DPS traži kontrolno saslušanje Đeljošaja, Vukovića, Gutića i Drobnjaka na temu životnog standarda penzionera

Klub poslanika Demokratske partije socijalista inicirao je kontrolno saslušanje potpredsjednika Vlade i ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja, ministra finansija Novice Vukovića, ministra socijalnog staranja, brige o porodici i demografiji Damira Gutića i direktora Fonda PIO Vladimira Drobnjaka, na temu: “Uticaj rasta cijena na životni standard penzionera u Crnoj Gori”, a inicijativu su podržali i potpisali i poslanici Evropskog saveza Boris Mugoša i Građanskog pokreta URA Miloš Konatar.

To je saopštio šef tog poslaničkog kluba Andrija Nikolić na pres konferenciji održanoj u Skupštini.

Kako je naveo, saslušanje je inicirano jer postoji opravdana zabrinutost da može doći do ozbiljnijeg narušavanja životnog standard najstarije populacije.

"Obraćam se javnosti isključivo jezikom zvaničnih podataka — podataka Fonda PIO, Uprave za statistiku Crne Gore (MONSTAT), Eurostata i Svjetske zdravstvene organizacije. Nema politike. Samo brojevi. Prema zvaničnim podacima Fonda PIO, prosječna penzija u Crnoj Gori iznosi oko 553 eura. Treba li da podsjećam na lažno obećanje vlade, da će od 1. Januara 2026. prosječna penzija u Crnoj Gori iznositi 600 eura. Ili da vas podsjetim kako su izjednačili one koji su 40 godina uplaćivali doprinose za PIO, sa ovima drugima koji su 15 godina uplaćivali doprinose", kazao je, dodavši da minimalna penzija iznosi 450 eura, a prema podacima Fonda PIO, nju prima oko 47.332 penzionera.

NIkolić je istakao da, istovremeno, 112.517 penzionera prima penziju ispod iznosa prosječne zarade, koja prema MONSTAT-u iznosi oko 1.014 eura.

"To znači da oko 117.000 penzionera koji žive u Crnoj Gori prima primanja daleko ispod prosječne zarade u ovoj državi. A šta se desilo sa kupovnom moći tih penzija? Prema zvaničnim podacima MONSTAT-a, zbirna inflacija u Crnoj Gori od 2021. do 2024. iznosi više od 30 odsto. Prema Eurostatu, inflacija u Crnoj Gori u 2025. godini iznosi 3,9 odsto — skoro duplo više od inflacije u Evropskoj uniji, koja iznosi 2,3 odsto. Toliko o navodima vlasti da je inflacija u Crnu Goru uvezena iz EU. Cijene hrane i bezalkoholnih pića, zdravstvenih usluga i stanovanja bilježe kontinuirani rast, kvartal za kvartalom, prema zvaničnim MONSTAT saopštenjima", rekao je.

"A kako je Vlada odgovorila na taj rast? Penzije su usklađene za 0,38 odsto u januaru 2026. i za 0,95 odsto u maju 2026. To su zvanični podaci Fonda PIO. Ukupno povećanje u 2026. godini iznosi 1,33 odsto. Inflacija 3,9 odsto. Razlika je minus 2,57 odsto. Svake godine penzioneri su realno siromašniji. Svake godine kupuju manje. Svake godine Vlada im kaže da je to napredak", dodao je Nikolić.

On je kazao da, je, u eurima, januarsko usklađivanje donijelo penzioneru koji prima minimalnu penziju povećanje od oko 1,71 euro, a majsko usklađivanje oko 4,3 eura.

"Ukupno, za šest mjeseci — manje od šest eura. Šest eura. To je cijena pola kilograma telećeg mesa u crnogorskom supermarketu. To nije usklađivanje. To je uvredа za ljude koji su četrdeset godina gradili ovu državu", istakao je.

Prema njegovim riječima, posebno zabrinjava zdravstvena dimenzija ovog problema.

"Prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije objavljenom u aprilu 2025. godine, gotovo svako deseto domaćinstvo u Crnoj Gori — tačno 9 odsto — troši katastrofalan udio prihoda na zdravstvenu zaštitu. Taj procenat je viši nego u većini zemalja Evropske unije. Penzioneri su najranjivija kategorija. Ljekovi koji nijesu na pozitivnoj listi postaju luksuz koji sebi ne može priuštiti niko ko živi od 450 eura. Penzioner koji ima dijabetes, srčanu bolest ili hipertenziju svaki mjesec mora da bira između hrane i ljekova", poručio je.

Kako je istakao, DPS pred Vladu postavlja dva jasna zahtjeva.

"Prvo: hitna izmjena modela usklađivanja penzija. Usklađivanje mora pratiti realan rast cijena hrane, ljekova i komunalija, a ne opštu stopu inflacije koja maskira stvarni skok troškova penzionerskog života. Zahtijevamo uvođenje posebne penzionerske potrošačke korpe kao zakonske osnove za usklađivanje. Drugo: hitno proširenje pozitivne liste ljekova i ukidanje administrativnih barijera koje penzionere sprečavaju da ostvare pravo na besplatne ljekove. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, upravo su ljekovi i medicinski proizvodi glavni uzrok katastrofalne zdravstvene potrošnje u Crnoj Gori".

Nikolić je poručio da "ovo nijesu politički zahtjevi".

"Ovo su zahtjevi koje diktira elementarna socijalna pravda i ono što zvanični podaci jasno pokazuju. Vlada ima parlamentarnu većinu. Ima budžet koji bilježi, kako kažu, rekordne prihode. Ima sve alate. Ono što nema jeste politička volja da ih upotrijebi za one koji su tu državu izgradili. Društvo koje pristaje da njegovi najstariji građani biraju između hrane i ljekova nema pravo da govori o ekonomskom prosperitetu. To je društvo socijalne nebrige. I ta nebriga ima adresu: Vlada Crne Gore", zaključio je.

( A.T. )