Tehnološki fakultet UCG pokrenuo tri nova programa za "generaciju koja će mijenjati Crnu Goru"
Kako navode, njihovo uvođenje predstavlja važan korak u daljem razvoju Fakulteta i prilagođavanju obrazovanja savremenim izazovima i društvenim promjenama
Tehnološki fakultet Univerziteta Crne Gore ulazi u novu razvojnu fazu sa tri akreditovana studijska programa - Životna sredina i održivi razvoj, Tehnološko inženjerstvo i Prehrambeno i bioprocesno inženjerstvo, saopšteno je iz te ustanove.
Kako navode, njihovo uvođenje predstavlja važan korak u daljem razvoju Fakulteta i prilagođavanju obrazovanja savremenim izazovima i društvenim promjenama. Nova generacija studenata biće ujedno i prva generacija koja će studirati po ovim programima, razvijenim u skladu sa savremenim evropskim standardima i potrebama vremena.
Odgovarajući na pitanje šta stoji iza ove transformacije, dekanica Irena Nikolić podsjeća da taj fakultet postoji više od pola vijeka.
"Od svog osnivanja pa do danas Fakultet je više puta vršio usklađivanje svojih studijskih programa sa aktuelnim potrebama tržišta rada, a u skladu sa privrednim razvojem Crne Gore. Posljednja reforma koja podrazumijeva osnivanje tri nova studijska programa, Prehrambeno i bioprocesno inženjerstvo, Životna sredina i održivi razvoj i Tehnološko inženjerstvo, a koju je pratila i promjena imena iz Metalurško-tehnološkog u Tehnološki fakultet, predstavlja iskorak koji ne podrazumijeva samo administrativne promjene i promjene imena studijskih programa već prilagođavanje visokog obrazovanja savremenim tehnološkim i ekološkim izazovima. Novi studijski programi integrišu znanja iz inženjerstva, zaštite životne sredine, održivog razvoja, biotehnologije i prehrambenih tehnologija, stvarajući interdisciplinarni pristup obrazovanju budućih stručnjaka", kazala je.
Dodala je da novi studijski programi predstavljaju odgovor i na razvojne prioritete Crne Gore i na evropske politike koje Crna Gora preuzima u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
"Transformacija se oslanja na više strateških dokumenata države koji definišu pravce razvoja obrazovanja, privrede i održivog razvoja, a neke od njih su: Strategija pametne specijalizacije Crne Gore (S3) koja posebno ističe održivu poljoprivredu i prehrambeni sektor, zaštitu životne sredine, inovacije i razvoj novih tehnologija; Nacionalna strategija održivog razvoja do 2030. g., kojom je životna sredina definisana kao jedan od stubova održivog razvoja Crne Gore; Strategija upravljanja otpadom Crne Gore do 2030. godine podrazumijeva širok spektar ciljeva u pogledu stvaranja željenih uslova koji, kao rezultat, treba da doprinesu poboljšanju kvaliteta života stanovništva. Evropski zeleni plan koji ukazuje na rastuću potrebu za stručnjacima koji mogu da odgovore na izazove klimatskih promjena, održivog upravljanja resursima i razvoja cirkularne ekonomije", rekla je.
Nikolić ističe da podaci nacionalnih institucija ukazuju na rast proizvodnje i investicija u prehrambenoj industriji, ali i na izraženu uvoznu zavisnost, što dodatno naglašava potrebu za jačanjem domaćih kapaciteta i razvojem kvalifikovanog stručnog kadra.
"U tom kontekstu, razvoj kvalifikacije u oblasti prehrambenog i bioprocesnog inženjerstva predstavlja direktan odgovor na identifikovane potrebe tržišta rada i doprinosi boljem povezivanju obrazovanja i privrede. Realizacija pomenutih strateških dokumenta zahtijeva i stručni kadar sposoban da vodi tehnološke i ekološke transformacije u privredi a Tehnološki fakultet kroz nove programe nastoji da obrazuje upravo takve kadrove. Naš cilj nije bio samo da modernizujemo postojeće studije, već da obrazujemo kadar koji će biti sposoban da doprinese tehnološkom razvoju Crne Gore i bude konkurentan na evropskom tržištu rada", kazala je.
