Skuplji krediti za građane i firme u eurozoni

Evropska centralna banka danas je prvi put u posljednjih gotovo tri godine povećala kamatne stope u nadi da će obuzdati inflaciju prije nego što se skok cijena energenata izazvan ratom u Iranu šire prelije na ekonomiju eurozone.

Depozitna stopa povećana je sa 2,00 na 2,25 odsto, glavna stopa refinansiranja sa 2,15 na 2,40 odsto, a stopa na marginalne pozajmice sa 2,40 na 2,65 odsto. ECB utvrđuje monetarnu politiku za eurozonu kroz ove tri ključne kamatne stope, pri čemu depozitna stopa služi kao glavno mjerilo njene politike.

Za domaćinstva i kompanije širom bloka od 21 zemlje ta odluka znači veće troškove zaduživanja za stambene i korporativne kredite, u trenutku kada kupovnu moć već pritiskaju visoke cijene goriva i gasa, navodi portal Euronews.

Depozitna stopa ECB posljednji put je povećana u septembru 2023, kada je dostigla vrhunac od četiri odsto poslije ciklusa pooštravanja monetarne politike čiji je cilj bio stabilizovanje inflatorne krize nakon pandemije.

Odluka ECB o povećanju predstavlja prvi odgovor neke od velikih svjetskih centralnih banaka na energetski šok. Uslijedila je sedmicu prije nego što će američke Federalne rezerve, Banka Japana, Banka Engleske i još nekoliko vodećih institucija donijeti odluke o monetarnoj politici.

Taj potez ECB-a, koji je bio očekivan, donijet je u trenutku kada je inflacija u eurozoni od 21 zemlje već iznad tri odsto, znatno više od cilja ECB-a od dva odsto, dok je ekonomski rast veoma slab - zbog čega su ekonomisti podijeljeni oko toga da li je potrebno dodatno pooštravanje politike.

Odluka, koju su pratile više projekcije inflacije za ovu i narednu godinu, ali i slabije prognoze rasta, donijeta je jednoglasno.

„Rat na Bliskom istoku stvara inflatorne pritiske, a odluka o povećanju stopa čvrsto je utemeljena u nizu scenarija koji pokazuju kako bi se taj šok mogao razvijati“, rekla je predsjednica ECB-a Kristin Lagard u uvodnoj izjavi.

Međutim, u ECB-u trenutno preovladava stav da u julu neće biti novog povećanja kamatnih stopa, ukoliko cijene energenata ne nastave da rastu.

Ipak, ostaju otvoreni za dalje pooštravanje, moguće već u septembru, dijelom zato što su nove projekcije same banke zasnovane na pretpostavci dodatnog pooštravanja monetarne politike, rekla su za dva izvora izvora agencije Rojters.

Ekonomisti su očekivali današnji potez, navodeći da je prije svega osmišljen da zadrži inflaciona očekivanja pod kontrolom i zaštiti kredibilitet ECB-a, nakon što je 2022. sporo reagovala na skok inflacije poslije pandemije.

Nekoliko analitičara koji prate ECB nazvalo je to „preventivnim povećanjem“ - mjerom predostrožnosti koja bi mogla biti poništena ako pritisci na cijene oslabe.

Lagard je, međutim, odbacila takvo tumačenje, rekavši da je povećanje bilo „očigledna“ odluka koja bi ostala na snazi čak i u „blažem“ scenariju u kojem inflacija do proljeća naredne godine padne ispod dva odsto.

Globalni direktor ING-a za makroekonomiju Karsten Brzeski rekao je da komentari Lagard ukazuju da predstoji dodatno pooštravanje.

„Upozorenje da se inflatorni pritisci šire, kao i naglasak na sve izraženijim indirektnim efektima viših cijena energenata, ukazuju da današnje povećanje stopa još nije kraj“, rekao je Brzeski.

Nisu svi ekonomisti uvjereni da je povećanje opravdano: neki upozoravaju da ECB rizikuje da dodatno pooštri politiku prema ekonomiji koja već plaća visoku cijenu zbog sukoba u Iranu.

Pol Donovan, glavni ekonomista UBS Global Wealth Managementa, rekao je da ECB pravi „grešku“ i da je zaglavljena u „nekorisnom načinu razmišljanja iz 2022“, aludirajući na oporavak inflacije koji je uslijedio nakon kovid zatvaranja.

Rojtersova analiza transkripata konferencijskih poziva kompanija iz eurozone pokazala je da je samo 40 odsto firmi izvan finansijskog sektora povećalo cijene ili planiralo da to učini, što je otprilike upola manje nego 2022, kada je rat u Ukrajini podigao cijene energenata.

( N.B. )