Babić Galić o izjavi Milatovića: Prizivanje retorike iz vremena kada je teritorijalne aspiracije pratio zveket tenkova

Izjava da Rt Oštro pripada Crnoj Gori razumljivo se doživljava kao korak unazad jer priziva retoriku iz vremena kada je teritorijalne aspiracije Crne Gore prema hrvatskom jugu pratio zveket tenkova, saopštila je Vanda Babić Galić, specijalna savjetnica ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana.

"Očekivati podršku Hrvatske za put prema članstvu u Evropskoj uniji (EU), a istovremeno svojatati hrvatsku državnu teritoriju, u najmanju ruku je u kontradikciji s evropskim vrijednostima i time ne doprinosi evropskom putu Crne Gore", kazala je Babić Galić u intervjuu za list Slobodna Dalmacija.

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović kazao je početkom juna da smatra da Rt Oštro na poluostrvu Prevlaka u pregovorima sa Hrvatskom oko razgraničenja treba da pripadne Crnoj Gori jer se na taj način čuva ulaz u Bokokotorski zaliv.

Prema Privremenom protokolu o Prevlaci iz 2002. godine, taj rt sa istoimenom austrougarskom tvrđavom iz 19. vijeka nalazi se u sastavu Hrvatske, dok je more pod privremenim režimom koji dijele Crna Gora i Hrvatska.

Babić Galić je u intervjuu rekla da je Samit EU-Zapadni Balkan koji je 5. juna održan u Tivtu pokazao da Evropska unija (EU) nije odustala od politike proširenja.

"Ključna poruka zemljama zapadnog Balkana je da vrata više nisu zatvorena, ali ulaznica se temelji isključivo na ostvarenim rezultatima i reformama. Za Crnu Goru poruka je vrlo jasna, prvi put nakon dugo vremena članstvo nije apstraktna perspektiva, nego ostvariv politički cilj. Što se tiče Bosne i Hercegovine (BiH), Hrvatska je snažan zagovarač proširenja i u tom kontekstu posebno brinemo o evropskoj perspektivi susjedne BiH. Ovo pitanje ključno je za stabilnost jugoistoka Evrope. Uprkos složenosti i izazovima procesa proširenja, smatramo nužnim da nastavimo da se aktivno bavimo ovim pitanjem i da ga držimo visoko na dnevnom redu EU u daljim raspravama, kao što je to predsjednik Vlade Republike Hrvatske u ponedjeljak napravio odlaskom u Sarajevo i potpisivanjem sporazuma o graničnim prelazima koji BiH još više približavaju Hrvatskoj, a time i EU", kazala je Babić Galić.

Ona je rekla da je za Srbiju je poruka možda najvažnija.

"Politika sjedjenja na dvije stolice ima svoj rok trajanja. Brisel više nije spreman tolerisati izbjegavanje strateškog opredjeljenja. Vučićeva vanjska politika balansiranja doživjela je totalni krah. Ipak, incident s čarter-letom sumnjivih osoba iz SNS-a dodatno je podsjetio da je zapadni Balkan još uvijek prostor na kojem srpski politički uticaj prelazi granice lakše nego evropske vrijednosti", poručila je Babić Galić.

Slobodna Dalmacija: Može li se reći da je u posljednjih godinu dana došlo do pozitivnih pomaka u odnosima Hrvatske i Crne Gore?

Babić Galić: Hrvatska otvoreno zagovara evropski put Crne Gore. Istovremeno, Podgorica pokazuje veću spremnost za razgovor o otvorenim pitanjima nego što je to bio slučaj prije nekoliko godina. Ipak, spremnost za razgovor nije isto što i postignuto rješenje. Otvorena pitanja – od ratne ostavštine, nestalih, isplate odštete logorašima, promjene imena bazena, sigurnost spomen-ploče u Morinju do otete imovine Hrvatima Boke i graničnih sporova – neće nestati sama od sebe. Predsjednik Vlade Andrej Plenković jasno ih je iznio u osam tačaka i sada je trenutak da se zatvore.

Prvi četnik Evropske unije

Slobodna Dalmacija: Kako tumačite prestrojavanje na političkoj sceni Crne Gore? Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić, kojem je vojvoda Mile Rakočević dodijelio titulu četničkog vojvode, čovjek kojeg je Hrvatska proglasila nepoželjnom osobom, koji se glasno zalagao za izlazak njegove zemlje iz Atlantskog saveza, sada stranim političarima objašnjava kako je 75 posto građana Crne Gore za ulazak u EU. K tome se, vrlo pažljivo, ali vidljivo, odmiče i od politike Aleksandra Vučića, za kojeg smo bili uvjereni kako je njegov mentor.

Babić Galić: Nekadašnje podjele između prozapadnih i prosrpskih blokova postupno ustupaju mjesto podjeli između onih koji žele učestvovati u evropskom projektu i onih koji ostaju vezani uz obrasce iz prošlosti koji su okaljali crnogorsko ime. Andrija Mandić vrlo dobro razumije političku matematiku.

Ako je tri četvrtine građana za članstvo u EU, onda je politički neracionalno ostati na pozicijama koje vode izolaciji. To ne znači da je promijenio svoj politički pogled, nego se prilagodio novim okolnostima. Istovremeno, vidljivo je kako se dio crnogorske političke elite postupno emancipuje od tzv. srpskog sveta, što može samo pomoći njihovu daljnjem putu prema EU.