Na pitanje kakve karijerne prilike otvaraju novi studijski programi studentima koji ih danas upisuju, Nikolić odgovara da otvaraju širok spektar karijernih mogućnosti u oblastima koje bilježe kontinuirani rast kako u Crnoj Gori, tako i na međunarodnom tržištu rada.
"Po završetku studijskog programa Životna sredina i održivi razvoj moći će da rade u institucijama koje se bave kontrolom kvaliteta životne sredine, upravljanjem prirodnim resursima, otpadom i vodama, kao i u kompanijama koje razvijaju projekte održivog razvoja i energetske efikasnosti. Studenti Prehrambenog i bioprocesnog inženjerstva biće osposobljeni za rad u prehrambenoj industriji, laboratorijama za kontrolu kvaliteta i bezbjednosti hrane, biotehnološkim kompanijama, organima državne uprave (Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Ministarstvo zdravlja (kvalitet vode za piće)), kompanije koje se bave zaštitom životne sredine, industrijski prehrambeni sektor; nevladin sektor; konsultantske kompanije; obrazovne institucije kao i uslužni i trgovinski sektor. Diplomci Tehnološkog inženjerstva sticaće znanja primjenjiva u različitim industrijskim sektorima, od proizvodnje i prerade materijala do upravljanja tehnološkim procesima i razvoja novih tehnologija i materijala sa akcentom na inovacije", objašnjava.
Ona dodaje da je praktična nastava ključni faktor transformacije Tehnološkog fakulteta i osnivanja novih studijskih programa.
"Studenti će već na osnovnim studijama imati priliku da rade u laboratorijama fakulteta, gdje stiču iskustva u oblasti analitičkih ispitivanja, kontrole kvaliteta, biotehnologija,prehrambenih tehnologija,bioprocesa i zaštite životne sredine. Pored laboratorijskog rada kroz različite obrazovne programe, studenti Tehnološkog fakulteta imaju mogućnost uključivanja u naučno istraživačke projekte", saopštila je.
Nikolić ukazuje da se, trenutno, na fakultetu realizuje nekoliko projekata u saradnji sa nacionalnim i međunarodnim partnerima na kojima postoji mogućnost uključivanja studenata master i doktorskih studija u naučno istraživački rad kroz izradu svojih master i doktorskih teza a za svršene master studente postoji i mogućnost zapošljavanja na naučno-istraživačkim projektima.
"Na taj način imaju priliku da se već tokom studija ili neposredno po završetku studija upoznaju sa savremenim istraživačkim metodama i rade na rješavanju konkretnih problema iz prakse. Posebnu pažnju posvećujemo saradnji sa privredom kroz realizaciju stručne prakse i terensku nastavu kako bi studenti primijenili stečena teorijska znanja u realnom radnom okruženju.U narednom periodu planiramo dodatno jačanje saradnje sa privredom i uključivanje studenata u međunarodne projekte, čime će im biti omogućeno da steknu iskustva koja su uporediva sa praksama na vodećim evropskim univerzitetima", ističe.
Upitana da prokomentariše - ako bi danas jednom maturantu, koji još uvijek nije siguran šta da upiše, u nekoliko rečenica objasnila zašto je Tehnološki fakultet pravi izbor, šta bi mu rekla, Nikolić odgovara da bi mu rekla da izabere studije koje će mu za četiri ili pet godina otvoriti vrata profesijama budućnosti, a ne samo zanimanjima današnjice.
"Tehnološki fakultet obrazuje stručnjake za oblasti koje će imati sve veći značaj – od održive proizvodnje hrane i biotehnologije do zaštite životne sredine, zelenih tehnologija i novih materijala. Studenti koji se opredijele za nove studijske programe, već na osnovnim studijama će osim teorijskih znanja steći i praktična znanja i vještine koje prodrazumijevaju rad u laboratorijama. Tehnološkog fakulteta i mogućnost upoznavanja sa savremenom opremom iz oblasti kontrole kvaliteta životne sredine, karakterizacije materijala i ispitivanja kvaliteta hrane čime će razvijati vještine koje su potrebne savremenoj privredi. Zato Tehnološki fakultet nije izbor samo za one koji vole prirodne nauke, već za mlade ljude koji žele da grade most između prirodnih nauka i novih tehnologija odnosno inovacija. Ako želite studije koje povezuju nauku, inovacije i stvarne potrebe društva, Tehnološki fakultet je mjesto gdje možete izgraditi karijeru", zaključuje.
( A.T. )