Brovdi želi da odsiječe Krim od Rusije

Duboko u podzemnom bunkeru, gdje se na ekranima emituju podaci sa fronta u realnom vremenu, komandant ukrajinskih snaga za dronove proučava terabajte informacija kako bi osmislio svoju narednu kampanju: odsijecanje Krima od Rusije.

Sve učestaliji ukrajinski napadi dronovima u djelovima zemlje pod ruskom okupacijom poremetili su vojnu logistiku i snabdijevanje gorivom, zbog čega su vlasti prošlog mjeseca uvele racionalizaciju goriva na Krimu.

Robert Brovdi, komandant ukrajinskih Snaga bespilotnih sistema, rekao je da je kampanja tokom proteklog mjeseca smanjila saobraćaj na autoputu Novorosija, ključnoj ruskoj vojnoj ruti snabdijevanja kroz okupiranu južnu Ukrajinu do Krima, za više od dvije trećine.

Brovdi, poznatiji po svom ratnom nadimku „Mađar“, što je aluzija na njegovo etničko mađarsko porijeklo, rekao je da će Ukrajina u narednih mjesec dana imati potpunu kontrolu nad tim putem.

„Izolovaćemo Krim u bliskoj budućnosti“, rekao je Brovdi za Rojters u svojoj skučenoj kabini u bunkeru, dok je pio crni čaj i pušio cigaretu za cigaretom.

Rusija je 2014. zauzela poluostrvo Krim i djelove istočne Ukrajine.

Brovdi je gađanje vozila na izloženom autoputu opisao kao „lako poput gađanja jarebica na otvorenom polju“.

Predsjednik Vladimir Putin priznao je prošle sedmice da ukrajinski napadi dronovima nanose štetu, ali je rekao da ne predstavljaju prijetnju ruskoj ekonomiji.

Vojni analitičari kažu da je ukrajinska kampanja udara srednjeg dometa unutar teritorije pod ruskom kontrolom presjekla snabdijevanje ruskih snaga na frontu, zbog čega je njihovo napredovanje prošlog mjeseca gotovo zaustavljeno, i oslabila rusku protivvazdušnu odbranu, otvarajući put za udare većeg dometa koji su uništili naftnu infrastrukturu i pogone za proizvodnju oružja duboko u Rusiji.

Brovdi je rekao da je jedan od njegovih strateških ciljeva da primora Moskvu da povuče trupe, umjesto da ih šalje naprijed.

„Stvorićemo uslove koji će bilo kojem vojnom osoblju ili onima koji rade u odbrambenoj industriji izuzetno otežati ostanak na Krimu, na privremeno okupiranim teritorijama, ili korišćenje pristupnih ruta ka njima“.

Od biznismena do vojnika

Tokom više od četiri godine rata, Brovdi se od bogatog trgovca žitom pretvorio u jednog od najefikasnijih ukrajinskih vojnih komandanata. Otkako je prošlog juna preuzeo komandu nad ukrajinskim snagama za dronove, pedesetogodišnjak je snažno proširio njihove operacije.

Broj borbenih misija srednjeg dometa povećan je 28 puta tokom godine, dok su dubinski udari na ruskoj teritoriji u istom periodu porasli gotovo četiri puta, rekao je komandant snaga za dronove.

U prvih pet mjeseci ove godine te jedinice uništile su 174 ruska kompleksa protivvazdušne odbrane, vrijedna oko 5,4 milijarde dolara, rekao je Brovdi, čime su otvorile put ka drugim ciljevima.

Sistematskim ciljanjem ruskog vojnog ljudstva, naftnih postrojenja i proizvodnje oružja, Brovdi se nada da će nanijeti gubitke dovoljno bolne da potkopaju sposobnost Moskve, i njenu spremnost, da nastavi rat.

Brovdi tvrdi da Ukrajina nije, niti će, direktno gađati civile i civilne ciljeve. Rusija je posljednjih sedmica optužila Kijev da je ubio desetine civila u okupiranoj Ukrajini.

Majkl Kofman, viši saradnik u programu za Rusiju i Evroaziju pri Karnegijevoj zadužbini, rekao je da napredak u tehnologiji dronova čini izvodljivim da Ukrajina vremenom odsiječe Krim. Ali ostvarivanje šireg strateškog cilja potiskivanja ruskih snaga i dalje bi zahtijevalo koordinisanu kopnenu ofanzivu.

Kofman je dodao da ruska elitna jedinica za dronove, poznata kao Rubikon, ulaže velike napore da neutrališe trenutnu ukrajinsku prednost u dronovima srednjeg dometa.

Na ruskoj listi najtraženijih

Brovdi, koji je u martu u Rusiji u odsustvu osuđen po optužbama za terorizam, jedna je od najvažnijih meta Moskve. Njegov vazdušni rat vodi se sa duboke podzemne lokacije blizu linije fronta. Ekipa Rojtersa odvezena je na sastanak s Brovdijem kombijem sa zatamnjenim prozorima, a zatim sprovedena niz stepenice.

Brovdi, porijeklom iz zapadne Ukrajine, pridružio se vojsci kao dobrovoljac na početku ruske invazije 2022. Svoju jedinicu „Mađarove ptice“, danas najmoćniju ukrajinsku brigadu dronova, stvorio je od nule.

Svaki napad se snima, provjerava i evidentira. Monitori na zidu prikazuju detaljnu tabelu učinka, koja se ažurira u realnom vremenu. Dnevno se arhivira između 10 i 12 terabajta informacija za upotrebu u budućim modelima vještačke inteligencije.

Brovdi, koji je izjave začinio crnim humorom, rat je predstavio poslovnim rječnikom.

„Ovo je naše knjigovodstvo iz ranijih poslovnih projekata, koje smo prilagodili isključivo vojnim potrebama: zamijenili smo kamione za žito, vagone i žito vrstama oružja, municijom, a i klijentela nam je malo drugačija“, rekao je.

Analizom podataka Brovdi nastoji da iz ratovanja ukloni „ljudski faktor“: „čovjek može biti umoran, može biti pristrasan, može pogriješiti“.

Nakon što je njegova jedinica ostvarila jednu od najviših stopa uništenja neprijateljskih ciljeva u vojsci, Brovdi je postao ključna figura u strategiji Kijeva da moć dronova usmjeri na pojedinačne ruske vojnike, kako bi nadoknadio sopstveni manjak ljudstva.

Jedinice za dronove, koje čine 2,5 odsto ukrajinskih oružanih snaga, prema njihovim podacima bile su odgovorne za otprilike trećinu ruskih gubitaka u proteklih 12 mjeseci.

Plan je da se snage za dronove povećaju na pet odsto vojske, rekao je Brovdi.

„Širenjem upotrebe bespilotnih letjelica - ne samo u okviru jedinica za dronove, već u vojsci u cjelini - znatno povećavamo broj uništenih ciljeva“, kazao je Brovdi.

( Rojters, N.B. )