Više od 75 odsto građana spremno da mijenja navike radi zaštite životne sredine

Više od 75 odsto crnogorskih građana spremno je da promijeni svoje navike radi zaštite životne sredine, a njih gotovo 70 odsto vjeruje da država može uspješno da ispuni obaveze iz te oblasti.

To je pokazalo istraživanje javnog mnjenja o zaštiti životne sredine i Poglavlju 27, koje je za potrebe Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera (MERS) sprovela Agencija Spektrum analitika tokom aprila i maja, na uzorku od hiljadu ispitanika.

Autor istraživanja Miloš Bešić rekao je da se Crna Gora suočava sa izazovima u pojedinim oblastima, posebno kada je riječ o zagađenju vazduha sitnim česticama.

On je ukazao na značaj praćenja objektivnih pokazatelja stanja životne sredine, pored stavova građana, a kao jedan od najrelevantnijih međunarodnih pokazatelja izdvojio je Environmental Performance Index (EPI), koji izrađuju istraživači sa Univerziteta Yale za 180 država svijeta.

On je rekao da se Crna Gora po tom indeksu nalazi na 73. mjestu, sa skorom od 47,7 poena.

Bešić je dodao da više od tri četvrtine građana smatra da je Crna Gora izložena problemima u oblasti životne sredine.

„Kada je riječ o najvećim ekološkim problemima, građani su na prvo mjesto stavili nelegalno odlaganje otpada i divlje deponije, koje je kao najveći problem navelo 27,1 odsto ispitanika. Na drugom mjestu je zagađenje vazduha sa 19,9 odsto“, kazao je Bešić.

On je rekao da ta dva problema građani prepoznaju kao ključna i upravo bi na njih trebalo posebno usmjeriti javne politike.

Bešić je istakao da su među značajnim problemima građani naveli i neplansko širenje urbanih zona, zagađenje rijeka i drugih voda, neadekvatno upravljanje komunalnim otpadom, ugrožavanje prirodnih resursa i nedostatak sistema za prečišćavanje voda.

„Istraživanje je pokazalo i da je 76,5 odsto građana upoznato sa pregovaračkim poglavljima u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU), dok je 69,3 odsto čulo za Poglavlje 27 koje se odnosi na životnu sredinu i klimatske promjene“, rekao je Bešić.

Kako je naveo, kada je riječ o informisanosti o procesu pristupanja EU, oko 40 odsto ispitanika smatra da je informisano, dok približno isti procenat navodi da nije dovoljno informisan.

Bešić je rekao da velika većina građana smatra da su pitanja zaštite životne sredine važna za proces evropskih integracija, a da više od 70 odsto ispitanika podržava usklađivanje Crne Gore sa standardima EU u toj oblasti.

On je naveo da bi 60 odsto građana podržalo usklađivanje sa evropskim standardima čak i ukoliko bi to dovelo do povećanja troškova za građane i privredu.

Bešić je kazai da gotovo 70 odsto građana vjeruje da Crna Gora može uspješno da ispuni obaveze iz oblasti zaštite životne sredine u procesu pristupanja EU.

„Na pitanje koje bi koristi donijelo zatvaranje poglavlja iz oblasti životne sredine, ispitanici su na prvo mjesto stavili poboljšanje zdravlja građana. Kao značajne koristi naveli su i približavanje Crne Gore Evropskoj uniji, unapređenje kvaliteta života, razvoj turizma i privlačenje investicija“, rekao je Bešić.

Istraživanje je pokazalo i visok nivo deklarativne spremnosti građana da lično doprinesu zaštiti životne sredine.

„Njih 76,2 odsto navelo je da je spremno da promijeni svoje navike radi zaštite životne sredine“, precizirao je Bešić.

On je kazao da kod takvih pitanja često postoji element socijalno poželjnih odgovora, ali da rezultat pokazuje da građani prepoznaju potrebu za promjenom ponašanja i važnost ličnog doprinosa.

Govoreći o povjerenju u institucije koje sprovode politike zaštite životne sredine, Bešić je naveo da najveće povjerenje građani imaju u nevladine organizacije koje se bave zaštitom životne sredine, kojima vjeruje 49,9 odsto ispitanika.

„Slijede lokalne samouprave sa 40,4 odsto povjerenja, Ministarstvo ekologije sa 37,4 odsto i Vlada Crne Gore sa 36,4 odsto“, rekao je Bešić.

Kako je kazao, postoji širi problem opadanja povjerenja u institucije, koji nije prisutan samo u Crnoj Gori, već i širom Evrope.