Slobodna Dalmacija: Jakov Milatović, predsjednik Crne Gore, iznikao iz Pokreta Euvropa sad, nedavno je rekao kako bi, iz bezbjednosnih razloga, Prevlaka (Rt Oštro) trebala pripasti Crnoj Gori. Upravo je prekrajanje granica, 'ispravljanje grešaka priučenih komunističkih kartografa' (citat bivšeg predsjednika Mila Đukanovića) bio jedan od ključnih povoda učestvovanju Crne Gore u srpskoj agresiji na Hrvatsku. Kako tumačite ponovno uvođenje Prevlake među otvorena pitanja?

Babić Galić: Prema dominantnom tumačenju međunarodnog prava, važno je napraviti razliku između kopnenog područja Prevlake i razgraničenja na moru. Prevlaka kao poluostrvo, odnosno kopno, nije otvoreno pitanje. Granica na kopnu utvrđena je još u vrijeme raspada SFRJ, primjenom načela "uti possidetis juris", prema kojem su republičke granice postale međunarodne državne granice. Rt Oštro i cijela Prevlaka nalaze se u sastavu Republike Hrvatske. To je potvrđeno i kroz dugogodišnji režim privremene demilitarizacije te kasnije bilateralne aranžmane između Hrvatske i tadašnje SRJ, odnosno Crne Gore.

Otvoreno pitanje odnosi se na razgraničenje na moru u području ulaza u Bokokotorski zaljev, odnosno na određivanje crte razgraničenja teritorijalnog mora i pripadajućih morskih pojaseva. Upravo zato govorimo o "graničnom pitanju na moru", a ne o teritorijalnom sporu oko same Prevlake. Zbog toga bih u pitanju bila oprezna s formulacijom tipa "neka pitanja ostaju otvorena, uključujući granični spor na području Prevlake...", jer ona može sugerisati kako je status samog poluostrva sporan.

Preciznije bi bilo reći kako neka pitanja ostaju otvorena, uključujući pitanje razgraničenja na moru na ulazu u Bokokotorski zaliv.

Takođe, kada se komentarišu izjave predsjednika Jakova Milatovića o Prevlaci, treba imati na umu da one ne znače nužno da je Crna Gora službeno otvorila pitanje kopnene granice. Dakle, stručnije i preciznije je reći kako Prevlaka nije otvoreno teritorijalno pitanje, već je otvoreno pitanje razgraničenja na moru između Hrvatske i Crne Gore. Sva druga tumačenje mogu izazvati zabrinutost u hrvatskoj javnosti.

Milatović u kontradikciji

Slobodna Dalmacija: Ali čovjek je rekao što je rekao...?

Babić Galić: Izjava da Rt Oštro pripada Crnoj Gori razumljivo se doživljava kao korak unazad jer priziva retoriku iz vremena kada je teritorijalne aspiracije Crne Gore prema hrvatskom jugu pratio zveket tenkova. Očekivati podršku Hrvatske za put prema članstvu u EU, a istovremeno svojatati hrvatsku državnu teritoriju, u najmanju ruku je u kontradikciji s evropskim vrijednostima i time ne doprinosi evropskom putu Crne Gore.

Slobodna Dalmacija: Kako tumačite najavu da je Crna Gora oformila tim za razgovor o školskom brodu "Jadran"?

Babić Galić: Želimo čuti njihove međunarodnopravne eksperte i pravne argumente. Stav Hrvatske je jasan. Školski brod "Jadran" sastavni je dio sukcesijske vojne mase bivše SFRJ. Kao školsko sredstvo nekadašnjeg Mornaričko-školskog centra bio je baziran u Hrvatskoj, u Splitu. Po principu baziranja početkom 90-ih godina, raspadom višenacionalnih socijalističkih država u istočnoj Evropi, vojnu imovinu dijelili su, na primjer, Česi i Slovaci, Ukrajinci i Rusi, uz dodatne aranžmane diobe koji su se temeljili na dogovoru.

Tivat nikad nije bio luka baziranja "Jadrana". Da nije bilo ratne agresije Srbije i Crne Gore, "Jadran" bi danas bio u Splitu, u svojoj luci. Brod je projektovao hrvatski inženjer Jozo Škarica, ugradivši u brod ono najljepše od hiljadugodišnje hrvatske brodogradnje. Nasuprot beogradskoj politici zanemarivanja mora za vrijeme Kraljevine Jugoslavije i omalovažavajućoj poruci Nikole Pašića Hrvatima: "More? Što li je to? Može li se ono orati?", izgradnju "Jadrana" iniciralo je udruženje "Jadranska straža" iz Splita, koju su osnovali Hrvati, ugledni Splićani, čija su inicijalna financijska sredstva bila odlučujuća. Da nije bilo "Jadranske straže", ne bi bilo ni "Jadrana".

Za Crnu Goru bilo bi korisno da se pitanje "Jadrana" konačno riješi po uzusima međunarodnog prava i načelima dobrih odnosa s prvim zapadnim EU i NATO susjedom. To bi bila izuzetna poruka dobre volje prema hrvatskoj i evropskoj javnosti.

( Ne.V. )