme daju rezultat i da se ozbiljan rad isplati.

Tu je suština Milatovićeve evropske politike: Crna Gora mora da završi posao. Za taj posao potrebne su funkcionalne institucije, izborna reforma, pravosuđe kojem građani vjeruju, borba protiv korupcije, bolja administracija, pošteno korišćenje evropskih fondova i razvoj koji ljudi osjećaju u svakodnevnom životu.

Evropa za građane znači bolju platu, sigurniji posao, zdravstvo bez ponižavajućeg čekanja, školu koja djeci daje znanje, puteve koji povezuju, investicije koje otvaraju radna mjesta i državu u kojoj se pravo ostvaruje kroz institucije. To je Evropa koju ljudi razumiju.

Poslije Tivta nema više prostora za izgovore. Ako su evropski lideri došli u Crnu Goru i poručili da je članstvo do 2028. nadohvat ruke, onda domaće institucije moraju da pokažu zrelost. Novi međunarodni ugled treba pretvoriti u reforme, investicije, projekte, pravnu sigurnost i bolji život građana.

Predsjednik Milatović je ovim Samitom uradio ono što predsjednik države mora da radi u odlučnom trenutku: vratio je Crnu Goru za evropski sto, izgradio povjerenje sa našim partnerima i pokazao da država ima znanje i odlučnost za najveće evropske poslove.

Crnoj Gori trebaju lideri koji znaju da rade. Lideri koji od razgovora naprave priliku, od prilike rezultat, a od rezultata korist za državu. Crna Gora je ovih dana bila domaćin Evrope. To je dokaz da ova zemlja može mnogo više nego što želimo da vjerujemo. Sada taj uspjeh treba pretvoriti u članstvo.

Evropa je bila u Crnoj Gori. Crna Gora sada mora da završi svoj put u Evropu.

(Kabinet Predjsenika Crne Gore)