„Povjerenje se teško gradi, a lako gubi. Institucije ga mogu povećati kroz rezultate, transparentnost, odgovornost i kontinuiranu komunikaciju sa građanima“, poručio je Bešić.

Na pitanje da li će Ministarstvo ekologije uspješno zatvoriti poglavlja koja se odnose na životnu sredinu, on je kazao da je 42,7 odsto ispitanika odgovorilo potvrdno, dok 22,7 odsto nije moglo da procijeni.

„Istraživanje je pokazalo i da dvije trećine građana vjeruje da bi članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji doprinijelo unapređenju zaštite životne sredine“, rekao je Bešić.

On je istakao da je ekološka svijest građana na visokom nivou, da građani prepoznaju značaj zaštite životne sredine za evropske integracije i da su spremni da podrže reforme i ličnim angažmanom doprinesu ostvarivanju tih ciljeva.

Ministar ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Damjan Ćulafić pojasnio je da je cilj bio da se sagleda realno stanje u trenutku kada se intenzivno radi na podizanju svijesti stanovništva i zatvaranju Poglavlja 27.

„Podaci su u mnogo čemu ohrabrujući, iako postoje oblasti u kojima rezultati nijesu tako dobri. Oni će nam poslužiti kao osnova da u budućnosti neke državne politike kreiramo na drugačiji način. Smatram da smo metodološki ispravno postupili i da imamo kredibilno i ozbiljno istraživanje iz kojeg ćemo mnogo naučiti“, rekao je Ćulafić, prenosi PR Centar.

On je najavio da će sjutra na sjednici Vlade biti utvrđen Predlog zakona o zaštiti vazduha, koji će biti predstavljen javnosti na konferenciji za novinare.

Govoreći o obavezama iz Poglavlja 27, Ćulafić je rekao da Ministarstvu preostaje da Vlada utvrdi još dva zakona – Zakon o upravljanju otpadom i Zakon o zaštiti prirode.

„Na taj način bismo aktivnosti u oblasti usklađivanja sa evropskom pravnom tekovinom priveli kraju. Brojimo sitno do zatvaranja poglavlja i mislim da u periodu od danas do kraja juna moramo biti maksimalno fokusirani na taj posao“, rekao je Ćulafić i apelovao na političke aktere, nevladin sektor, medije i građane da se uključe u taj proces.

On je istakao da je zadovoljan podatkom da više od 40 odsto građana vjeruje da MERS može da zatvori Poglavlje 27.

„Uzimajući u obzir turbulencije koje su posljednjih godina prisutne u crnogorskom društvu i administraciji, smatram da povjerenje građana u institucije nije na niskom nivou“, rekao je Ćulafić.

On je ocijenio da rezultati predstavljaju dobar pokazatelj percepcije građana o ključnim ekološkim problemima u Crnoj Gori.

Kako je naveo, posebno je značajan podatak da građani zagađenje vazduha prepoznaju kao jedan od najvećih problema.

„To znači da je novi Zakon o zaštiti vazduha, koji smo utvrdili i koji će, nadam se, vrlo brzo biti usvojen, potreban građanima. Nekada se čini da se donošenju zakona ne pridaje dovoljno pažnje, ali vidimo koliko građani ovu temu doživljavaju kao važnu“, rekao je Ćulafić.

On je istakao da rezultati istraživanja pokazuju podudarnost između prioriteta koje prepoznaju građani i aktivnosti koje sprovodi Ministarstvo.

„Građani divlje deponije i nelegalno odlaganje otpada vide kao najveći ekološki problem u Crnoj Gori. Upravo zato sam veoma zadovoljan aktivnostima koje smo do sada sproveli, pogotovu uzimajući u obzir jučerašnju akciju u Tivtu koju smo sproveli zajedno sa Minsitarstvo odbrane i Vojskom Crne Gore“, naveo je ministar.

Ćulafić je podsjetio da su do sada uklonjene 103 divlje deponije i poručio da nastavljaju da rade na tom problemu, posebno kroz kampanju koju realizujemo uz podršku Delegacije EU u Crnoj Gori.

On je ukazao i na podatak da građani među najveće probleme svrstavaju neplansku gradnju.

„To ne znači da građani ili institucije smatraju da ne treba graditi i razvijati urbane sredine. Naprotiv, razvoj je potreban, ali je važno da se odvija planski i održivo“, rekao je Ćulafić.

On je najavio da bi Vlada u narednih desetak dana trebalo da usvoji ekološku mrežu Natura 2000.

„Vjerujem da će ona doprinijeti boljem planiranju prostora i razvoju takozvane zelene infrastrukture, ali na održiv i planski način“, naveo je Ćulafić.

( MINA )